Ljubljana i Trst se pripremaju za najezdu hrvatskih studenata, Talijanima naši fakulteti nisu privlačni
Sveučilište u Trstu primamljivo je sve većem broju hrvatskih studenata koji nisu zadovoljni visokim obrazovanjem koje im se nudi u domovini. U akademskoj godini 2012./2013. za jedan od 12 tršćanskih fakulteta odlučilo se čak 374 Hrvata, od čega je njih čak 110 iz Rijeke. Međutim, iznenađujući je podatak da nijedan građanin Trsta nije aplicirao za mjesto na Sveučilištu u Rijeci. Iz spomenutog se jasno može zaključiti kako će hrvatski fakulteti morati uložiti dosta više truda da po pitanju atraktivnosti dođu u rang s ostalim europskim univerzitetima. Zbog toga je sasvim opravdan strah brojnih sveučilišnih profesora koji tvrde da ćemo ulaskom u Europsku uniju gubiti domaće, a nećemo privući dovoljno inozemnih studenata.
www.tri-ict.eu
Brojne visokoobrazovne institucije u Hrvatskoj hvale se inovacijama koje su u posljednjih nekoliko godina uvedene te tvrde kako se nalaze rame uz rame europskim sveučilištima. Međutim, brojne primjedbe sveučilišnih profesora, studenata pa i nastavnika te učenika dovoljan su pokazatelj kako po pitanju obrazovanja ipak nismo u rangu s ostatkom Starog kontinenta.
Kao dokaz više poslužili su nam podaci prikupljeni sa stranih sveučilišta prema kojima je očito da građani rubnih dijelova Hrvatske sve češće odlaze na studij u susjedne zemlje. Oko 800 hrvatskih studenata ‘prebjeglo’ je u Ljubljanu i Trst koji su na njihovim fakultetima upisani redovnim putem, zbog čega su spomenuti gradovi već poduzeli mjere za moguću navalu naših studenata nakon pristupanja Europskoj uniji.
Hrvati se rado odlučuju za Trst, no ne vrijedi i obrnuto
Sa Sveučilišta u Trstu potvrdili su nam kako očekuju porast broja hrvatskih studenata na svojim fakultetima, ali isto tako ne brinu oko moguće prenapučenosti jer su spremni za dolazak velikog broja stranaca.
– Vjerujemo da će se broj hrvatskih studenata povećati, ali ne previše. No preuređuje se bivša Vojna bolnica Via Fabio Severo tako da će Trst moći primiti veliki broj novih inozemnih studenata, napisao nam je glasnogovornik tršćanskog Sveučilišta Giampiero Viezzoli.
Na 12 fakulteta u Trstu trenutno studira 374 Hrvata, od kojih je čak 110 iz Rijeke, dok se nijedan Tršćanin nije odlučio za stjecanje visokog obrazovanja na nekom od riječkih fakulteta. Čitajući između redaka, vrlo lako se može zaključiti kako zapadni susjedi prilikom odabira studija Rijeku uopće ne uzimaju u obzir.
Ovi podaci odaju alarmantnu situaciju u kojoj bi se moglo naći visoko obrazovanje Lijepe naše. Kao prvo, nakon ulaska u EU sve je realnija slika masovne emigracije mladih Hrvata u inozemne zemlje gdje će nakon diplomiranja lakše pronaći posao. Druga stvar je ta što nećemo moći zadržati domaće studente pa se postavlja pitanje što će privući strance da izaberu neki od studijskih programa upravo u našoj zemlji.
Fakulteti pucaju po šavovima, a nadaju se dolasku stranaca
U susjednoj Ljubljani nalazi se 57 hrvatskih studenata preko Erasmusa i 395 redovito upisanih studenata. Slovenci također ne prepuštaju ništa slučaju pa su poduzeli određene mjere kako bi se što lakše nosili s mogućom navalom naših studenata na njihove fakultete.
– Teško je predvidjeti hoće li ulazak Hrvatske u EU prouzrokovati više prijava hrvatskih studenata, ali ako do toga i dođe osigurali smo mjere za reguliranje situacije, ističu sa Sveučilišta u Ljubljani.
Već nekoliko godina se navodi kako su sastavnice svih sedam hrvatskih sveučilišta prenapučene i kako se upisne kvote trebaju drastično smanjiti jer proizvode visokoobrazovanu populaciju koja nema šanse za zaposlenjem. Sveučilišta određuju upisne kvote daleko iznad mogućnosti fakulteta, točnije studenti sjede po po podu da bi odslušali predavanja, zbog čega su i profesori su pretrgani te se to odražava na samu kvalitetu njihova rada. Sljedeće akademske godine mnogi se nadaju većem broju stranaca koji će se zainteresirati za hrvatske fakultete, ali još ništa nije napravljeno po pitanju povećanja kapaciteta.
– Određeni pad studenta hrvatska sveučilišta bilježe i zbog demografskih razloga, ali i već započete mobilnosti mladih ljudi. Moramo poraditi na tome da uvjetima studiranja budemo privlačni i konkurentni drugim europskim sveučilištima, objašnjava prorektorica za nastavu na Sveučilištu u Rijeci Snježana Prijić Samaržija.
