Mislili smo da je to nemoguće, ali ipak se javio jedan koji brani Borasov potez
Prošloga četvrtka novinari 17 redakcija ‘poljubili’ su ulazna vrata zgrade Sveučilišta u Zagrebu. Naime, poslali su apel kojime je od Sveučilišta zatraženo prisustvovanje sjednici Senata, na kojoj su kandidati za rektora predstavljali programe za predstojeće izbore. Ne samo da na sjednicu nisu smjeli, već im je i za vrijeme njena trajanja zabranjen ulaz u samu zgradu (javnog) Sveučilišta. I dok je javnost koja financira Sveučilište taj potez osudila, ipak se našao jedan koji smatra da je rektorov čin bio ispravan, a početke tenzija na Sveučilištu stavlja na dušu preminulom premijeru Račanu.
Screenshot: HRT
Slobodan Prosperov Novak dežurni je komentator (uglavnom društvenih) događanja u HRT-ovoj emisiji ‘Pola ure kulture’. U ovotjednoj epizodi tema njegova monologa, kao što je to čest slučaj, nije imala previše veze s kulturom. Svoje izlaganje započeo je objašnjavanjem zašto je sjednica Senata morala ostati zatvorena za javnost koja sjednicu i senatore plaća.
‘Ne može ulica ništa birati’
– Veliko uzbuđenje u Hrvatskoj trajalo je cijeli dan kada je u zgradi Sveučilišta zagrebačkog, dakle sveučilišne metropole, metropole hrvatske pameti, bila sjednica Senata, jer je bila zatvorena. Zamislite tragedije, sjednica Senata, dakle jedne institucije koja je ultima ratio hrvatske pameti, trebala bi biti otvorena otprilike kao Big Brother – da svi sve znaju, da svi svakog vide, da vide kandidate jer su se predstavljala dva kandidata za rektora. Taj događaj je čak komentirala, što je naprosto zaprepašćujuće, i ministrica znanosti i obrazovanja, šokirana što je Senat jedno zatvoreno tijelo. Da, Senat je zatvoreno tijelo. Ne može ulica birati rektora najvećeg Sveučilišta u Hrvatskoj. Ne može ulica uopće ništa birati. Ulica nije mjesto gdje se bira. Na ulici se možda može pokrenuti revolucija, a bogme i destrukcija, pojašnjava Prosperov Novak.
U nastavku monologa odlučio je iskoristiti i kovanicu prorektora Čovića, destroluciju, koju je ovaj svojedobno detaljno terminološki i fenomenološki pojasnio u sveučilišnom pamfletu ‘Universitas’.
– Naime, jedan od prorektora zagrebačkog Sveučilišta, profesor Ante Čović je dobro definirao taj problem u Hrvatskoj, koji traje već desetljećima i više, nazvavši ga destrolucija. Sastavivši jednu sintagmu od riječi destrukcija i riječi revolucija, jer ovdje se doista radi o destrukciji hrvatskih institucija, identiteta, visokih, dakle, značajeva koje Hrvatska posjeduje, koji se žele uniziti, nastavlja Prosperov Novak.
Malo je falilo da se Vučića pita tko bi trebao biti rektor
I sam je uočio da na Sveučilištu postoje tenzije, a sve je, kaže, počelo ‘ali nevidljivo’, još za vrijeme Vlade pokojnog premjera Ivice Račana.
– U vrijeme Račanove vlasti od 2000. do 2003. godine došlo je do prve preraspodjele kadrova na Sveučilištu, nove, recimo, revolucionarne raspodjele. To se je izrazilo tek 2007., kada je jedna trojka koja nije nevažna u kasnijim problemima hrvatskim oko Sveučilišta osnovala Forum za etičnost i razvitak sveučilišnog i znanstvenoga rada. Ta trojka sastavljena je od profesora Zelenike, koji je pod Jovanovićem, ministrom znanosti i obrazovanja bio zamjenik, gospodina Silobrčića, akademika Silobrčića vrlo dubioznog u mnogim aferama koje su se kasnije događale i trećega filozofa sa velikim (nije tipfeler, op.a.) teretom vrlo ružnih događaja, gospodina Pavela Gregorića, nekadašnjeg nastavnika na Hrvatskim studijima. Ta trojka, zajedno sa ministricom (opet nije tipfeler, op.a.), danas bi trebala, a i trebala je u prošlosti obaviti ono što sam maloprije rekao citirajući uglednoga profesora destroluciju. Destruirati ono što je malo ostalo od hrvatskih institucija, razjašnjava na javnoj televiziji Prosperov Novak.
Za kraj svog izlaganja, destrolucionarom je prozvao i Borasova protukandidata za rektora, Damira Bakića i još jednom
– Za nekoliko dana izabrat će se rektor hrvatskog sveučilišta (nije tipfeler, op.a.). Treba reći da je i kandidat, jedan od kandidata, dakle protukandidat današnjeg rektora čovjek koji također dolazi iz ovih struktura koje provode ovu takozvanu destroluciju. Profesor Bakić je završio svoje studije, naprosto mentor mu je bio Hrvoje Kraljevć, također jedan od ministara Račanove vlasti. S druge strane on je rođeni brat gospodina Bakića, omiljenoga reformatora obrazovnog sustava gospođe Divjak. Dakle, radi se i o tome. Malo je falilo da kad je gospodin Vučić, srpski predsjednik bio u Zagrebu, da ga se pitalo ima li i on možda mišljenje o tome tko bi trebao biti rektor zagrebačkog Sveučilišta. Ulica o tome nikako ne treba odlučivati, zaključuje Prosperov Novak.
