Među 1.500 najboljih svjetskih sveučilišta od domaćih jedino zagrebačko
Zagrebačko Sveučilište, prema webometricsovom rangiranju, jedino je hrvatsko koje se nalazi među TOP 500 u svijetu, i to na 458. mjestu. Da stvar bude gora, jedino je to domaće sveučilište i u TOP 1500, iako su ono riječko i splitsko blizu toj brojci. Sveukupno, rangiranje obuhvaća preko 25 tisuća visokoškolskih ustanova iz cijelog svijeta.
printscreen/webometrics.info
Tri u TOP 2000, ostali puno lošiji
Prema webometriscovoj listi, među TOP 500 svjetskih sveučilišta od domaćih je jedino ono zagrebačko. Ono je i jedino među 1500 najboljih sveučilišta na planeti, a najbliže toj brojci su još riječko na 1528. mjestu i splitsko na 1571, dok je osječko na 1828.
Ostala hrvatska javne sveučilišta puno su slabije rangirana. Zadarsko je 3667. mjestu, dubrovačko na 4933., a pulsko na 8382. Najmlađe domaće sveučilište, koprivničko- varaždinski Sjever, je i najslabije rangirano, na 14 661. mjestu.
13 najboljih sveučilišta na planeti iz SAD-a, Europa na 14. i 15. mjestu
Prema spomenutoj listi, najbolje svjetsko sveučilište je američki Harvard. Prva tri zatvaraju MIT i Stanford, oba iz SAD-a. Štoviše, prvih 13 najboljih sveučilišta na planeti su iz SAD. Boje Europe brane Oxford i Cambridge, oba UK, na 14., odnosno 15. mjestu.
Što se isključivo Europe tiče, TOP 3, uz gore spomenute, zatvara švicarski Federalni institut tehnologije (21. na svijetu). 4. i 5. mjesto također pripadaju sveučilištima s Otoka, University Colledgeu iz Londona (35. na svijetu) te Sveučilištu iz Edinburgha (51. na svijetu).
Ljubljana treća u centralnoj i istočnoj Europi, Zagreb 13.
Ako gledamo isključivo centralnu i istočnu Europu, prvoplasirano je Karlovo sveučilište iz Praga (120. na svijetu), a slijede moskovsko Sveučilište Lomomosov (138. na svijetu) te Sveučilište iz Ljubljane (216. na svijetu). Zagrebačko Sveučilište na ovoj je listi 13., a riječko, kao drugo najbolje rangirano u nas, 84.
Spomenimo, Webometriksovo rangiranje provodi se dva puta godišnje, u siječnju i srpnju, a obuhvaća preko 25.000 visokoškolskih ustanova iz cijelog svijeta. Koriste 4 kriterija:
vidljivost tj. utjecaj – vanjske poveznice koje web domena rangirane visokoškolske ustanove prima od treće strane;
prisutnost – ukupan broj web stanica, ne uključujući pdf datoteke, a prema podacima koje daje Google;
otvorenost – broj te dostupnost pdf datoteka objavljenih na web stranicama, prema podacima koje daje Google;
izvrsnost – zastupljenost u prvih 10% najviše citiranih radova po području, za razdoblje od 2009.-2013. godine, prema podacima Scimago instituta,
Za konačan plasman, utjecaj vidljivosti je 50%, izvrsnosti 30% te prisutnosti i otvorenosti po 10%.
Čitav popis nađite ovdje.
