Linić želi zagrabiti u blagajne fakulteta, a sveučilišta šokirana
Vlastiti prihodi visokih učilišta i znanstvenih instituta na godišnjoj razini iznose otprilike 1,5 milijardi kuna, što je velika količina novca u koji bi rado zagrabio ministar financija Slavko Linić i provukao ga kroz proračun. Sveučilišta su tom idejom zgrožena i tvrde kako će ukoliko do toga dođe, studenti dogodine sjediti u hladnim predavaonicama.
www.srednja.hr
Ministar financija Slavko Linić u pokušajima da popuni rupu bez dna koja se zove hrvatski proračun došao je i do ideje da novac namakne iz prihoda visokih učilišta i znanstvenih institucija. Navedene institucije tom su mogućnošću zgroženi.
Godišnji prihodi od otprilike 1,5 milijardi kuna
Prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, vlastiti prihodi visokih učilišta i znanstvenih instituta na godišnjoj razini iznose između 1,3 milijarde i više od 1,5 milijardi kuna, piše Jutarnji list. Na svojim bankovnim računima ove institucije trenutno imaju gotovo 1,2 milijarde kune, od čega je 450 milijuna oročeno.
Pola tog novca došlo je od studenata koji uplaćuju školarine, a najmanje trećina tog novca koristi se za isplatu dodataka na plaće zaposlenika. Velik dio ostalih sredstava troši se na putovanja, dnevnice i slično, tvrde u MZOS-u, a ti su iznosi deklarirani kao materijalni rashodi. Također, prema podacima kojima raspolaže Ministarstvo, na računima banaka i vlastitih blagajni fakulteti i akademije ovaj su mjesec imali 842,9 milijuna kuna, s time da nekoliko fakulteta nije prikazalo svoje trenutačno financijsko stanje. Među takve spada i Pravni fakultet u Zagrebu.
Jovanović ne želi da se ‘bildaju plaće profesora’, dekani zgroženi izjavom
Upravo radi činjenice da se spomenuta sredstva ne uplaćuju u državni proračun, ministar financija Slavko Linić najavio je da će fakulteti morati ostati bez dijela svojih prihoda, a ministar znanosti, obrazovanja i sporta Jovanović u tome ga je, može se reći, podržao budući da je prokomentirao kako se dio prihoda treba usmjeriti na povećanje kvalitete nastave i studentskog standarda, a ne u ‘bildanje plaća profesora’. – Prihodi koji se ostvaruju na sveučilištima provući će se kroz proračun kako bi bilo vidljivije koliko prihoda fakulteti ostvaruju. Tako će znatni iznosi biti usmjereni u kvalitetu nastave i povećanje studentskog standarda, a ne bildanje plaća profesora, rekao je Jovanović. Na tu su njegovu izjavu dekani reagirali u najmanju ruku zgroženo.
– Nas se dugo stigmatizira i optužuje da se brinemo samo o bildanju svojih plaća. Ako to govori naš ministar, onda mi je razumljivo da to kaže i ministar financija, komentirao je Bjeliš za Večernji.
‘Uzmu li nam te prihode, studenti će sjediti i hladnim predavaonicama’
Izjavu su akademici okarakterizirali grozomornom i skandaloznom, a tvrde i da država prosječnom fakultetu ne daje dovoljno novca ni za materijalne troškove, stoga dvije trećine računa za struju, vodu i grijanje plaćaju iz vlastitih prihoda. – Uzmu li nam te prihode, iduće zime studenti će sjediti u hladnim predavaonicama, kažu na fakultetima.
Ipak, jedan od rezultata državne revizije pokazao je kako je trošenje sredstava na fakultetima znalo ući u sivu zonu. Na nekim od visokih učilišta i do 90 posto sredstava odlazilo je na materijalne troškove projekata, to jest isplate autorskih honorara, ugovora o djelu i stimulativno nagrađivanje. MZOS je upravo zato odlučio uvesti reda, no pravilnik koji je predviđao da fakulteti i instituti najviše 40 posto vlastitih prihoda mogu namijeniti povećanju plaća profesora, još nije na snazi.
Na koji način bi ova dva ministarstva mogla uvesti reda otkrio je pomoćnik ministra za znanost Saša Zelenika, koji je objasnio da bi ubuduće student koji upisuje godinu novac uplaćivao u državni proračun, a ne fakultetu, kao što je bio slučaj dosad.
