Lucija je dobila više glasova na studentskim izborima, nego Jandroković na parlamentarnim: Sada nam otkriva za što će se zalagati
Nakon što je prošao rok za žalbe, početkom srpnja su proglašeni konačni rezultati studentskih izbora u Zagrebu. Izlaznost je ponovno bila mizerna te je glasalo svega 11.509 studenata, od 65.345 studenata, koji su imali pravo na to. Od ukupnog broja glasova, preko četvrtine, precizno 3.089, pripalo je Luciji Kundid, Šibenčanki koja studira na Pravnom fakultetu.
Lucija Kundid / foto: privatna arhiva
Čime je osvojila tolike studente, kakav je program ponudila u kampanji te kakvi će joj biti prioriteti u borbi za studentska prava, otkrila nam je u intervjuu.
Zašto si se uopće kandidirala za studentske izbore odnosno koji su bili tvoji motivi?
Po prirodi sam osoba koja je aktivna i voli biti uključena u društveni život, glavni motiv je napraviti pozitivne promjene na našem Sveučilištu, odnosno prevenirati probleme s kojima smo se kolege i ja susretali.
Jesi li se do sada bavila nekim studentskim aktivizmom?
Bavila sam se građanskim aktivizmom, pa sam tako jedna od osnivača udruge Mlada Pozitiva koja se bavi organiziranjem Leadership Academy za studente gdje sam bila predsjednica tri godine. Uz to, aktivna sam u Hrvatskom društvu za Ujedinjene narode u kojem sam trenutno voditeljica Model UN Kluba i voditeljica projekta „Zagimun Conference on Shared Responsibility“, koji će se održati početkom listopada na Pravnom fakultetu. Također, članica sam Svjetskog saveza mladih, unutar kojeg sam dio Pravno-zagovaračkog tima.
Čime misliš da si osvojila toliki (najveći) broj glasača? Jesi li imala neku predizbornu kampanju?
Vjerujem da je toliki broj glasova rezultat mog dosadašnjeg rada kojeg su kolege i kolegice prepoznali, mnogi od njih se angažirali i lobirali za mene. Naravno da je postojao jedan oblik kampanje kojeg sam provodila sa zamjenikom Tomislavom Cigićem ali i ostalim kolegama s liste. Putem društvenih mreža, ali i osobnim kontaktom smo nastojali animirati što veći broj studenata da izađu na izbore i daju nam potporu.
Koje bi promjene nužno bilo izvršiti da bi se poboljšao studentski standard? Za koje ćeš se ciljeve ti zalagati?
Puno je toga što bi trebalo napraviti, no možemo krenuti s izgradnjom novih smještajnih kapaciteta. Lani su obnovljeni studentski domovi Cvjetno naselje i veći dio SD Stjepan Radić, ali nažalost tu se stalo. Iz SC-a su nam obećavali da će se odmah nastaviti s obnovom 5. i 6. paviljona u SD Stjepan Radić i kuhinjom i menzama u SD Cvjetno naselje, nažalost to nije napravljeno. Smatram da bi po pitanju kvalitete smještaja i prehrane trebalo krenuti s obnovom navedenoga i SD Lašćina, ali istodobno raditi na izgradnji novih domova, trenutno nedostaje najmanje 5.000 kreveta za potrebe zagrebačkih studenata, drugi sveučilišni gradovi konstantno rade na povećanju broja studentskih kreveta dok Zagreb stagnira. Nadam se da će izgradnja novih domova krenuti što prije i to na Borongaju kako bi kampus to postao u punom smislu riječi.
Osim smještaja potrebno je raditi na potpunoj implementaciji Bolonje, iako je od njenog uvođenja prošlo više od 10 godina još je puno posla, počevši od uprava fakulteta koje se ne pridržavaju brojnih odredbi pa do tržišta rada koje nije prepoznalo prvostupnike.
Inače je slaba izlaznost na studentske izbore pa drugačije nije bilo ni ovoga puta. Koji je po tebi razlog takve apatije studenata? Ili su možda zadovoljni svojim položajem?
Iako je izlaznost relativno niska mislim da je ovaj puta nešto veća nego prijašnjih godina. Mislim da je rezultat male izlaznosti to što se većina studenta ne angažira ako ih se ne tiče nekakav problem ili ako osobno ne poznaju kandidata. Također, jedan od problema zbog kojeg izlaznost izgleda relativno mala je to što se na biračkim popisima na većini fakulteta nalaze i studenti predbolonjci koji stvarno više ne studiraju. No, valja naglasiti da su studentski predstavnici izabrani s više glasova nego pojedini zastupnici u Hrvatskom saboru ili Europskom parlamentu.
Koji su po tvome mišljenju najveći problemi studenata Pravnog fakulteta, a koji studenata na cjelokupnom Sveučilištu? Ili barem koji su oni koje bi ti među prvima poželjela rješavati?
Kao što sam već navela potrebno je raditi na potpunoj implementaciji Bolonje za koju se na Pravnom fakultetu ne može reći da je uopće implementirana, iako je od njenog uvođenja prošlo više od 10 godina još je puno posla, počevši od uprava fakulteta koje se ne pridržavaju brojnih odredbi pa do tržišta rada.
