Lakušića razljutio tekst dvojice dekana o ideji Tehničkog sveučilišta: Govorio o ugledu i integritetu
Upravu zagrebačkog sveučilišta, pokazuje zapisnik sjednice Senata iz svibnja, podosta je razljutio članak dvojice zagrebačkih dekana o ideji Tehničkog sveučilišta u Hrvatskoj. Rektor Lakušić istaknuo je da bi se takve ideje prvo trebale raspraviti na Vijeću područja, a upozorio je i da izostanak konzultacija može stvoriti dojam da se ne poštuju mišljenja ostalih dekana i profesora iz tehničkoga područja. Prorektoru Penteku pak je zasmetalo što u članku nije pronašao ništa pozitivno o Sveučilištu u Zagrebu pa je zaposlenike, studente i alumne pozvao da u medijskim nastupima čuvaju ugled i interese Sveučilišta.
Rektor Sveučilišta u Zagrebu, Stjepan Lakušić | foto: Hrvoje Debeljak, srednja.hr
Jedna od tema sjednice Senata Sveučilišta u Zagrebu sredinom svibnja, vidljivo je iz zapisnika koji je javno objavljen ovih dana, bio je i članak dekana zagrebačkog FER-a Vedrana Bilasa i PMF-a Mirka Planinića o ideji Tehničkog sveučilišta u Jutarnjem listu. U tom tekstu dekani govore o viziji takvog sveučilišta u Hrvatskoj, kako tehničko sveučilište izgleda u drugim zemljama, kako je visoko obrazovanje u Hrvatskoj u napetosti između autonomije javnih sveučilišta i društvene odgovornosti te izražavaju nadu da vodeći hrvatski političari prepoznaju važnost iskoraka u nove modele.
‘Rektor Lakušić izrazio je žaljenje što dekani nisu prethodno komunicirali sa svojim kolegama te je istaknuo važnost očuvanja integriteta i ugleda Sveučilišta u Zagrebu’
Na sjednici Senata tu je temu pod točkom Ostalo pokrenuo rektor Stjepan Lakušić, inače bivši dekan Građevinskog fakulteta. Kako stoji u zapisniku sjednice, naveo je da se ideje o tehničkom sveučilištu javljaju gotovo svakih 15-20 godina te da inicijative treba razmatrati sustavno. Napomenuo je da su u prošlosti dekani tehničkih fakulteta aktivno sudjelovali u takvim raspravama.
– Istaknuo je važnost kvalitetne interne komunikacije unutar Sveučilišta, posebno kada se radi o tako značajnim temama koje se odnose na Sveučilište i njegove sastavnice. Naglasio je da bi se ovakve ideje trebale raspraviti prvo na Vijeću područja (u ovome slučaju tehničkog područja) i među svim relevantnim sudionicima, kako bi se osigurao kolegijalan i profesionalan pristup. Rektor je naglasio da je važno uzeti u obzir potencijalne posljedice takvih prijedloga, uključujući kako će oni utjecati na ostale sastavnice Sveučilišta. Upozorio je da izostanak konzultacija i otvorenoga dijaloga može stvoriti dojam da se ne poštuju mišljenja ostalih dekana i profesora iz tehničkoga područja, što nije kolegijalno. Rektor Lakušić izrazio je žaljenje što dekani nisu prethodno komunicirali sa svojim kolegama u području o ovom prijedlogu te je istaknuo važnost očuvanja integriteta i ugleda Sveučilišta u Zagrebu, stoji u zapisniku sjednice.
Posebno je zanimljivo i to što je rektor spomenuo da je na prethodnoj sjednici Senata, dakle onoj u travnju, jedan od dekana upitao je li 8. travnja bio dobar trenutak za posjet premijera Andreja Plenkovića kampusu Borongaj. Kako smo pisali, premijer je kampus Borongaj posjetio neposredno prije parlamentarnih izbora. Taj je upit postavio dekan PMF-a Planinić, a rektor mu je odgovorio da ni jedan aspekt predstavljanja nije bio politički motiviran te je izjavio da ‘bio to nezgodan trenutak ili ne, uvijek je potrebno tražiti mogućnosti da se o projektu ZUK Borongaj što više govori’. Članak o Tehničkom sveučilištu u Jutarnjem je listu objavljen pet dana nakon parlamentarnih izbora.
