Ministarstvu prijeti vraćanje nevjerojatnih 127.000 eura zagrebačkom Sveučilištu, sve zbog Ante Čovića
Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih prijeti vraćanje 127.667 eura Sveučilištu u Zagrebu za plaće bivšem prorektoru Anti Čoviću koje su mjesečno premašivale 6.000 eura. Naime, Ministarstvo je ranije zabranilo isplaćivanje plaća iz državnog proračuna Čoviću zbog njegove dobi pa je Sveučilište samo pokrivalo njegovu prorektorsku plaću. Sada sud staje na stranu Sveučilišta, a Ministarstvo se na njegovu odluku žalilo.
Stjepan Lakušić, Ante Čović i Radovan Fuchs | foto: srednja.hr, Fakultet hrvatskih studija
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih trebalo bi, prema nepravomoćnoj odluci Trgovačkog suda u Zagrebu, nadoknaditi 127.000 eura Sveučilištu u Zagrebu za plaće uskraćene bivšem prorektoru Sveučilišta i bivšem profesoru Fakulteta hrvatskih studija Anti Čoviću. U odluci suda koju smo dobili na uvid, a koja datira iz travnja, stoji da će Ministarstvo Sveučilištu morati isplatiti 127.667 eura za prorektorske plaće Čoviću od travnja 2021. do listopada 2022. Riječ je o mjesečnim plaćama koje premašuju 6.000 eura. Ovaj slučaj na sudu pokrenulo je Sveučilište u Zagrebu još u 2021. kada su njime upravljali bivši rektor Damir Boras i sam prorektor Čović, a odluka dolazi sada kada Sveučilište vodi Stjepan Lakušić.
Sveučilište smatra da Ministarstvo nije imalo osnove obustaviti plaće Čoviću, traže povrat novca
Konkretno, te je plaće Čović redovito dobio, ali ne iz kase državnog proračuna, već iz kase Sveučilišta u Zagrebu koje taj novac želi nazad. Kako je vidljivo iz nepravomoćne presude, Čović je potpisao ugovor o radu na mjestu prorektora u listopadu 2018. na razdoblje od četiri godine na 90 posto punog radnog vremena. Riječ je o cijelom drugom mandatu bivšeg rektora Borasa. Ostalih deset posto radnog opterećenja Čović je od 2019. imao kao profesor filozofije na Fakultetu hrvatskih studija, dok je prije toga bio profesor na Filozofskom fakultetu.
Čović je potpisao i aneks tom ugovoru u rujnu 2019., svega mjesec dana nakon što je napunio 70. rođendan. Tada je, naime, imenovan povjerenikom za znanost Hrvatskih studija. No, u ožujku 2021. Ministarstvo znanosti i obrazovanja odlučilo je da svi profesori nakon sedamdesete prestaju biti na radnom mjestu čija se plaća financira iz sredstava državnog proračuna. Odnosno, zaposlenici iznad sedamdeset godina brisali su se iz centralnog obračuna plaća. To je značilo i da više nema plaće iz državnog proračuna za Čovića.
Ipak, Sveučilište je plaće Čoviću nastavilo isplaćivati iz svojih sredstava. Oni u ovom slučaju smatraju da su sredstva za zaposlenja na sveučilištu osigurana u državnom proračunu i da Ministarstvo nije imalo osnove obustaviti plaće Čoviću. Zbog toga i traže povrat novca za plaće do kraja prorektorskog ugovora. Nad tim ugovorom, piše u odluci suda, državni inspektorat je napravio nadzor. Iz inspektorata su utvrdili valjanost ugovora u 2021., a naveli su da zakonom ni aktima Sveučilišta nisu propisani uvjeti za sklapanje ugovora za prorektora niti nema mjera za njih. Sud piše da je u ovom slučaju između Sveučilišta i Ministarstva sporna osnova zahtjeva, odnosno različita pravna shvaćanja.
Ovdje dolazimo do pitanja povezanosti rada profesora na fakultetu i rada profesora kao prorektora na Sveučilištu. U prijašnjem i trenutnom Zakonu o visokom obrazovanju, jasno stoji da rektoru u radu pomažu prorektori i da prorektore imenuje te razrješava senat na prijedlog rektora. U starom i novom Statutu zagrebačkog Sveučilišta dodatno piše da mandat prorektora traje koliko i mandat rektora na čiji je prijedlog prorektor imenovan i može se ponoviti. Zbog toga je i Čović te 2018. potpisao ugovor na mjestu prorektora na razdoblje od četiri godine koliko traje rektorski, a time i prorektorski mandat. 90 posto radnog opterećenje imao je na toj ulozi, a ostalih 10 kao profesor na fakultetu.
Nakon naloga Ministarstva znanosti i obrazovanja da profesori ne mogu raditi iznad 70, Fakultet hrvatskih studija je plaću Čoviću isplaćivao iz svojih sredstava. Upravo je argument Ministarstva da je prorektorsko mjesto neraskidivo povezano s radnim mjestom profesora. Prorektor ni ne može biti netko tko, napomenimo, nije profesor na Sveučilištu. Oni napominju i da Čović na Fakultetu hrvatskih studija nije smio biti isplaćivan iz državnog proračuna od listopada 2019. do rujna 2021. jer je Čović tada imao iznad 70 godina, o čemu je govorio i stari Zakon o visokom obrazovanju.
Sud kaže da je Sveučilište u pravu, Ministarstvo se žalilo na odluku
Trgovački sud u Zagrebu odlučuje da je tužbeni zahtjev Sveučilišta utvrđen u cijelosti. Sud piše da se Sveučilištu treba nadoknaditi šteta jer je došlo do umanjenja njihove imovine pa imaju pravo na naknadu štete. Time su, trenutno, teze Sveučilišta potvrđene. Ministarstvo treba pokriti i cifru parnice od 21.000 eura. Spomenimo da prema trenutnom Zakonu o visokom obrazovanju iz 2022. profesori nakon 70. godine više ne mogu raditi čak i kada bi im fakultet ili sveučilište htjelo davati plaću iz vlastitih sredstava. Upravo nakon stupanja na snagu tog zakona je i završio profesorski rad Čovića.
O ovoj odluci su obaviješteni i članovi Fakultetskog vijeća Hrvatskih studija u svibnju. Iz dekanata, vidljivo je iz zapisnika sjednice Fakultetskog vijeća, napomenuli su i da se ovime otvara mogućnost da Fakultet hrvatskih studija potražuje sredstva uplaćenih na ime dijela plaće iz vlastitih sredstava. Spomenuli su i da su Fakultet hrvatskih studija te Mario Grčević pravomoćno oslobođeni optužbe da su nezakonito zaposlili Čovića.
Iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, kojem prijeti vraćanje pozamašnog iznosa zagrebačkom Sveučilištu, kratko su poručili da s obzirom da se radi o nepravomoćnoj odluci Trgovačkog suda u Zagrebu, ne mogu komentirati postupak u tijeku.
– Ministarstvo će u predmetnom postupku iskoristiti sve pravne lijekove na raspolaganju u skladu s pravnim poretkom Republike Hrvatske, kazali su iz Ministarstva koje se na ovu odluku žalilo te slučaj sada prelazi na Visoki trgovački sud.
