Ministar ima priručnik za studente, u njemu ih uči što su mail i internet: Izvukli smo 9 bisera
Da nema interneta, morali bisno koristiti diskete za slanje datoteka, a svi se volimo ulogirati na MySpace, jednu od najpopularnijih društvenih mreža, i tamo gledati videoblogove. Zaključak je to koji bi mogli donijeti studenti kada na faksu na Veleučilištu Lavoslav Ružička u Vukovaru pročitaju priručnik E-marketing, autora ministra obrane, docenta Marija Banožića. Te bisere, uključujući i one potpuno besmislene i pogrešne, ne bismo znali da nema ministra. Mi smo izdvojili takvih devet koji su nas posebno fascinirali.
Ministar obrane Mario Banožić autor je priručnika E-marketing
Foto: Screenshot N1 | Unsplash | srednja.hr
Kako za Telegram doznaje Dora Kršul, ministar obrane Mario Banožić platio je 929 eura Ekonomskom fakultetu u Osijeku kako bi oni proveli njegov izbor u naslovno zvanje izvanrednog profesora. Neće ga primiti u radni odnos, no Banožić, koji je doktor znanosti i trenutno po zvanju docent, moći će se, recimo, predstavljati kao izvanredni profesor i tako se potpisivati u komunikaciji. Za njega vjerojatno puno važnije, nekad u budućnosti, ako politička karijera nedajbože propadne, ovo bi mu naslovno zvanje moglo, piše Telegram, malo olakšati zaposlenje. To je sve, naravno, u šestom kondicionalu jer bi se trebao otvoriti i natječaj koji odgovara ministru, on bi se trebao javiti, povjerenstva bi sve trebala pozitivno ocijeniti, ali mogućnost je tu.
Ono što je nakon ove priče isplivalo na površinu, a o čemu su, uz Telegram, dosta posprdno pisali i ostali mediji, je svojevrstan priručnik E-marketing objavljen pri Veleučilištu Lavoslav Ružička u Vukovaru. Radi se o literaturi koja se koristi u nastavi prijediplomskog stručnog studija Trgovina, a ima svoja tri recenzenta i urednicu. Skup je to Banožićevih prezentacija, objavljen 2020. godine, a u njemu se nalazi niz bisera o kojima je, obzirom na vrijeme u kojem živimo, potpuno nepotrebno podučavati na takav način, pogotovo mlađe generacije. Naravno, u njima se kriju i neke kategorički netočne informacije. Zabavili smo se pa smo skupili devet bisera o kojima bez ministra Banožića i njegova priručnika nitko ne bi ni podučavao.
Što je internet?
Koristimo ga u masovnoj upotrebi već 30 godina, a docent Banožić i dalje osjeća potrebu objašnjavati što je to internet. Daje mu i definiciju pa kaže da je to ‘globalna mreža od računalnih mreža koje koriste zajedničko sučelje za komunikaciju’. Najveća je to, dalje navodi Banožić, svjetska računalna mreža. Pojašnjava u priručniku, sasvim ozbiljno, koristi interneta. Neke od njih su dopisivanje e-mailom i ‘transmisija različitih datoteka i slično’. Sve to, ne bismo znali bez ministra, događa se brzo, bez kašnjenja i velikih troškova koje nosi tradicionalni promet podatcima.
Ministar studentima, koji su od malih nogu imali pristup internetu, objašnjava i koja sve čuda nam internet donosi; imamo tu web stranice, e-mail, možemo preuzimati i prenositi datoteke (i to bez diskete!), globalno čavrljati i internetski telefonirati. To, valjda, ne bi znali bez njega, kao ni definiciju interneta. Nije jasno zašto bi uopće to itko učio na taj način, ali već možemo zamisliti studente koji prije usmenog ispita ponavljaju definicije iz ministrovog priručnika.
Što je e-mail?
Ako niste znali, na internetu postoji i elektronička pošta ili kolokvijalno e-mail. Brza je to, jednostavna i, pojašnjava Mario Banožić, jeftinije komunikaciju u odnosu na običnu poštu. Osim toga, jednostavna je, i jednu poruku možete poslati više ljudi, a onda još nekima dodatnima komunikaciju poslati na znanje.
Pojašnjava ministar sasvim ozbiljno od čega se e-mail sastoji, što je zaglavlje, a što tijelo i kako je nekad dobro staviti adrese u skrivenu kopiju, tako da se ne vidi tko je sve primio poruku na znanje. E-mail se, ako niste dosad znali, može koristiti i kao poslovni alat pa preko njega možete provoditi marketinške aktivnosti i poslati newsletter.
Što su web stranice?
Web stranice su osnovni nositelji marketinških aktivnosti na internetu, a sve se više tvrtki, podcrtava Banožić, odlučuje na izradu svojih stranicama. Namjera im je, kaže, da putem interneta promiču i distribuiraju proizvode, usluge ili informacije koje nude.
Da ne znamo, pomislili bismo da se radi o priručniku za korištenje interneta u kućanstvima s početka 2000-ih. Ponovimo još jednom, to nije slučaj. Štoviše, ovo je literatura za studente prijediplomskog stručnog studija na kojem se stječe visoko obrazovanje. Ministar je dovitljiv u svojem opisivanju web stranica pa tako navodi i bitne značajke dobre web stranice. Jedno od glavnih pitanja je tu, citiramo, ‘događa li se pretvorba www => $$$?’