– Rektor je ukazao da je bi zbog objavljivanja ovoga članka u Jutarnjem listu u vrijeme formiranja nove Vlade, možda bilo prikladnije konzultirati se sa svim relevantnim sudionicima prije objavljivanja takvih informacija. Rektor je naglasio važnost i potrebu za boljom komunikacijom i suradnjom unutar Sveučilišta kako bi se zajednički doprinosilo kvalitetnijem visokom obrazovanju i jačanju suradnje s gospodarstvom. Na kraju, rektor Lakušić zaključio je da svi članovi Sveučilišta trebaju zajednički raditi na poboljšanju sustava, poštujući mišljenja i doprinos svojih kolega, kako bi se osigurala bolja budućnost za Sveučilište i društvo u cjelini. Na javljanje dekana Bilasa za riječ, rektor je najavio kako će prvo dati riječ članovima Senata, a potom dekanima koji su svoje mišljenje iznijeli u članku, navedeno je u zapisniku sjednice.
‘Dekan Ivica Kisić iznio je svoje nezadovoljstvo negativnim tonom koji prevladava u medijima kada je riječ o situaciji u Republici Hrvatskoj’
Potom su slijedili komentari članova Senata. Za riječ se javio dekan Grafičkog fakulteta Klaudio Pap koji je, inače, četvrti put dekan tog fakulteta, a ranije je njegovao dobre odnose s bivšim rektorom Damirom Borasom. On je rekao, piše u zapisniku, da je objava članka u postizborno vrijeme izazvala iznenađenje među kolegama te da trenutak objave članka sugerira da je namijenjen političarima, a ne sveučilišnoj zajednici. Javio se i dekan Agronomskog fakulteta Ivica Kisić koji je nedavno izgubio na dekanskim izborima, a htio je da se mediji ispričaju zbog slučaja Hrvatskih studija. Sada je ponovno opleo po medijima.
– Dekan Ivica Kisić iznio je svoje nezadovoljstvo negativnim tonom koji prevladava u medijima kada je riječ o situaciji u Republici Hrvatskoj, ističući da se često stvara loša slika države. Drugo, naglasio je važnost Sveučilišta u Zagrebu kao ključne institucije za državotvornost, podsjećajući na njezinu dugogodišnju tradiciju i prepoznatljivost na međunarodnoj razini. Upozorio je na opasnosti razbijanja ili oslabljivanja takvog Sveučilišta, ističući njegovu vitalnu ulogu za hrvatsko visoko obrazovanje i međunarodni ugled države, piše u zapisniku.
Riječ je dobio i trenutni privremeni dekan Metalurškog fakulteta, Nikola Mrvac. Iznio je svoje izraženo protivljenje prijedlogu osnivanja Tehničkog sveučilišta zbog, stoji u zapisniku, ozbiljnih potencijalnih negativnih posljedica za zagrebačko sveučilište i državu.
– Smatra da bi stvaranje novog sveučilišta fragmentiralo resurse i oslabilo zajedničku snagu koju trenutno posjeduje. Naglasio je dugu tradiciju izvrsnosti i jedinstva Sveučilišta u Zagrebu te upozorio na opasnosti podjele unutar sveučilišnoga sustava, što bi, prema njegovom mišljenju, smanjilo snagu akademske zajednice i negativno utjecalo na sve aspekte društva. Podsjetio je na svoje dekansko iskustvo na Grafičkom fakultetu te svoju vjeru u zajedništvo Sveučilišta unatoč izazovima. Kao vršitelj dužnosti dekana Metalurškog fakulteta, istaknuo je svoju ulogu u konsolidaciji i razvoju fakulteta te naglasio snagu Sveučilišta u Zagrebu u pomaganju drugim sastavnicama i sveučilištima u regijama da budu bolji i snažniji, stoji u zapisniku.
‘Dekan Bilas je naglasio da su akademici dužni ukazivati na promjene u društvu te je svoje javno iznošenje mišljenja, zajedno s profesorom Planinićem, vidio kao doprinos toj dužnosti’
Napomenimo da smo o problemima na Metalurškom fakultetu, gdje je već drugu akademsku godinu zaredom na čelu Mrvac, pisali u ožujku. O ovoj situaciji na sjednici Senata govorio je i dekan Fakulteta kemijskog inženjerstva Ante Jukić koji je istaknuo važnost otvorene rasprave o razvoju Sveučilišta i postavljanju ciljeva. Napomenuo je da se svi predloženi ciljevi mogu ostvariti unutar postojeće strukture Sveučilišta. Profesor Miljenko Jurković s Filozofskog fakulteta izrazio je želju da rasprava o predloženim inicijativama ne postane glavna točka dnevnog reda te da je važno da svatko ima pravo iznijeti svoje mišljenje, ali to ne bi trebalo rezultirati ozbiljnim političkim ili organizacijskim posljedicama. Dekan Učiteljskog fakulteta Siniša Opić smatra, stoji u zapisniku, da su autori članka možda nastupili ishitreno i pod utjecajem medijskih i političkih pritisaka. Na red je zatim došao i dekan FER-a, Vedran Bilas.
