Ministarstvo dalo uputu fakultetima: Evo kako bi u online nastavi trebalo vrednovati studente
Ministarstvo zannosti i obrazovanja danas je izdalo uputu o vrednovanju na daljinu, a njezin dio bavi se i ocjenjivanjem na fakultetu. Preporučili su koje alate sveučilišni profesori mogu koristiti prilikom izrade kolokvija, kako se kolokviji mogu i čime nadomjestiti te su savjetovali da se praksa odradi naknadno.
– Fakulteti trebaju međusobno obaviti usklađivanje sličnih programa (npr. studiji medicine), ali i s glavnim poslodavcima (npr. Ministarstvo zdravstva) dogovoriti mogućnost naknadnog odrađivanja praktičnog dijela nastave i na temelju toga donijeti odluke, stoji u uputi Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Poseban dio upute o vrednovanju nastave na daljinu Ministarstvo je posvetilo visokom obrazovanju.
– Budući da visoko obrazovanje, osobito sveučilišna nastava, podrazumijeva postizanje viših razina ishoda učenja, dobro je koristiti projektne i problemske zadatke, istraživačke radove, izradu programa, portfolija, konstrukcija te kritičkih osvrta, analiza i preglednih radova, pišu u uputi.
Ističu kako mnogi nastavnici imaju već dobro razvijene metode trajnog praćenja (zadane i u opisu predmeta) te kontinuirano prate rad studenata (predajom zadaća, prikaza, seminara i sl.), što u ovim okolnostima treba podržati.
– Sustavi učenja na daljinu (npr. Moodle) pružaju izvrsnu podršku za nastavak takvih aktivnosti pa se preporučuje uporaba širokih mogućnosti sustava uz nužne prilagodbe, ističu.
‘Kolokviji se mogu zamijeniti’
Objasnili su i što je s kolokvijima.
– Mnogi nastavnici stavljaju naglasak na kolokvije, i to takve koji se izvode u kontroliranim uvjetima, što bez većih ulaganja u novu tehnologiju nije moguće izvesti online. Svi koji su polazili MOOC-ove ili pristupali drugim testiranjima online, susreli su se s tim alatima koji se temelje na preglednicima koji funkcioniraju u sigurnom načinu rada ili pristupima koji se temelje na prepoznavanju lica, glasa ili drugih ergometrijskih parametara. Neki od tih kolokvija mogu se zamijeniti rješavanjem zadataka koji se preuzimaju iz baze zadataka, tako svaki student dobiva svoje zadatke, smatraju iz Ministarstva.
Sveučilišnim profesorima preporučili su i neke alate.
– LMS (engl. Learning Management System) Moodle ima izvrsne alate za takav način rada. Također, sustav Moodle (na kojem se temelje Loomen i Merlin) ima raznolike mogućnosti izrade pitanja,što omogućava nastavnicima iz svih područja da izrade testove prema njihovim potrebama. Ipak, ako se dosad nisu izrađivale takve baze zadataka (ni za potrebe učioničke nastave), bit će dosta zahtjevno to napraviti u kratkom vremenu, napominju.
Bez brige, nema prepisivanja
Kažu kako je osnova dobrog testa koji je relativno siguran od prepisivanja velika baza pitanja iz koje se generiraju testovi.
– Ukoliko se pitanja organiziraju po kategorijama (prema nastavnim cjelinama / stupnjevima težine), važan je naglasak na bitne sadržaje i upotrebu metoda vrednovanja koje su povezane sa zadanim ishodima učenja predmeta. Metodom slučajnog odabira u test mogu biti dodana pitanja iz različitih kategorija, čime se omogućuje da svaki student dobije pitanja koja pokrivaju nastavne sadržaje te da su svi generirani testovi približno jednake težine, savjetuje Ministarstvo.
Uz mogućnost slučajnog odabira pitanja, dodaju.test je moguće konfigurirati tako da i odgovori u zadatcima višestrukog izbora unutar pitanja budu drugačijeg redoslijeda.
