Metoda obrnute učionice: Zagrebački faks nema klasična predavanja, studenti se unaprijed pripremaju
Klasična nastava koju poznajemo na fakultetima izgleda tako da se predavanja slušaju u učionici, odrađuju se seminarske ili druge vježbe, ponekad se pišu kolokviji te se na kraju polaže ispit. Ipak, Medicinski fakultet u Zagrebu otišao je korak dalje i krenuo s novom metodom provedbe nastave, takozvanom obrnutom učionicom (flipped classroom). Profesor s fakulteta, Mirza Žižak, otkriva nam što je potrebno za takav model, kako studenti reagiraju na njega i zašto bi drugi fakulteti trebali koristiti ovu metodu.
Medicinski fakultet u Zagrebu | foto: Hrvoje Debeljak, srednja.hr
Već u prvom semestru studenti Medicinskog fakulteta u Zagrebu susrest će se s novim načinom učenja koji se, od uglavnom klasičnih predavanja u srednjim školama i na drugim fakultetima, podosta razlikuje. Riječ je o obrnutoj učionici gdje klasičnih predavanja nema, studenti se od kuće unaprijed pripremaju za nastavu i seminare, a u učionicama naposljetku diskutiraju, raspravljaju i razmjenjuju ideje, dok profesor odgovara na eventualne nejasnoće.
‘Kada student dođe u učionicu već je sve čuo’
Mirza Žižak, profesor sa Zavoda za fiziologiju na zagrebačkom Medicinskom fakultetu i voditelj Ureda za e-učenje, već godinama zagovara nove principe učenja te potiče uvođenje obrnute učionice na cijelom fakultetu. Na fakultetu profesor je izbornog kolegija ‘Živčani signal u bolestima prijenosa signala’ u kojem je već od akademske godine 2013./14. počeo primjenjivati metode obrnute učionice.
– Moj je predmet već 2012. godine dobio nagradu Sveučilišta za najbolji e-kolegij. Kako je zainteresiranost za kolegij bila slaba, počeli smo snimati videopredavanja, napravili smo forum i testove za samoprocjenu znanja te polako počeli s pripremama principa obrnute učionice, kazao je Žižak za srednja.hr.
Nakon uvođenja noviteta u svoj kolegij, zatim u predmet Anatomije, od prošle godine s obrnutom učionicom krenulo se na svim katedrama. Žižak je rekao da se nastavnici i dalje educiraju jer mnogi ne znaju kako ju provoditi. U literaturi i dalje točno ne postoji što znači pojam obrnute učionice i često je ona nezamisliva.
– Obrnuta učionica nije kada student pročita poglavlje, spremi se i dođe na nastavu. Naš je stav da nje nema bez snimljenih predavanja i malih testova za evaluaciju. Prvo slušate predavanje gdje je zadaća profesora da istakne ono što je ključno, zatim čitate gradivo u udžbeniku te prolazite testove. Kada student dođe u seminarsku učionicu već je čuo sve što je potrebno i ja nemam više ništa za reći, osim pitati što je nejasno, objasnio je Žižak.
Važno je, rekao je Žižak, da videopredavanja nisu duga i da su tematski raspoređena. Inzistira se na maksimalno 20 minuta po predavanju, a najbolje je pet do 15 minuta. Na primjer, on bi svoje predavanje od 60 minuta podijelio na tri dijela kako bi studentima to bilo lakše pratiti. Nakon što student pogleda video, treba pročitati nastavni materijal i zatim riješiti test, nalik na Milijunaša, za samoprocjenu. Takvi testovi rješavali su se i na seminarskim vježbama u radu u grupi pa je postojao i džoker ‘Pitaj kolege’, a nagrada za pobjednike bile su čokoladice.
Metoda ne odgovara kampanjcima
– Kada student dođe na seminar, ja više ne držim predavanje. Važno je da on zna ishode učenja kako bi mogao postaviti pitanja i zatim uspostaviti komunikaciju. Kao profesor volim razgovarati sa svima, a ne samo s onima koji se samoinicijativno javljaju. Studente je sram ako ne znaju odgovor i to ih frustrira pa sam ih počeo raspoređivati u grupe kako bi im bilo lakše skupiti pitanja, kazao je Žižak.
Kada studenti dođu u učionicu, nastavnik postaje moderator, no on je i dalje potreban zbog koncepta i nejasnoća. Ako rezultati testova pokazuju da studenti nisu razumjeli neku cjelinu, profesor ju tada može pojasniti na neki drugi način.
Mirza Žižak | foto: Hrvoje Debeljak, srednja.hr
– Obrnutom učionicom dobivaju se potpuno pripremljeni studenti. Ankete pokazuju da 20 do 25 posto studenata teško prihvaća takav koncept i to su oni koji uče kampanjski, zadnjih deset dana. Njima to ne odgovara jer nisu spremni redovito gledati predavanja i rješavati testove, istaknuo je Žižak.
Ključno je i za obrnutu učionicu što studenti Medicine u svojem LMS sustavu za svaki kolegij imaju kreirane lekcije s PowerPoint prezentacijama, videima s podcastom, testovima i animacijama. Tako su zadovoljeni kriteriji različitih metoda učenja koje studente koriste – neki više vole učiti slušajući, a neki čitajući.
– Kada gledamo cijelu regiju, mi smo u samom vrhu u primjeni e-učenja i metode obrnute učionice. Sudjelujemo u Erasmus programu RAPIDE za nastavnike o obrnutoj učionici i upotrebi problemskog pristupa u nastavi u kojoj uz nas sudjeluje i Fakultet organizacije i informatike Varaždin, Sveučilište u Rijeci, Goethe sveučilište u Frankfurtu, Otvoreno sveučilište u Londonu i Tehničko sveučilište u Delftu, pojasnio je Žižak.