Što je blog?
Iako je još u osnovnoj školi svatko otvarao i pisao svoj, docent Mario Banožić ima potrebu studente podučavati o tome što je blog. Blog je, kaže tako, anglizam, dulji mu je naziv ‘weblog’, a to je publikacija na internetu koja sadrži povremene članke ‘u obrnutom vremenskom slijedu; najnoviji se članci nalaze na vrhu stranice’. Svi spojeni na internet, otkriva nam ministar, mogu jednostavno i bez većih predznanja objaviti svoj blog.
Može to biti jedna osoba, može biti njih više. Mogu snimiti, a mogu snimiti i video pa je to onda – naglašava se u priručniku – videoblog. Spominje i onaj skraćeni izraz koji mladi zapravo razumiju i koji je u upotrebi, a to je vlog. Servisi koji su doprinijeli popularizaciji videoblogova su MySpace, Google Video i YouTube, kaže Banožić, a TikTok, Instagram današnjice, čak i nekadašnji Vine – njima ni spomena.
Što je mobilni internet?
Iako se većina mladih danas na internet spaja upravo putem mobitela, i to često mobilnih podataka, Banožić opet osjeća potrebu objasniti što je mobilni internet. Tehnologija je to koja nastaje spajanjem tehnologija mobilnog telefoniranja i interneta, a brzina prijenosa, ističe nije jednaka pri slanju i primanju podataka na mobilnom internetu. Ne znamo zašto to posebno ističe, kada je tomu tako i kod fiksnih internetskih priključaka.
Zanimljivije je pak kako ministar pojašnjava zašto je veća brzina primanja od slanja podataka na mobilnoj vezi. To je tako, kaže, jer se podrazumijeva da je to (op. a. spajanje na mobilni internet) ipak ‘alternativni način kojim se korisnici primarno služe za čitanje e-pošte’. Opet, vraćamo se u 2000-te kada je mobilni internet bio zaista spor i koristili su ga u većoj mjeri poslovnjaci da tu i tamo provjere mail. No, dvadeset godina kasnije, mobilni internet je nerijetko i brži od fiksnog priključka, a pametni telefon uređaj je s kojim se najčešće ljudi spajaju na internet. To još, izgleda, nije došlo do ministra kad je sastavljao ovaj priručnik.
Što su društvene mreže?
Iduće godine Facebook će proslaviti 20. rođendan, a neki i dalje imaju potrebno objašnjavati nadugo i naširoko što su to društvene mreže. Jedan od njih je i docent Banožić koji ih definira kao servise za ‘društveni networking prvotno usmjerene na stvaranje zajednice istomišljenika ili povezivanje određene skupine ljudi, prvenstveno putem interneta’. Ne znamo koji je drugi način, osim interneta, na koji rade društvene mreže, iako ministar ovom definicijom implicira da takav način postoji.
Pravi biser tek slijedi; Banožić kaže da su najpopularnije društvene mreže Facebook i MySpace. Podaci su to koji zasigurno više ne odgovaraju stvarnosti. Iako je Facebook uvjerljivo prvi, MySpace je davno u nemilosti korisnika, sve na račun Instagrama, YouTubea, TikToka i drugih mreža s milijunima aktivnih korisnika svakog mjeseca.
Što je Wiki(pedia)?
Objasnio nam je Banožić i što su tzv. wiki stranice, među kojima je i Wikipedia. Svatko ih može uređivati, ponovljeno je to u ovom priručniku kao milijun puta ranije, te brisati ili pisati sadržaj.
Google je puno više od tražilice
Google je jedna od najvećih tehnoloških kompanija na svijetu koja, osim primata među tražilicama, ima primat u svijetu online oglašavanja, proizvodi najrasprostranjeniji mobilni operacijski sustav Android i proizvodi vlastite pametne uređaje poput mobitela, laptopa, zvučnika, slušalica.
Znamo to sve bez Banožića, a on nam u svojem priručniku napominje, kako valjda ne bismo zaboravili, da je Google puno više od tražilice, jer tu postoji Google Mail, Google Docs i Google+. Ostavlja i screenshotove s kojih se vidi da u Google tražilici možete koristiti kalkulator i pretvorbu valuta.
Što su SMS i MMS reklame?
Uz pusta objašnjenja digitalnog marketinga, usmjerena na definicije koje ne zvuče dobro, Banožić se dotiče i mobilnog marketinga. Ima tu nekoliko suvislih trenutaka, no, naravno, uspijeva se spetljati. Tako kod najznačajnijih oblika mobilnog marketinga ističe SMS i MMS marketing, odnosno oglase koji idu putem tih servisa.
Mislimo da ovo nije potrebno komentirati, već samo poslati, no pun intended, jednu poruku: ako je netko u zadnje vrijeme dobio oglas putem SMS ili MMS-a – ako uopće znate ili se sjećate što je to – javite nam se na [email protected], rado ćemo napisati tekst o tome.
Cijeli priručnik E-marketing možete pregledati u dokumentu ispod. (Napomena: ako vam se ne prikazuje, potrebno je osvježiti stranicu)
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