Generiranje pitanja na temelju slučajnog odabira te promjena redoslijeda odgovora uz vremensko ograničenje, unutar kojeg je test dostupan, te postavljanje jednog pitanja po stranici, može osigurati relativno dobru pouzdanost testa i zaštitu od neželjenog prepisivanja.
– Centar za e-učenje Srca izradio je online tečaj Napredni rad u sustavu Merlin – pitanja i testovi te Napredni rad u sustavu Merlin – ocjenjivanje koji su dostupni svim nastavnicima, a tu je i Priručnik za rad sa sustavom Merlin koji detaljno opisuje izradu pitanja i testova te Preporuke za izradu testova u sustavu Merlin za testiranje u online okruženju (sve dostupno na https://www.srce.hr/ceu). Uz obične testove koje je relativno zahtjevno napraviti, mogu se koristiti i testovi dostupni unutar H5P modula. H5P dodatni je modul u sustavima temeljenim na platformi Moodle, ali polako postaje standard u svakoj Moodle instalaciji (Loomen, Merlin).
Ovim modulom na relativno jednostavan način nastavnici mogu pripremiti napredna i vizualno atraktivna pitanja putem kojih mogu provoditi testove. Sustav nema sve mogućnosti klasičnog Moodle testa, ali je vizualno zanimljiviji i lakši je za korištenje. Svakako se preporuča da se eventualno brojnije testiranje studenata najavi administratorima platforme za e-učenje (SRCE ili lokalno na visokom učilištu), a da se sa studentima provede probni test. Na taj način dobit će se korisne informacije (jesu li svi studenti uspjeli pristupiti testu, jesu li imali tehničkih poteškoća prilikom rješavanja i jesu li se težinski pitanja dobro postavila u testu).
Individualno obilježeni radovi
No dodaju i kako je, uz testove, moguće je koristiti naprednije metode provjere znanja.
– Tehnički, unutar LMS sustava takve je provjere moguće odraditi pomoću standardnog modula za zadaće. Nastavnik može u ograničenom vremenu zadati, primjerice, zadatak u kojem treba napraviti kritički osvrt na određenu temu te to predati u obliku zadaće. Takvi radovi individualno su obilježeni i relativno je lako uočiti prepisivanje, smatraju u MZO-u.
Napominju i kako većina fakulteta u Hrvatskoj ima pristup sustavu za provjeru plagijata koji su često povezani sa sustavom za predaju zadaća.
Smatraju da se na taj način lako može osigurati i dodatna zaštita od prepisivanja. Međutim, kažu da je najvažnija edukacija o akademskoj čestitosti.
‘Na umjetničkim studijima preraspodijelite teme’
– Visoka učilišta posebnu pažnju trebaju posvetiti studijima u umjetničkom području te procijeniti kod kojih je i pod kojim uvjetima moguće provesti vrednovanje tijekom nastave na daljinu te napraviti preraspodjelu tema i obaveza studenata na način da studenti iskoriste nastavu na daljinu na kvalitetan način.
Sličan pristup, ističu, može se primijeniti i na umjetničke škole.
– Na kraju, napominjemo da za visoko obrazovanje postoje velike količine kvalitetnog besplatnog online sadržaja, u obliku MOOC-ova (Massive Open Online Course), koji mogu poslužiti studentima kao dodatni materijal, ali i završavanje prikladnog MOOC-a može poslužiti za postizanje nekih (ne nužno svih) ishoda učenja kolegija, zaključuju iz Ministarstva.
PROUČITE DOKUMET:
Čitavu press konferenciju o ocjenjivanju na daljinu pogledajte u videu:
Za dodatan zanimljiv i koristan sadržaj pretplatite se na naš YouTube kanal. U suradnji s NCVVO-om pokrenuli smo seriju podcasta na temu državne mature pod nazivom ‘U centru mature’, pa posebno koristan sadržaj na našem YouTubeu očekuje maturante i oni koji će to postati.