Lara je otišla studirati u Južnu Koreju: ‘Ovdje nema usmenog, smatraju da je to previše subjektivno’
Naša studentica Lara Alhaj već skoro dvije godine studira u Južnoj Koreji. Nakon što je završila prijediplomski studij na fakultetu RIT Croatia, odlučila je diplomski studij upisati negdje drugdje. Njena želja bila je otići upravo u Južnu Koreju jer je o toj kulturi i jeziku učila još od 2016. godine. Sada ondje završava diplomski studija ‘Korea & Asia Business Studies’ MBA program na Sveučilištu Hanyang u Seulu. Nama je ispričala kako i drugi studenti mogu doći ondje studirati, koja je razlika u studiranju u usporedbi s našom zemljom i kako se snašla u njihovoj kulturi.
Foto: Lara Alhaj | Privatna arhiva
Južna Koreja nedavno je došla u medijski prostor jer su nakon nekoliko stoljeća tradicije odlučili promijeniti način na koji računaju godine. Oni, naime, do sada nisu računali godine kao ostatak svijeta pa su se prebacivanjem na ‘standardni’ sustav računanja zapravo svi pomladili za godinu do dvije. Kako je to moguće? Kako bismo to najlakše shvatili, sagledajmo naš način računanja godina – kod nas dijete puni godinu dana života kada je prošlo godinu dana od njihovog datuma rođenja, a između toga starost se računa u mjesecima.
Studentica Lara morala se prilagoditi južnokorejskom računanju godina
No, u Južnoj Koreji to nije funkcioniralo tako. Prema njihovom računanju, sva djeca koja se rode ove godine, bez obzira na datum, imaju jednu godinu, a na novu godinu, 1. siječnja 2024. svi u isto vrijeme postaju dvogodišnjaci. Stranci koji su otišli živjeti u Južnu Koreju morali su prilagoditi svoje godine njihovom načinu računanja. Jedna od njih je i naša studentica iz Zagreba, 25-godišnja Lara Alhaj koja je ondje na diplomskom studiju.
– Kada bi me ljudi pitali koliko imam godina, od mene se očekivalo da odgovorim u ‘korejskom’ računanju godina. To bi značilo da iako u Hrvatskoj imam 25, u Koreji bih morala govoriti da imam 26 u korejskim godinama. Neki ljudi nisu sigurni znaju li stranci koristiti taj sustav računanja pa bi pitali koje sam godište kako bi sami mogli provjeriti, objašnjava nam studentica Lara.
‘Ovdje samo vršnjake zovu prijateljima, a za one koji su stariji od njih imaju druge termine’
No, zašto su uopće imali zaseban način računanja godina? Kako nam je otkrila Lara, kod njih su godine iznimno bitne jer se prema tome određuje odnos koji imaju jedni s drugima.
– Jedna godina razlike u Hrvatskoj ne predstavlja nikakav problem u sklapanju prijateljstva, ali isto se ne može reći i za Južnu Koreju. Ovdje samo vršnjake zovu ‘prijateljima’, a za one koji su stariji od njih imaju druge termine koji se mogu prevesti kao ‘velika sestra’ ili ‘veliki brat’. Formalni jezik se koristi sa svima koji nisu naši vršnjaci ili mlađi od nas, a čak i tada se koristi formalan način govora do trenutka kada se obje osobe slože da jedan ili oboje mogu početi pričati neformalno. Ovo su samo neki od mnogih situacija gdje se vidi koliko su godine stvarno važne u Korejskoj kulturi i iz tog razloga kada svi vršnjaci imaju jednako godina puno je lakše navigirati kroz kulturu i jezik hijerarhije u ovog državi, govori nam Lara.
Ako želite izračunati koliko godina biste imali prema ‘starom’ sustavu Južne Koreje, prvo morate, kaže Lara, vidjeti je li vam prošao rođendan ili ne.
– Ako vam još nije prošao rođendan, dodajete dvije godine na to koliko trenutno imate. U slučaju da vam je rođendan već prošao, dodaje se samo jedna godina. U oba primjera dolazi se do istog broja jer u Koreji svi vršnjaci imaju jednako godina kroz cijelu godinu, navodi studentica Lara.
