Maturanata je sve manje, a fakulteti uporno drže visoke upisne kvote: Ove godine prazno 11.000 mjesta
Dok je broj maturanata svake godine sve manji, upisne kvote na fakultetima ne prate u stopu taj trend. Tako zadnjih godina redovito, nakon dva upisna roka, imamo po desetak tisuća mjesta na fakultetima koje nitko nije popunio.
Foto: Unsplash; Zehua Chen
Svake godine početkom rujna tradicionalno kreće nova školska godina. Kreće i, svima je to već poznato, nova sezona alarmantnih naslova. ‘Imamo sve manje učenika’. ‘Izumiremo’. ‘Toliko i toliko mjesta nije upisalo nijednog prvašića’. Samo su neki od primjera o kojima se relativno često govori. No, jedne zanimljive teme, upravo o brojkama učenika u fokusu, ima nevjerojatno malo u javnom prostoru.
Logično, manje je i maturanata
Radi se o brojkama maturanata i kako se taj broj svake godine smanjuje. Ove, tekuće godine u četvrtim i petim razredima srednjih škola, ukupno imamo 29.184 maturanata. To je smanjenje od 628 učenika, ili prosječno gotovo četrdeset razrednih odjeljenja, u odnosu na samo prošlu godinu. No, kada ovogodišnje brojke usporedimo s onima otprije sedam godina, kada je autor ovih redaka bio maturant, dolazimo do drastične razlike. U školskoj godini 2014./2015. imali smo 36.844 maturanata, odnosno 7.660 više nego danas.
Sasvim logično. Ako pada proj učenika, onda s vremenom pada i broj maturanata. U tome, kao i ovome prvome, ima nešto zabrinjavajuće, ali nikako neočekivano. Međutim, nelogičnost leži upravo na prijelazu koje maturanti ostvaruju kada završe srednju školu i ulaze u sustav visokog obrazovanja. Drugim riječima, kad se krenu upisivati na fakultete.
Podaci za tekuću školsku godinu 2021./2022.
Izvor: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Ali kvote su i dalje visoke
Za očekivati bi bilo da će s padom broja učenika, pa tako i maturanata, kroz posljednjih desetak godina, doći i do odgovarajućeg pada, odnosno drastičnog smanjenja kvota na visokim učilištima u Hrvatskoj. Iako je u nekom trenutku krenuo trend pada, ako samo bacimo pogled na broj upisnih mjesta koja su ove godine ponuđena maturantima, shvatit ćemo da studirati može – ako zadovolji neke osnovne uvjete – baš svatko.
Naime, ove smo godine na gotovo devetsto studijskih programa upisivali preko 40.000 ljudi. Otprilike jedanaest tisuća je ljetos bilo više upisnih mjesta na fakultetima nego li je maturanata koji ih, u najboljem slučaju, mogu popuniti. Jasno, fakultete ne upisuju samo maturanti, već i kandidati koji su se godinu, dvije, tri, pet nakon završetka škole odlučili upisati faks. No, takvi kandidati nisu presudni. Prvo, zato što je takvih kandidata otprilike dvije tisuće; a drugo, zato što je nakon ljetnog i jesenskog upisnog roka na faksevima ostalo nepopunjenih jedanaest tisuća mjesta, otprilike jednako koliko je i upisnih kvota više nego li je maturanata.
‘Mi vama kvote, vi nam mir da radimo što želimo’
O problematici zaista previsokih upisnih kvota prošle smo godine razgovarali s Borisom Jokićev, znanstvenikom i ravnateljem Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ), i vjerojatno najistaknutijeg obrazovnog stručnjaka u Hrvatskoj.
– Uzroci se nalaze u strateškom određenju RH k povećanju broja visokoobrazovanih građana te povećanim aspiracijama mladih ljudi k stjecanju visokoškolskih aspiracija. Ovi su legitimni društveni i osobni ciljevi izrazito kompromitirani izvedbom tog povećanja koja nije bila vođena strateškim određenjem razvoja društva i njegovog ljudskog potencijala već gotovo isključivo financijskim i osobnim interesima dijela akademske zajednice. Trend se nastavlja iz istih razloga, a omogućuje ga, za Hrvatsku ugrožavajući, klijentelizam dijela akademske zajednice i izvršne politike pod krilaticom „mi vama kvote, vi nama mir da radimo što želimo“, pojasnio nam je tada, među ostalim, Jokić.
Više o tome pročitajte na ovoj poveznici.
