Mate Damić: ‘Najveći problem Studentskog zbora bio je nedostatak kontinuiteta’
Student pete godine Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Mate Damić odnedavno je zasjeo na dvije iznimno važne funkcije – izabran je za predsjednika Studentskog Zbora Sveučilišta u Zagrebu te predsjednika Hrvatskog studentskog zbora. U razgovoru nam je otkrio zašto se kandidirao, što želi postići dok je na predsjedničkim funkcijama, ali i kako usklađuje studentske obaveze s obavezama u Zboru.
www.szzg.hr
Skupština Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu 6. prosinca je izabrala Matu Damića za predsjednika sveučilišnog Zbora, a isti kandidat u siječnju je izabran i za predsjednika Hrvatskog studentskog zbora. Budući da se nalazi na samom početku svojih mandata, razgovarali smo s 24-godišnim Damićem koji nam je objasnio zašto se kandidirao, gdje u skoroj budućnosti vidi sveučilišni i Hrvatski studentski zbor te kako usklađuje sve obaveze koje vuče za sobom peta godina studija na Ekonomiji i one oko brige za zagrebačke, ali i studente u cijeloj zemlji.
Mandati za predsjednika sveučilišnog zbora i HSZ-a
Najveći problem bio je nedostatak kontinuiteta u Zboru
Prije predsjedničkih funkcija, Damić je djelovao unutar Studentskog zbora na matičnom fakultetu, a na sveučilišnoj razini bio je izabran za Tajnika za međunarodnu suradnju.
– Kad dođeš u doticaj s brojnim udrugama i strukturama koje su studentima bitne prilikom pregovora za prehranu ili smještaj, shvatiš da bi bilo dobro da u Zboru Sveučilišta imamo jedan kontinuitet. Shvatio sam da trebamo mlade ljude uvesti u ono što smo mi prošli, pokazati svoj stav i da znam neke informacije koje su bitne u za pregovore sa Sveučilištem ili MZOS-om, stoga sam se odlučio kandidirati za predsjednika Studentskog zbora na sveučilišnoj razini, rekao nam je aktualni predsjednik.
Dodao je na tu temu kako su se studenti birali na jednu do dvije godine, zatim bi diplomirali i napustili Zbor, a novi kolega koji dođe na tu funkciju, kako Damić tvrdi, ne zna ništa o funkcijama i procedurama.
– U Studentskom zboru, kao što je slučaj i u cijeloj zemlji, ima puno birokracije i teško se s istom snaći ako ne dobiješ upute što je najbolje raditi i na koji način, istaknuo je Mate Damić uz napomenu da je to bila njegova misao vodilja kad se odlučio na kandidaturu. Sam kaže kako mu je plan bio u predstvaničko tijelo studenata uključiti što više mladih ljudi, te isti popularizirati široj javnosti da studenti uvide kako je Zbor zaista tu zbog njih.
O lokalnim problemima brigu vode zborovi sastavnica Sveučilišta
Na upit kako se pojedinac s određenim problemom treba javiti sveučilišnom Zboru, Damić nam je objasnio kako se po pitanju lokalnih problema kao što su nesuglasice s profesorima ili dekanskim rokovima, studenti trebaju obratiti studentskim zborovima na svojim fakultetima.
– Ako recimo student Agronomije ima određeni problem, ne bi bilo najsretnije rješenje da se obrati predsjedniku sveučilišnog Zbora koji studira na Ekonomiji. Kao prvo, akademska zajednica ne trpi pritiske izvan, a zbor te sastavnice je bolje upoznat s profesorima, studentima, rokovima i svim ostalim stvarima na fakultetu, objašnjava predsjednik i Studentskog zbora na zagrebačkom Sveučilištu i HSZ-a.
Dodao je kako je svaki problem bolje riješiti dogovorom, kada su obje strane pristupačnije, nego se upuštati u konflikt.
Menza na Filozofskom najlakše se može riješiti
Po pitanju otvaranja menze na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Damić nam je rekao kako su uputili dopis ministru Jovanoviću kojega su još jednom upoznali sa situacijom te tvrdi da bi rješenje trebalo biti vrlo jednostavno budući da na tom fakultetu već postoji restoran.
– Veći problem imaju kolege u Splitu gdje je situacija u najmanju ruku katastrofalna, a po pitanju menzi problema imaju Dubrovnik, kao i pulski studenti. No drago nam je da je oformljeno Nacionalno povjerenstvo za kontrolu prehrane studenata koje bi kroz desetak dana trebalo objaviti Pravilnik o radu gdje će biti kriteriji po kojima neki restorani mogu ući u sustav subvencionirane prehrane, istaknuo je predsjednik Zborova.
‘Ovo je vrhunac mog političkog djelovanja’
Bliže se izbori za novog rektora zagrebačkog Sveučilišta pa smo upitali Damića što misli tko bi bio najbolji izbor, s tim da se među kandidatima možda nađe i dekan Ekonomije Tonći Lazibat. Rekao nam je kako je siguran da će svi kandidati za rektora biti kvalitetni, no samo treba vidjeti tko će imati najbolji program.
Također nam je otkrio da uspjeva uskladiti fakultetske obaveze s onima oko vodstva Zborova, no da je dosta teško. Ima sreću da su mu sva predavanja u popodnevnim satima, pa se predsjedničkog posla prihvati prije fakulteta. – Ovo je vrhunac mog političkog djelovanja, riječi su koje je uz smješak izgovorio Damić na upit planira li nakon diplomiranja nastaviti političkim vodama.
Tko su članovi Zborova
Kad je u pitanju podređenost upisnih kvota tržišnim potrebama, tvrdi da ne živimo u komunizmu i da nije korektno ograničavati ljude, ali da kvote trebaju biti racionalno određene. Ističe i činjenicu da je tržište dinamična kategorija te da nemamo dovoljno adekvatnih analiza po kojima bi mogli točno predvidjeti koje će zanimanje u budućnosti biti traženo.
Za kraj se okomio na nedavno objavljen novinski članak u kojemu se navodi kako se ekonomisti ne mogu zaposliti i da je u državi trenutno 52 tisuće studenata ekonomije od čega je 20 tisuća na sveučilišnim fakultetima.
– Ne treba sve ekonomiste svesti pod istu točku jer postoji puno kategorija. Najmanje je magistara sveučilišnih studija i oni su najtraženiji na tržištu rada. Budući da su potrebni u skoro svakom poslu, lakše će se zaposliti 10 tisuća ekonomista, nego primjerice 150 nuklearnih fizičara, zaključio je Damić.