‘Nakon što netko kihne, ne kaže se ‘nazdravlje’ kao što se to radi u zapadnim kulturama’
Ali, od lipnja ove godine Južna Koreja ukinula je svoj sistem računanja i uvela ‘standardni’ koji koristimo i mi. Larini kolege sa Sveučilišta Hanyang u Seulu, gdje završava diplomski studija ‘Korea & Asia Business Studies’ prema MBA programu, nemaju neko posebno mišljenje o ovoj promjeni.
– Iako je formalno sada taj sustav promijenjen, trebat će proći puno vremena prije nego se stvarno promjeni način razmišljanja ljudi. Svi su čuli za promjenu, ali nitko ju još uvijek ne koristi i mislim da će se stvarno početi koristiti tek nakon izmjene generacija. Ljudi oko mene su jako nonšalantni oko promjene i ne shvaćaju ju toliko ozbiljno zato što ju ne primjenjuju u svakodnevici, nego samo u formalnim institucijama, ističe studentica Lara.
Osim načina na koji su do sada računali godine, južnokorejska kultura u mnogočemu se razlikuje od Hrvatske. Iako je Lara od 2016. učila o njihovoj kulturi kao i njihov jezik, nije bila spremna na sve razlike koje su ju ondje dočekale kada je došla studirati.
– Još uvijek mi je nekada teško naviknuti se na neke stvari. Primjer jedne vrlo male razlike u kulturi je to da se, nakon što netko kihne, ne kaže ‘nazdravlje’ kao što se radi u zapadnim kulturama. Na početku je teže nego što se čini maknuti naviku reći ‘nazdravlje’, isto kao i ne čuti da netko to kaže nakon što ti kihneš, pogotovo ako ste bliski. Ali, pošto je Koreancima jednako zanimljivo učiti o drugim kulturama, kao što je i nama o njihovoj, moji bliski prijatelji čak su i naučili reći ‘nazdravlje’ i ‘molim’ na Hrvatskom. Sada me i sami pitaju zašto im nisam rekla ‘nazdravlje’ nakon što oni kihnu, priča nam Lara.
Galerija 6 Fotografija
Otvori
Nema usmenog ispitivanja jer se on smatra previše subjektivnim
Uz to, najviše ju je iznenadilo koliko oni zapravo znaju o našoj zemlji.
– Nisam upoznala skoro nikoga tko nije znao za Hrvatsku. Kada god spomenem da sam iz Hrvatske, ljudi odmah kažu kako znaju gradove kao sto su Zagreb, Dubrovnik i Split te sportaše kao sto su Modrić, Rakitić, Kovačić, Srna i Mikro Cro Cup. Hrvatska se ovdje pojavljuje u puno televizijskih programa i jedno je od omiljenih putnih odredišta za Koreance, objašnjava nam studentica Lara.
Osim razlike u kulturi općenito, studiranje u Južnoj Koreji također se uvelike razlikuje od studiranja u Hrvatskoj.
– Pošto sam ja u Zagrebu završila preddiplomski studij na engleskom jeziku i po američkom sustavu studiranja na RIT Croatia, a sada studiram miješano na engleskom i korejskom jeziku, rekla bih da razlike za mene nisu iste kao što bi bile za ostale studente u Hrvatskoj. No, jedna od velikih razlika je ocjenjivanje zato što se ovdje koristi u potpunosti drugačiji sistem. Ovdje samo određeni postotak razreda može dobiti određenu ocjenu. Na primjer, samo 30 posto studenata može dobiti ocjenu A, čak i ako su svi imali visoke bodove na kraju semestra. Također je velika razlika što u Južnoj Koreji nema usmenog ispitivanja jer se on smatra previše subjektivnim, tako da se ocijene baziraju na dolasku na predavanja, ispitima i projektima, navodi Lara.
‘Studentski život ovdje sve osim dosadan’
Osim samog studiranja, velika je razlika i u studentskom životu van predavanja i ispita. I dok se studenti u Hrvatskoj uglavnom bune da nema dovoljno zabavnog sadržaja, u Južnoj Koreji situacija je obrnuta.
