Malteški student: ‘Imamo goleme stipendije, dobre fakultete i lako se zapošljavamo, ali inzistira se na perfekciji’
Malta je sunčani raj u srcu Sredozemlja. Dobre mogućnosti zapošljavanja, ugodna klima i sjajno obrazovanje sve je što jedan student može poželjeti. Kakve beneficije uživaju budući intelektualci na Malti otkrio nam je Clayton Spiteri sa Sveučilišta MCAST.
Dok studenti i profesori u gotovo svim južnoeuropskim zemljama muku muče s ekonomskim i obrazovnim problemima uslijed velike gospodarske krize, Malta, biser u srcu Mediterana, s pravom se kiti epitetom studentskog raja.
Iako od većine Hrvata percipirana kao domovina nogometnih klubova koje su često jedine žrtve naših uzdanica u eurokupovima, riječ je o jednoj od najsređenijih europskih zemalja. Vrlo razvijen turizam, relativno mali broj stanovnika i pametno investiranje Maltežanima osigurava lagodan i siguran život s prilično niskom stopom nezaposlenosti. Ova državica bogate povijesti i kulture od 2004. godine je dio Europske unije, a za razliku od ostatka Starog kontinenta njeni stanovnici nisu pretjerano osjetili veliku gospodarsku krizu.
‘Država investira u znanje i to joj se vrati’
Osim prekrasne prirode i dobre klime, tajna prosperiteta Malte leži u sjajno organiziranom i bogato financiranom obrazovnom sustavu. Od 1988. godine visoko obrazovanje za građane posve besplatno, a desetak tisuća studenata malteških sveučilišta uživa i brojne druge povlastice.
– Malteški državljani ne plaćaju školovanje. Zapravo sveučilište nas financijski motivira na studiranje. Tako najbolji studenti dobiju do 1 400 dolara na početku godine kako bismo mogli kupiti stvari potrebne za studiranja poput laptopa i iPadova, a ostane novca i za nešto odjeće. Osim toga, ovisno o smjeru koji pohađamo dobivamo stipendiju u iznosu između 83 i 140 eura mjesečno. Do prije par godina su stipendije bile i više. Država na to gleda kao na investiciju u budućnost. Ulaže u ljude i to se kasnije vrati, priča nam Clayton Spiteri, student strojarstva na malteškom MCAST-u.
Obrazovni sustav na Malti
Osim financijskih poticaja mladim Maltežanima na ruku ide i dobra organiziranost fakulteta. University of Malta i MCAST, dva su veća sveučilišna centra koji funkcioniraju na različitim principima. Dok je UOM više orijentiran na teoriju, inžinjerski MCAST inzistira na praktičnim znanjima. Uz Sveučilišta na ovom sredozemnom otočiću egzistira i nemali broj institucija u kojima se mogu dobiti razni certifikati i znanja korisna za kasniji razvoj karijere.
– Na našim fakultetima nema mnogo studenata, ali kvaliteta obrazovanja je visoka i kada diplomiramo spremni smo za tržište rada. Malteška sveučilišta su cijenjena u Europi, ali neki ne znaju koliko im vrijedi diploma dok ne odu u inozemstvo, pogotovo u tranzicijske zemlje, tvrdi 22-godišnji Maltežanin tijekom razgovora.
Clayton nam je otkrio još jednu specifičnost Malte, a to je da nemaju studentske domove, jer im ne trebaju osim nešto malo smještajnih kapaciteta za strane studente. Zadnjih godina sve češće na razmjenu dolaze strani studenti u prvom redu Talijani i Francuzi.
Inzistira se na savršenstvu
Usprkos svim benefitima koje uživaju, studiranje na Malti nije bajka. U prvom redu zbog činjenice da se studentima na leđa stavlja golem pritisak inzistiranjem na savršenstvu.
– Ispiti su podjeljeni na četiri dijela i svaki dio se mora riješiti sto posto, jer ukoliko to ne napravite – padate godinu i gubite stipendiju.
Po mom mišljenju sasvim je logično da znate sve, jer o inžinjerskim sposobnostima ovise životi. Ako pogriješite ljudi mogu poginuti. Jednostavno se traži perfekcija, ističe ozbiljno naš malteški sugovornik.
Osim golemog pritiska i Clayton kaže kako je najveći problem zastarjelost fakultetskih zgrada, no na tome se aktivno radi jer država ima dovoljno sredstava da osigura adekvatne uvjete.
Rade iako imaju stipendije
Studentima na Malti svakako ne fali novca za osnovne potrebe, no zbog specifičnog životnog stila većina njih ipak radi neki posao.
– Stres za vrijeme ispitnih rokova je golem i nakon toga je nužno opustiti se jer bi inače bilo preteško. Volimo se zabavljati i izlaziti te stoga većina nas radi. Uglavnom je to nekakav posao u restoranima, kafićima ili drugim uslužnim djelatnostima, kaže nam Spiteri dodavši kako nije nikakav problem pronaći studentski posao.
Slična je situacija i nakon što diplomiraju, jer kako naš sugovornik kaže, s diplomom sigurno nećeš biti gladan na Malti. Mogućnosti zaposlenja ovise o struci, no na rijetko tko je duže nezaposlen, tvrdi naš sugovornik.
– Ukoliko studirate nešto poput prometnog inžinjerstva onda je prilično lagano dobiti posao, a i plaće su dobre. Postoje određeni problemi dok nemate iskustva i dok ste mladi, no čim skupite radnog staža pronalazak posla prestaje biti problem, rezimira mladi Maltežanin.
Studenti ludi za zabavom
Odljev mozgova usprkos standardu
Usprkos solidnom standardu i prilično kvalitetnom životnom stilu dio mladih, oni najambiciozniji odlaze s otoka u veće zemlje. Jedan od njih nada se bit će i Clayton koji sanja Australiju.
– Volim život u svojoj domovini. Životni stil nam je možda najljepši na svijetu, a standard je solidan. Ipak rado bih otišao u Australiju živjeti i raditi jer se nude goleme mogućnosti napretka. Ovdje usprkos svim benefitima za vlastitu kuću i auto moraš raditi 20-ak, 30 godina i biti vezan za jedno mjesto, zaključuje budući prometni inžinjer iz srca Mediterana.
