Ministar Fuchs na našoj konferenciji ukratko predstavio reformu visokog obrazovanja i znanosti
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs na konferenciji povodom 10. rođendana srednja.hr ukratko je predstavio idejne elemente reforme sustava znanost i visokog obrazovanja.
Radovan Fuchs, ministar znanosti i obrazovanja bio je jedan od osam predavača na konferenciji srednja.hr + Obrazovnih deset povodom desetog rođendana portala srednja.hr. Tu je, u kratkim crtama, ocrtao obrise i ideje iza zakonske reforme sustava znanosti i visokog obrazovanja, koje su u planiranim zakonodavnim aktivnostima MZO-a rezervirani za prvi kvartal iduće godine.
Reforma u dvije komponente
Vlada je, kazao je odmah na početku, prepoznala obrazovanje kao temelj za daljnji razvoj i napredak društva u cjelini, što pokazuje posvećenost obrazovanju u dokumentima poput Nacionalne strategije razvoja. Reforma visokoobrazovnog i znanstvenog sustava se, naglasio je ministar, s jedne strane ogleda upravo u unaprjeđenju modela financiranja, i to uvođenjem cjelovitog programskog ugovaranja. Bilo kakve promjene u tom sustavu moraju biti usmjerene na osposobljavanje prema određenim ishodima učenja, ali biti i u skladu s potrebama tržišta, prvo hrvatskog, a onda i šire. Osim toga, naglasio je ministar odmah na početku, studiranje mora biti dostupno svim mladim ljudima koji žele studirati, neovisno o njihovom socijalnom statusu. Kroz potpore i stipendiranja, omogućilo bi se svima jednake šanse za studiranje.
– Reforma obrazovanja se načelno sastoji od dvije komponente. Jedna je uvođenje novog modela institucionalnog financiranja visokoškolskih i znanstvenih institucija kroz cjelovite programske ugovore, i druga je jačanje institucionalnih, infrastrukturnih i organizacijskih kapaciteta znanstveno-istraživačkog sektora kroz poboljšanje ustroja i funkcioniranje upravljačke organizacijske komponente sveučilišta i javnih znanstvenih instituta. Provedbu obje komponente omogućit će donošenje novog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Bez promjene zakonskog okvira nije moguće niti zadovoljiti ove uvjete koji su predviđeni u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti RH. Pritom valja reći da zakoni koji su navedeni kao potrebni zakoni, ne samo u dijelu obrazovanja nego i šire, a koji su naznačeni u tijeku pregovaračkog procesa s EU treba ispuniti kako bi se financiranje iz Nacionalnog plana moglo ostvarit. Nije moguće zaboraviti neki od zakona i ne donijeti ga, jer to će automatski povući za sobom i trošenje financijskih sredstava koja su na raspolaganju, kazao je Fuchs.
Novi će zakon, dakle, naglasio je još jedno ministar, urediti pravni i financijski okvir za reformske procese na javnim sveučilištima i znanstvenim institutima. U povjerenstvo za izradu zakonskog prijedloga uključit će se, obećao je ministar, predstavnici svih javnih sveučilišta u Hrvatskoj, dva najveća znanstvena instituta, kao i predstavnici veleučilišta, visokih škola te privatnih sveučilišta, kao i pravni stručnjaci te predstavnici Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.
Cjeloviti programski ugovori
Do kraja studenoga ministar kaže da očekuje nacrt zakonskog prijedloga koji će se moći staviti na javno savjetovanje, a onda u drugom kvartalu iduće godine, staviti u saborsku proceduru rasprave i donošenja zakona. Ministarstvo je izradilo i nacrt rješenja, kao podlogu za daljnji rad spomenutog povjerenstva, vezano za cjelovite programske ugovore. Kako je istaknuo ministar Fuchs, takvi bi se ugovori sastojali od tri razine financiranja. Osnovna razina financiranja koja uključuje, primjerice plaće, materijalni troškove, znanstvene projekte, ulaganja u studentski standard; razvojna razina koja uključuje strateške i razvojne ciljeve, kao i novac za studentske školarine; te izvedbena ili varijabilna razina, gdje sveučilišta i instituti dobivaju novac razmjerno uspjehu i ostvarenim ciljevima koji su određeni u programskom ugovoru.
Prvi bi se programski ugovori potpisivali na rok od tri godine, iako je inače praksa pet, ali pošto se radi o prvom takvom financiranju u Hrvatskoj, za početak bi bio nešto kraći rok. Ukoliko neko sveučilište ne postigne dogovor s Ministarstvom i ne potpiše programski ugovor, za iduću akademsku godinu dobit će proračun prethodne, minus pet posto, uz uvjet da odmah pristupi pregovorima za programski ugovor u idućem razdoblju. Oni koji se dogovore i potpišu programske ugovore čeka sav ugovoren novac, plus još dva do tri posto, ovisno o proračunskim mogućnostima. Na upit našeg novinara koliko će se nova zakonska rješenja razlikovati od nikad donesenih ‘Fuchsovih zakona’, ministar je rekao kako je već čuo pamflete kritika na zakone koji nisu doneseni, te istaknuo da će novi zakon biti – novi zakon. Ministar je u izlaganju, koje možete u cijelosti pogledati u videu gore, govorio i promjenama glede napredovanja znanstvenika i nastavnika, ali i o kvaliteti studentskih programa.