– Seul je poznat po noćnom životu, dućanima koji rade cijelu noć i kulturi alkohola. Postoje cijela naselja puna barova, klubova, restorana, karaoka i sličnog koji ne samo da rade cijelu noć, nego su svaki dan puni mladih ljudi, tako da je studentski život ovdje sve osim dosadan. Izdvojila bih i studentske festivale koje svako sveučilište održava jednom do dva puta godišnje. Ti festivali traju oko tri dana i tijekom njih cijelo sveučilište je ukrašeno, prodaju se majice, naljepnice, hrana i piće. Na svakom ćošku održavaju se nagradne igre i besplatno dijeljenje proizvoda od strane firmi koje pozove sveučilište. Svi studenti su uzbuđeni i puni ponosa za svoje sveučilište, a vrhunac svakog dana su koncerti koje održavaju poznati pjevači. Ja već sam bila na nekoliko studentskih festivala i mogu reći da je stvarno nezaboravljivo iskustvo, govori nam studentica Lara.
S obzirom na to da u Južnoj Koreji ima jako puno studenata, ne čudi što je studentski život toliko bogat.
– Sveučilišta imaju velike kampuse te je broj studenata i raznolikosti studija nepojmljivo veći od onog u Hrvatskoj. Sveučilište na kojem ja studiram sastoji se od 11 fakulteta koji zajedno imaju 61 različiti smjer samo za prijediplomski studij te dodatnih 28 fakulteta za diplomski studij. Prošle godine bilo je 24.000 studenata samo na mom sveučilištu. Da bismo stavili taj broj u perspektivu, u glavnom gradu Seulu postoji 188 sveučilišta, a moje je samo jedno od njih. Pošto je studenata toliko puno, sveučilišta se trude obogatiti studentski život svojih studenata ne samo kako bi studenti bili zadovoljni nego i da bi privukli nove studente, ističe Lara.
Kako uopće dobiti stipendiju za studiranje u Južnoj Koreji?
No, kako je Lara uopće došla do toga da studira u Južnoj Koreji? Prije svega valja napomenuti da je Lara ondje otišla zahvaljujući stipendiji koju daje Južnokorejska vlada, Global Korea Scholarship.
– Postoji kvota za to koliko studenata sponzoriraju iz svake države, a za Hrvatsku je ta kvota – jedan student. Ta stipendija je vrlo velika jer uključuje avionsku kartu, u potpunosti plaćeni studij, zdravstveno osiguranje te mjesečnu stipendiju za životne troškove u iznosu od 700 eura mjesečno. Za Hrvatsku se ova stipendija daje samo za diplomski studij, a informacije o toj stipendiji objavljuju su na web stranici Korejske ambasade svake godine u prvom mjesecu, objašnjava studentica Lara.
Dodaje i kako je proces stipendije dosta dugačak jer traje od prvog do šestog mjeseca i sastoji se od tri runde.
– Prva runda je izbor kandidata od strane Korejske ambasade u Zagrebu kada se predaje sva dokumentacija i održava intervju s ambasadom. Druga runda je provjera dokumenata od strane Korejske vlade, a treća je odluka tri odabrana fakulteta o upisu na fakultet. U mojem slučaju, pošto sam znala za stipendiju i sve što se za nju traži unaprijed, mogla sam pripremiti svu dokumentaciju unaprijed što preporučujem i drugima koji se na nju žele prijaviti, rekla je Lara.
Galerija 9 Fotografija
Otvori
Korejski jezik nije lagan, ali nema padeža ni rodova
Uz to što se unaprijed pripremila za prijavu na stipendiju, Lari je puno pomoglo i to što je znala korejski jezik.
