Milanović napao rektore na HDZ-ovom skupu: ‘Tko god je bio tamo pozabavit ću se njima’
U svom je komentaru Zoran Milanović napao rektore koji su bili na stranačkom okupljanju HDZ-a. Povod je bilo novinarsko pitanje je li već prekršio odluku Ustavnog suda, kada je prošlog petka najavio da će biti kandidat za premijera. Milanović je poručio da će se politički pozabaviti rektorima, iako nije jasno kako bi to mogao učiniti. Nazvao ih je ‘običnim stranačkim bezveznjacima’.
Rektori na HDZ-ovom skupu i Zoran Milanović. Screenshot: HDZ/N1 (Youtube)
Politička drama uoči skorašnjih parlamentarnih izbora 17. travnja samo se nastavlja. Ustavni sud je u ponedjeljak naveo da predsjednik Zoran Milanović, iz svoje trenutne pozicije, ne može sudjelovati na izborima i biti kandidat za premijera, niti smije podupirati jednu kandidacijsku listu nasuprot druge. Barem ne dok ne preda ostavku. No, jednom kad se završe izbori, može biti izabran za ,mandatara nove Vlade, ako mu to ponudi neka od političkih stranaka na izborima (tada, naravno, isto mora predati ostavku na mjesto predsjednika). Stoga SDP vjerojatno neće prijaviti Milanovića kao kandidata na listi, ali su jasno dali do znanja javnosti da je glas za njihovu koaliciju, glas za Milanovića kao premijera. Milanović se u razgovoru s medijima dotaknuo i profesorice Jasne Omejec, bivše šefice Ustavnog suda koja je zbog svega javno zatražila poništenje izbora.
– Moji su mentori bili svjetska elita, a ne ona. Možda nisu zadovoljni monstrumom kojega su stvorili, ali bili su moji mentori, ne Omejec. Nisam ja bio njen student, rekao je Milanović.
Milanović o rektorima: ‘Obični prodani stranački bezveznjaci’
U međuvremenu, predsjedniku Milanovića su mediji već ispitivali je li on već prekršio upozorenje Ustavnog suda kada je prošlog petka izričito naveo, kao predsjednik, da se planira kandidirati za premijera. No, Milanović je naveo da se to upozorenje Ustavnog suda ne odnosi na njega. Pritom je malo okrenuo igru, sjetivši se rektora javnih hrvatskih sveučilišta koji su došli na HDZ-ov stranački sabor u Lisinskom. Pritom Milanović nije birao riječi za neke od čelnika visokog obrazovanja u Hrvatskoj.
– Imali ste rektore javnih sveučilišta na skupu HDZ-a. Imate parazite koji cijede javni novac. Prozvali su rektoricu riječkog sveučilišta. Lagali su da tamo ona, em što nije bila, em što ih je poslala do đavola, a Split i Osijek su se krotko odazvali. Tko god je bio tamo pozabavit ću se njima, u političkom smislu, to su javna sveučilišta, a to su obični prodani stranački bezveznjaci. To je Hrvatska, najavio je Milanović.
Na koji bi se točno način političar, bilo kao predsjednik, bilo kao premijer mogao ‘pozabaviti’ s čelnicima sveučilišta kojima ustav i zakon jamče autonomiju, nije poznato. Ipak, nema sumnje da su rektori na političkom skupu HDZ-a zgrozili broje ljude.
Rektori mahali zastavicama
Podsjetimo, pokraj HDZ-ovih stranačkih gostiju iz Crne Gore, u prvim redovima, mogli su se vidjeti, s desna na lijevo, kako sjede rektori Vlado Guberac, iz Osijeka, Dragan Ljutić iz Splita, i Zoran Tomić sa Sveučilišta u Mostaru. Trojac je sjedio na političkom skupu vodeće stranke s hrvatskim zastavama, pljeskajući članovima stranke. Voditeljica programa Antonija Stupar Jurkin je uz rektore Zagreba. Osijeka i Splita, pozdravila i rektoricu Rijeke, iako ona nije bila tamo. Ni rektor zagrebačkog sveučilišta, Stjepan Lakušić, iako spomenut, nije bio vidljiv u kadru na stranačkom skupu.
Među rektorima koji javno pokazuju podršku HDZ–u, posebno se ističe Ljutić. Još je ranije dobivao optužbe zbog povezanosti s ministrom znanosti Radovanom Fuchsom. Ljutić je također ranije ocijenio Plenkovića najboljim dosadašnjim premijerom te potvrdio da je s njime blisko povezan. Podsjećamo, javna sveučilišta, prema zakonu imaju svoju autonomiju kako država ne bi utjecala na njihovu slobodu istraživanja i podučavanja Autonomija sveučilišta, osim po zakonu, jamči se i 68. člankom Ustava Republike Hrvatske.
– Autonomija sveučilišta predstavlja institucionalni okvir čija je svrha zaštita akademskih prava i sloboda članova akademske zajednice te intelektualne neovisnosti sveučilišta od svakog političkog pritiska i ekonomske moći. Autonomija sveučilišta uključuje odgovornost prema društvenoj zajednici. Prostor sveučilišta je nepovrediv. Nadležna državna tijela i tijela državne uprave na prostoru sveučilišta mogu postupati samo uz suglasnost rektora ili na temelju odluke nadležnog suda ili u slučaju neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi ili imovinu veće vrijednosti, stoji u četvrtom članku Zakona o znanosti i visokom obrazovanju, u dijelu koji se bavi akademskom samoupravom i autonomijom sveučilišta.