Studenti za prolaz snimaju video
S metodom obrnute učionice Medicinskog fakulteta u Zagrebu studenti se susreću odmah u prvom semestru na predmetu Anatomije. Već na prvom susretu uživo čeka ih i uvodni kolokvij koji se zatim ponavljaju svaki tjedan.
– Uvodni kolokviji sadrže lagana, opća pitanja o tome koliko su studenti upućeni u predmet te da se pokaže koji je profil studenata. Svi su kolokviji online i student odmah vidi rezultate. Profesor dobiva i povratnu informaciju koje su teme studenti najlošije riješili, koje je pitanje najteže te informacije o kvaliteti samih pitanja. Ako je neko pitanje prelagano, sljedeće godine to se pitanje može izbaciti, kazao je Žižak.
Za provođenje obrnute učionice važan je i 5C model koji se sastoji od izbora, kompetitivnosti, kolaboracije, kritičkog pristupa i kreativnosti, koja je važan faktor svakog učenja. Za uspješno izvršen njegov kolegij studenti u grupama trebaju snimati video gdje trebaju pokazati svoju kreativnost, najčešće uzimajući neku svakidašnju situaciju. Studenti se tada međusobno ocjenjuju i najbolja grupa oslobođena je završnog ispita.
– Jedna grupa stvorila je priču da je jedna cura drugoj ukrala dečka i sada se želi osvetiti. Tražila je savjet od prijatelja medicinara kako može napraviti savršeno ubojstvo, a da to ne bude vidljivo. Njihovo je da objasne kako kalij koji izaziva nevidljivo ubojstvo, odnosno hiperkalijemija djeluje na živčani signal te zaključe cijeli proces, poručio je Žižak.
Nastavnik je i simulirani bolesnik
U vrijeme uvođenja obrnute učionice krenula je pandemija pa je nju trebalo prilagoditi nastavi na daljinu. Istovremeno obrnuta učionica počela se primjenjivati na kliničkim vježbama gdje je zaživjela metoda strukturiranog simuliranog bolesnika. Budući da je sve manje pacijenata u bolnicama koji žele surađivati i unaprijed se ne zna koje će bolesti imati pacijenti u bolnici za edukaciju studenata, pojasnio je Žižak, razmišljalo se da se plati ‘ljude s ulice’, educira ih se te da oni simuliraju bolest te da tako student uči na njima.
– No, zbog nastave na daljinu i dodatnih troškova izazvanih potresom, odlučili smo da strukturirani simulirani bolesnik zapravo bude nastavnik koji usput može i kontrolirati studenta. Svaki profesor iza sebe ima 1.000 slučajeva i različitih pristupa pacijenata. Što god ga student pita on može odgovoriti kao pravi pacijent jer zna odgovor na svako pitanje, objasnio je Žižak.
Nastavnik mu može podijeliti fotografiju, na primjer ako pacijent ima problem s kožom, te tada on određuje kako bi postupio. Pregled nije fizički, ali student objašnjava kako bi ga točno napravio. Proces obuhvaća obradu pacijenta od početka do kraja, student donese zaključak i da mu terapiju. Tako se za vrijeme nastave na daljinu, rekao nam je Žižak, podigla kvaliteta kliničkih vježbi.
– Naš je cilj da prije nego što se studenta pošalje u bolničku sobu, da prvo dva dana ima simulirane bolesnike istih bolesti koje ga taj tjedan očekuju u bolnici. Tako se oni nauče kako razgovarati, koje pretrage bi napravili te u konačnici pravom pacijentu mogu postaviti prava pitanja, istaknuo je Žižak.
Porast odlikaša i vrlo dobrih
Rezultati ankete o obrnutoj učionici na ovom fakultetu pokazuju da se 20 posto studenata nije prilagodilo obrnutoj učionici, od materijala najviše se koriste udžbenici, tematska predavanja i testovi za samoprocjenu, a 75 posto studenata obrnuta je učionica pomogla u boljim rezultatima na pisanom ispitu. Većini je obrnuta učionica korisniji oblik od klasične nastave, a 79 posto kaže da im je rad u učionici pomogao, dakle da je nastavnik potreban. Ono što žele promijeniti je da nastavnici budu aktivniji, da se pitanja postavljaju svim studentima i da postoji što više snimanih videa.
Studenti su pripremljeniji za nastavu kada se provodi obrnuta učionica te to smatraju prednošću, dok su nedostatci bili manjak vremena, da studenti nisu naviknuti gledati videe i da ih nitko nije podučio novom modelu.
– Rezultati testova na mom predmetu prije i poslije uvođenja obrnute učionice pokazuju da je prolaznost prije bila 68 posto, a nakon 72 posto. To i nije neka razlika, ali je broj ocjena odličan i vrlo dobar narastao s 27 na 66 posto, rekao je Žižak.
Cilj je fakulteta da se promijeni studij medicine. Nastavnici možda u početku obrnute učionice rade više, zaključio je Žižak, jer trebaju snimiti sva predavanja što, ako je nastavnik pedantan, iziskuje dosta vremena. Ove godine zadatak im je da svi predmeti prve godine imaju obrnutu učionicu te da, nakon tečaja o obrnutoj učionicu koji će se početi održavati uskoro, nju počinju primjenjivati svi profesori.