– Počela sam učiti korejski u Zagrebu 2016. godine na tečaju ‘Korejska škola u Zagrebu’. Kada sam počela, nastava se održavala jednom tjedno subotom, a nastavu održavaju izvorni govornici, tako da je moj početak učenja jezika bio u isto vrijeme i spor i intenzivan. Uz tečaj instalirala sam i aplikacije preko kojih se može upoznati ljude koji pričaju jezik kojeg osoba želi naučiti što mi je puno pomoglo u savladavanju izgovora i kolokvijalnog jezika. Još uvijek smatram da učim jezik svaki dan dok živim ovdje, jer će uvijek postojati riječi koje nisam prije čula, ali sada mislim da stvarno govorim na razini izvornih govornika, govori nam studentica Lara.
Napominje kako korejski jezik nije nipošto lagan, ali da za razliku od europskih jezika nema padeža ni rodova.
– U usporedbi s nekim drugim azijskim jezicima, korejski se ne oslanja na intonaciju, tako da se puno brže može naučiti. Isto tako, korejsko pismo je napravljeno 1443. godine sa svrhom da bi ga svi nepismeni ljudi u kraljevstvu mogli brzo i lako naučiti te postati pismeni, pa se može naučiti u roku nekoliko dana, ističe Lara.
‘Ne mislim da je studij u Južnoj Koreji za sve’
Tako je Lara u Južnu Koreju otišla na ljeto 2021. godine te će joj sada biti uskoro dvije godine otkako ondje živi i studira. Kada je došla na prvu godinu diplomskog studija morala je tih godinu dana dodatno usavršavati jezik na tečaju, jer je to jedan od uvjeta stipendije koju je dobila.
– Definitivno bih preporučila drugima da dođu studirati u Južnu Koreju, ali u isto vrijeme ne mislim da je studij u toj zemlji za sve. Kao što sam rekla, kultura i život u Južnoj Koreji vrlo su različiti od Europe zbog čega se mora doći bez predrasuda, s otvorenim umom i spreman prihvatiti te razlike. Također moram naglasiti da čak i meni koja sam nekoliko godina učila jezik u kulturu nije sve bilo jednostavno, tako da bi neke situacije mogle biti puno teže nekome tko nije tečan u jeziku, rekla je studentica Lara.
‘Najveća prepreka stranim studentima je depozit za stan koji se kreće od 2.000 do 3.500 eura za garsonijere’
Unatoč tome, svejedno misli da je studij u Južnoj Koreji iskustvo koje se ne bi trebalo propustiti ako se ukaže prilika. Ali, oni koji to planiraju moraju znati da su troškovi u toj zemlji neusporedivo veći od onih u Hrvatskoj. Uz to, ne postoje određene financijske privilegije za studente kao što postoje kod nas.
– Skupo je studirati ovdje ako se netko oslanja na prihode iz zemalja kao što je Hrvatska. Od stanarine, do hrane i prijevoza, razlika u cijenama između dviju država je jako velika. Na primjer, ovdje nema studentskih pokaza za prijevoz pa studenti plaćaju istu cijenu kao i ostali ljudi. Ja živim u garsonijeri, kao i puno drugih studenata. U zadnjih nekoliko mjeseci cijene jako rastu kao i u ostalim državama, no ja sam pronašla stan za 300 eura mjesečno. Mjesečni račun za vodu je često uračunat u cijenu stana, a plin i struju plaćam zasebno. Struja mjesečno bude oko 10-15 eura, a plin 10-30 eura jer se za podno grijanje, što je standard u Južnoj Koreji, koristi plin. Najveća prepreka stranim studentima je depozit za stan koji se kreće od 2.000 do 3.500 eura za garsonijere, a za veće stanove poput dvosobnog stana, ta cijena raste na minimalno 7.000 te može prijeći čak i 20.000 eura, govori nam Lara.
Ako već ne mislite ondje studirati, Lara preporučuje da Južnu Koreju posjetite turistički.
– Zemlja je stvarno vrlo lijepa, a i isto tako odličan spoj tradicionalnog i modernog sadržaja. S jedne strane možete vidjeti očuvane stare hramove, a s druge strane nebodere i moderna turistička mjesta. Digitalno je Južna Koreja razvijena puno više od mnogih zemalja što omogućuje, ne samo ljudima koji ovdje žive, već i posjetiteljima vrlo ugodno iskustvo, poručuje studentica Lara.
