Ministarstvo kaže da studenti ne gube ni jedno pravo, nižu se reakcije: Netko želi rušiti zakon

A- A+

7. travnja 2022.

Faks

Duje Kovačević

A- A+

Nema govora da će studenti izgubiti iti jedno pravo, bilo da se radi o zdravstvenoj i psihološkoj pomoći, konzultacijama, mentorstvu. Kategorički to tvrde iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, koje je pripremilo zakonski nacrt, poručivši da se neke točke eksplicitno ne navode kao prije jer je novi zakon nomotehnički drugačije uređen u odnosu na važeći koji je pisan prije gotovo dvadeset godina. Unatoč peticiji za rušenje zakona, koju je u ovom trenutku potpisalo preko 12 tisuća ljudi, ne misle svi studenti da im se prava ukidaju. Dijana Radovniković iz inicijative 300=300, koja se bori za prava studenata stručnih studija, kaže da u nacrtu postoje propusti, no da nema naznake da se radi o namjernom ukidanju prava te da zagrebački Studentski zbor nepotrebno unosi strah i nemir među studente.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja | Foto: srednja.hr

Jučer je u studentskim krugovima nastala poprilična drama oko Nacrta novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji je pripremila administracija ministra Radovana Fuchsa. Zagrebački Studentski zbor objavio je analizu u kojoj nabrajaju studentska prava koja su u važećem zakonu eksplicitno navedena, a u novom zakonskom nacrtu izostavljena. Konkretno, radi se o pravu na konzultacije, mentorski rad, zdravstvenu skrb u studentskim poliklinikama, psihološku pomoć, sudjelovanje u radu studentskih organizacija. Oni su to, jasno i nedvosmisleno, predstavili kao da studenti sada gube prava koja su im inače zagarantirana. Ministarstvo znanosti i obrazovanja, službeni predlagatelj i autor zakonskog nacrta, kaže da studenti neće izgubiti ni jedno pravo.

Izdvojeni članak

Studenti bijesni na novi zakon: Gube pravo na psihološku i zdravstvenu pomoć, konzultacije, mentore?

Ministarstvo kaže da nema govora o ukidanju prava

Iz Ministarstva pojašnjavaju da u zakonskom nacrtu nisu izostavljena studentska prava, nego su u odnosu na važeći Zakon, koji je donesen prije gotovo dvadeset godina, nomotehnički drugačije uređena. Studenti će i dalje, nedvosmisleni su u Ministarstvu, imati pravo na psihološku i svaku drugu zdravstvenu skrb jer se zakonskim nacrtom propisuje ‘da imaju sva prava iz zdravstvenog osiguranja koje se plaća iz državnog proračuna’. Sukladno tome, pojašnjavaju, studenti imaju pravo otići u bilo koju instituciju koja ima potpisan ugovor s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, kao što imaju i sada. To znači, podcrtavaju iz MZO-a, da su studentska prava na zdravstvene usluge ostala nepromijenjena.

Pravo na mentorski rad i konzultacije, kažu, studenti imaju iz jednostavnog razloga što je to obveza profesora na visokim učilištima; konkretno, u opisu radnog mjesta svakog nastavnika su konzultacije sa studentima. Specifičnosti oko načina održavanja konzultacija i mentorskog rada se ne reguliraju zakonskim propisima. Štoviše, iz Ministarstva ispravno napominju kako takvo što nije bilo predmetom nijednog zakona u resoru visokog obrazovanja, pa tako ni novog zakonskog nacrta, već se navedeno propisuje općim aktima – statutima i pravilnicima – visokih učilišta. Pravo na sudjelovanje u radu studentskih organizacija studenti također ne gube, naglašavaju, jer je to pravo regulirano Zakonom o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama.

