Mediteranu prijeti opasnost, stoga stiže novi studij: Zagreb i Zadar ujedinili snage
Mediteran je dom za više od 510 milijuna ljudi. To je i veliko poljoprivredno područje, ali kojemu prijete klimatske promjene. Stoga su zagrebačko i zadarsko sveučilište zajedno pokrenuli diplomski studij ‘Mediteranska poljoprivreda’. Upisuju 20 studenata godišnje te ih žele obučiti znanjima za održivu poljoprivredu na ovom važnom području. jedna se godina studira u Zagrebu, a druga u Zadru.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Nove društvene i klimatske okolnosti postavljaju pitanja kako će naša poljoprivreda i proizvodnja hrane izgledati kroz trideset godina. U tom duhu, Sveučilište u Zadru te Sveučilište u Zagrebu nastoje dati odgovor na to pitanje. Stoga su dva sveučilišta pokrenuli novi diplomski studij ‘Mediteranska poljoprivreda‘.
Novi diplomski studij produkt je suradnje zadarskog Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu te zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Sam studij traje dvije godine, unutar sebe nema usmjerenja te ima kvotu od 20 studenata. Zainteresirani studenti će slušati 28 obveznih predmeta te na raspolaganju imati 15 izbornih predmeta. Sveučilište u Zadru je istaknulo da je njihov spomenuti Odjel ‘prilagodio svoje izvedbene programe novim okolnostima društva, a osobito izazovima u okolišu i klimi, s kojima smo se suočili i ovog vrućeg ljeta’.
– Desetljeće Ujedinjenih naroda je u znaku obnove ekosustava odnosno poziv svim zemljama svijeta da se ujedine u zaštiti i obnovi ekosustava za dobrobit okoliša i ljudi. Danas su kopneni ekosustavi snažno oslabljeni ekspanzijom ljudskih aktivnosti (proizvodnja hrane na otvorenom, druge za tlo iscrpljujuće djelatnosti, osiromašenje biološke komponente tla itd.). Degradacija tla potiče društvene, zdravstvene i sigurnosne krize. Cilj obnove ekosustava je zaustaviti degradaciju i obnoviti ih kako bi se postigla globalna održivost. Prema UNCCD-u, obnova zemljišta je strategija s višestrukim dobrobitima koja stvara radna mjesta, blagostanje i pomaže u izgradnji otpornosti zajednica i ekosustava na klimatske promjene, sušu, poplave, požare i druge elementarne nepogode. Omogućuje izdvajanje ugljika u tlu, poboljšava količinu i kvalitetu vode i proširuje staništa za divlje životinje, navode iz Sveučilišta u Zadru važnost ovog studija.
‘Potreba za vodom u Mediteranu će se udvostručiti ili utrostručiti’
Iako ističu da živimo u dijelu svijeta je gdje je pitanje gladi riješeno te se čak proizvode i viškovi, za očekivati je da će porast problema s klimatskim promjenama dovesti do veće potražnje ovakvih stručnjaka. Mediteran, inače dom za više od 510 milijuna ljudi, klimatološki se grije dvostruko brže od ostatka svijeta. Sam Mediteran je zbog toga izvrgnut promjenama tla, zraka i klime.
– Potreba za vodom do 2050. godine u Mediteranu će se udvostručiti ili utrostručiti. Sa svakim povećanjem prosječne temperature za 1 stupanj, smanjenje količine oborina u Mediteranu bit će do 15 posto. Možete li si zamisliti kako će to utjecati na dostupnost hrane i zdravlje ljudi? Možete li zamisliti turizam baziran na restoranima brze hrane bez lokalnih proizvoda, u svijetu nagrađivanih maslinovih ulja i vina, sireva, ribe i svega što čini mediteransku prehranu zaštićenom svjetskom baštinom?, zapitali su se iz Sveučilišta u Zadru.
Godina u Zagrebu, godina u Zadru
Sve u svemu, diplomski studij ‘Mediteranska poljoprivreda’ ima jasno zadane ciljeve koje planira naučiti studente koji ga upišu. Navode da će stručnjaci ovoga područja znati što je:
- Skladna transformacija krajolika prema pametnom upravljanju i održivom trajnijem korištenju.
- Sustavno razumijevanje temeljnih procesa koji reguliraju tokove kapitala i čimbenika, omogućujući razvoj prediktivnih modela i tehnika upravljanja produktivnim i regenerativnim kapacitetom odabranog prostora (krajobrazne matrice) u kratkom i dugom roku.
- Diversifikacija korištenja koje promiče biološke interakcije i korisne sinergije između različitih komponenti ekosustava, kako bi se olakšala regeneracija zdravlja tla i održavanje produktivnosti i sposobnosti regeneracije od vegetacije.
- Zbog zahtjeva legislative i administrativnog nadzora upravljanja proizvodnjom potrebna je prilagodba teritorijalnom razvoju. Pružanje podrške lokalnim vlastima u izradi njihovih planova razvoja.
- Kolektivna organizacija i participativno upravljanje resursima pridonosi osiguravanju dobrog suživota poljoprivrednici, uzgajivači, šumari i drugi korisnici.
- Stručnjak mediteranske poljoprivrede pozna i pomaže u očuvanju resursa, jer valorizira agrobioraznolikosti, agrošumarstvo, vodno gospodarstvo i lokalno znanje kojim poboljšava održivost i prilagodljivost proizvodnih sustava.
- Specifično će biti potreban nova znanja koja uključuju i digitalizaciju agronomskih praksi održivog upravljanja proizvodnjom (udruživanje usjeva, sukcesija usjeva, pokrov usjeva) i protuerozijskih mjera. Cilj je dugoročno čuvati kvalitetu tla, voda i zraka u sustavima proizvodnje hrane.
Budući da je ovaj studij zajednički osmišljen od sveučilišnih stručnjaka u Zagrebu i Zadru, sami studenti će svoja znanja skupljati u oba grada. Tako će prvu godinu studija studenti provesti u laboratorijima i predavaonicama Agronomskog fakulteta, gdje ih čekaju ‘vodeći profesori agronomske struke u Hrvatskoj’. Druga godina studija se odvija u Zadru kako bi studenti bili u mediteranskom podneblju ‘podneblju s nastavnicima stručnjacima za stručnu praksu i znanost s većim usmjerenjem prema terenu’.
Izvedbeni program će imati suradnju i sa znanstvenim, ali i stručnim te gospodarskim subjektima. Sve to jamči ne samo stjecanje znanja već i dolazak do radnih mjesta te razvoja karijere u studiranoj struci. Nakon magisterija, studenti će steknuti naziv Magistar inženjer, odnosno, magistra inženjerka mediteranske poljoprivrede.