– Dekan Vedran Bilas zahvalio je rektoru što se pod ovom točkom osvrnuo na objavljeni tekst i omogućio članovima Senata da se izjasne o toj temi. Bilas je istaknuo da se radi o mišljenju dvojice sveučilišnih profesora o trenutnom hrvatskom tehnološkom i poslovnom stanju. Napomenuo je da mediji uređuju tekstove i naslove prema svojoj uredničkoj politici, na što autori ne mogu utjecati. Dekan Bilas je naglasio da su akademici dužni ukazivati na promjene u društvu te je svoje javno iznošenje mišljenja, zajedno s profesorom Planinićem, vidio kao doprinos toj dužnosti. Smatra da tekst nije usmjeren protiv Sveučilišta u Zagrebu, niti na rušenje ili dezintegraciju, već da afirmativno ukazuje na alate dostupne za napredak hrvatskoga društva i tehnologije. (…) Podsjetio je prisutne na etički kodeks Sveučilišta u Zagrebu, posebno na članak 25. koji se odnosi na javno nastupanje te savjetovao kolegama da konzultiraju taj dokument. Zaključio je da je važno analizirati postojeće stanje i kako ga popraviti, ali isto tako je bitno imati viziju o tome što bi moglo biti važno kada bi postojalo te raditi na tome, stoji u zapisniku.
Bilasu je odgovorio rektor Lakušić koji je istaknuo važnost razlikovanja između nastupa kao pojedinac i nastupa kao dekan. Naime, naveo je da u članku stoji titula dekan. Rektor je napomenuo da bi bilo korisno istaknuti ako je došlo do nesporazuma u opremanju članka, piše u zapisniku, te ponuditi ispriku ako je bilo potrebno. Dekan Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Vladislav Brkić istaknuo je da se strateška pitanja o razvoju i budućnosti Sveučilišta trebaju raspravljati unutar sveučilišnih tijela.
– Dekan Mirko Planinić, Prirodoslovno-matematički fakultet, nadovezao se na izrečeno i podržao profesora Bilasa, naglašavajući da se u njihovom tekstu nije govorilo o Sveučilištu u Zagrebu. Detaljno čitanje teksta pokazuje da Sveučilište u Zagrebu nije ni spomenuto. Cilj njihove rasprave bio je ukazati na važnost vrhunskoga akademskoga obrazovanja za studente u Republici Hrvatskoj, uzimajući primjere iz praksi koje postoje u svijetu poput MITa i Caltecha. Dekan Planinić je naglasio da se nisu referirali na Sveučilište u Zagrebu te se složio s dekanom Brkićem da bi, kada bi se htjeli baviti pitanjima vezanim za Sveučilište, to trebalo biti predmet rasprave unutar sveučilišnih tijela. Njihova rasprava bila je načelna i odnosila se na visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj. Rektor Lakušić je odgovorio dekanu Planiniću ističući da je važno kako se tekst interpretira: doslovno, između redova ili djelomično. (…) Završio je napomenom da je potrebno biti
svjestan različitih interpretacija koje čitatelji mogu imati, stoji u zapisniku sjednice.
Prorektor pozvao zaposlenike, studente i alumne da u medijskim nastupima čuvaju ugled i interese Sveučilišta
Prorektor Sveučilišta za organizaciju, infrastrukturni razvoj i ljudske potencijale Tibor Pentek, stoji u zapisniku sjednice, izrazio je nezadovoljstvo što u članku nije pronašao ništa pozitivno za Sveučilište u Zagrebu.
– Ističe da ideja o destrukciji Sveučilišta u Zagrebu nije nova. Poziva zaposlenike, studente i alumne da u medijskim nastupima čuvaju ugled i interese Sveučilišta te zaključuje porukom o dužnosti očuvanja i unaprjeđenja Sveučilišta u Zagrebu za buduće generacije, stoji u zapisniku sjednice.
O ideji Tehničkog sveučilišta još smo u svibnju za mišljenje pitali splitskog profesora FESB-a Dragana Poljaka, dobitnika dviju Državnih nagrada za znanost.
– U inozemstvu je to drugačije organizirano, znalo mi je biti teško istraživačima u inozemstvu objasniti kako kod nas funkcioniraju fakulteti. Dok vani imate departmente povezane sa sveučilištem, na Sveučilištu u Splitu, fakulteti poput FESB-a, i Građevina FESB-a i PMF-a primjerice imaju svaki zasebno odjel za matematiku. Teško je nekome tko je imao samostalnost to staviti u cjelinu gdje će onda ostati bez dijela te samostalnosti. Uvijek je lakše samostalnost dobiti. Sve zavisi kako bi se ta ideja provela, treba napraviti dobru analizu jer su dramatične promjene uvijek su zahtjevne i bolne, rekao nam je ranije Poljak.
Cijeli zapisnik sjednice Senata možete vidjeti u dokumentu ispod, a dio ove rasprave je od 31. do 35. stranice. Napomena: ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