Sve to rečeno je studentskim predstavnicima na sastanku s Ivicom Šuškom, državnim tajnikom u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, koji je im je pojasnio da su se sva studentska prava i ranije detaljnije određivala statutima i pravilnicima koje donose senati i fakultetska vijeća. Najmanje 15 posto tih tijela čine studentski predstavnici koji imaju pravo suspenzivnog veta – direktnog sprječavanja neke odluke – ukoliko smatraju da prava studenata definirana internim pravilima o studiranju nisu povoljna za studente. To je propisano i u novom zakonskom nacrtu.

TKO JE BIO NA SASTANKU?

Državni tajnik Ivica Šušak, kako stoji u odgovoru Ministarstva portalu srednja.hr, pozvao je studentske predstavnike da, ukoliko je ostalo još nejasnoća u vezi Zakona, svoje prijedloge upute putem javne rasprave koja će započeti krajem ovog tjedna i trajat će mjesec dana. Na sastanku su uz državnog tajnika Šuška bili i Neven Pintarić, predsjednik Hrvatskog Studentskog zbora (Sveučilište u Rijeci), Frane Prpa, Studentski zbog Sveučilišta u Splitu, Tin Meštrović, Studentski zbor Sveučilišta u Zadru te Ivan Pavao Boras i Bruna Bandula, predstavnici Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu.

Sveučilišta su odgovorna što nema studentskih ambulanti

Daleko se najviše prašine podiglo oko zdravstvene skrbi i psihološke pomoći, a studentski predstavnici su, ponovimo, jasno tvrdili da će studenti novim zakonom izgubiti navedena prava. To je studente diljem zemlje ozbiljnu zabrinulo, neki od njih pomislili su da više neće moći na psihološko savjetovanje ili liječnički pregled u mjestu studiranja.

Ministarstvo ispravno pojašnjava kako to nije točno budući da studenti imaju pravo na zdravstveno osiguranje, time i liječničku, psihološku i svaku drugu pomoć, a pri sveučilištima i fakultetima, koji su to ustrojili, postoje psihološka savjetovališta koja će sasvim normalno nastaviti s radom. No, ovdje valja pojasniti finu liniju razlike između prava na zdravstveno osiguranje u teoriji i onoga što u praksi dočeka studente koji se, daleko od svojih odabranih obiteljskih liječnika, presele na faks u drugi grad, o čemu smo detaljno izvještavali proteklih godina. Iako tehnički mogu doći kod bilo kojeg obiteljskog liječnika koji ima ugovor s HZZO-om, u stvarnosti im vrata nisu uvijek otvorena. Budući da nisu njihovi pacijenti, liječnici studente često šalju na hitnu ili ih upućuju njihovim obiteljskim liječnicima.

Zbog toga se već dugi niz godina raspravlja o specifičnom rješenju koje bi obuhvatilo studente iz udaljenih krajeva. Ideja je da studenti na matičnom sveučilištu imaju studentsku ambulantu ili pak polikliniku gdje će raditi liječnici koji će moći primiti studente, pregledati ih, dati im uputnice i recepte; istovremeno, studenti bi u svojim prebivalištima zadržali odabrane obiteljske liječnike kako bi po povratku sa studija, tijekom praznika i pauza između godina, i tamo imali adekvatnu liječničku skrb.

Studentske poliklinike, doduše tek ovlaš, spomenute su u važećem Zakonu, no u zakonskom nacrtu nisu, i to je jedna od točaka oko koje su se pobunili studentski predstavnici. Oni su mišljenja, kako su nam jučer pojasnili, da bi se nespominjanjem studentskih poliklinika ozakonili propusti; propusti, pojasnimo, leže u činjenici da premda na to imaju zakonsko pravo, na znatnoj većini visokih učilišta studentima nisu osigurane studentske ambulante ili poliklinike.

Tu je, međutim, važno podcrtati sljedeće; ako su do sada postojali propusti oko organiziranja i uspostavlja studentskih ambulanta ili poliklinika, onda su to propusti visokih učilišta – sveučilišta, veleučilišta, fakulteta i visokih škola. Visoka učilišta su, naime, pravne osobe i imaju svoje čelnike. Sveučilišta uz to imaju i Ustavom propisanu autonomiju djelovanja. U slučaju otvaranja ambulante za studente, uprava pojedinog učilišta ta je koja treba potpisati sporazume s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, eventualno osigurati prostor, opremu i infrastrukturu za liječnike koji će u takvim ambulantama raditi. To znamo po riječkom sveučilištu koje već gotovo tri godine ima studentsku ambulantu. Zanimljivo, zagrebački studentski predstavnici već godinama govore o planovima za otvaranje studentske poliklinike u Zagrebu; kako sadašnji predsjednik Ivan Pavao Boras, tako i njegov prethodnik Mihovil Mioković, a i poneki prijašnji, u svojim su programima i istupima obećavali pomake. Po tom se pitanju, unatoč obećanjima, na našem vodećem i najvećem zagrebačkom sveučilištu, nije dogodilo ništa.

Izdvojeni članak

Zagrebačko sveučilište još uvijek nema svoju ambulantu pa studenti za svaku sitnicu moraju na hitnu

‘Nema razloga za strah i paniku’

Uslijed drame koja je nastala reakcijom zagrebačkog Studentskog zbora pokrenuta je i peticija protiv novog zakona koju je dosad potpisalo preko 12.000 ljudi. No, od ovih istaknutijih, ne slažu se svi studenti sa stavovima zagrebačkih predstavnika. Dijana Radovniković, jedna od predvodnica inicijative studenata stručnih studija, poznata po zalaganju za izjednačavanje kvalifikacijskih razina i promjenu stručnih naziva, kaže da se radi o unošenju straha i nemira. U zakonskom nacrtu, kao i u svakom drugom, kaže, postoje propusti, no jasno je da nema namjere da se ukinu studentska prava. Ovaj potez zagrebačkih kolega, oko kojega se podigla velika prašina, smatra unošenjem straha i nemira među studente.

Studenti stručnih studija, kako oni okupljeni u neformalnu inicijativu, tako i službeni predstavnici, kaže nam Dijana, već su reagirali na propuste koje su pronašli u zakonskom nacrtu. Ministarstvu znanosti i obrazovanja uputili su dopis, a planiraju sudjelovati i u javnom savjetovanju. Naša sugovornica smatra da se takvi propusti uvijek mogu riješiti razgovorom i prijedlozima te da nema potrebe za stvaranje problema tamo gdje ga nema.

Nekome u pozadini odgovara da studenti dižu buku oko zakonskog nacrta, smatra, jer na toj platformi zapravo žele spriječiti donošenje novoga zakona. Zakonski nacrt, podsjetimo, nudi neka od važnih rješenja za ovaj problematični resor; u prvom redu to se odnosi na programsko financiranje gdje bi sveučilišta bila prisiljena konačno ispunjavati neke strateške ciljeve da bi mogla zadržati državno financiranje, ali i pojačan državni nadzor nad zakonitosti sveučilišnih odluka i trošenjem javnih sredstava.

– Ovaj postupak kolega može se razumjeti na način da žele srušiti zakon jer im ukida pravo glasa pri izborima rektora i dekana, što im onemogućava političku trgovinu glasovima, kakvoj smo do sada bili svjedoci. Naravno, pritom ne mogu izaći u javnost isključivo s tim argumentom pa iz tog razloga dižu tenzije vezane za tehničke propuste koji su vrlo lako otklonjivi nakon javnog savjetovanja. Nakon toga ostaju bez argumenata pri napadu na zakon koji im ukida pravo na uhljebljivanje i trgovinu. Nema razloga za paniku i strah, dopis je upućen, u javnoj raspravi ćemo sudjelovati s istim argumentima te nakon toga postupati po tome ovisno kakva bude reakcija Ministarstva znanosti i obrazovanja. Ne treba nasjedati na jeftine PR trikove jer razloga za strah još uvijek nema, a pobrinut ćemo se da ga ni ne bude, rekla nam je Radovniković.