Mislite li i vi da su studentski predstavnici ‘ekspoziture stranačkih podmladaka’? Pričali smo sa stručnjacima
Uoči studentskih izbora na našem vodećem sveučilištu, onom zagrebačkom, razgovaramo s Markom Kovačićem, znanstvenikom zagrebačkom Instituta za društvena istraživanja. Pojašnjava nam zašto je izlaznost studenata na te važne izbore toliko bizarno niska te kako ih potaknuti da aktivnije participiraju i odabiru svojih predstavnika.
Foto i obrada: Pixabay | srednja.hr
Utorak i srijeda, 23. i 24. ožujka, događaju se studentski izbori na zagrebačkom sveučilištu i njegovim sastavnicama. Oko 70.000 studenata s biračkim pravom birat će svoje predstavnike u studentskim zborovima svojih fakulteta kao i predstavnike u Studentskom zboru Sveučilišta. Na razvijenim sveučilištima to je jedan od najvažnijih dana za studente. U Hrvatskoj, čak i na našem najvećem i vodećem sveučilištu, to je tek dan kao i svaki drugi. Tome pridonosi i činjenica da se ove godine, na sveučilišnoj razini, ali i nekim sastavnicama poput Fakulteta političkih (!) znanosti, kandidiralo točno onoliko studenata koliko ih se i bira pa praktički nema opozicije.
Bizarno niska izlaznost
Uoči tih ‘izbora’, razgovaramo s Markom Kovačićem, znanstvenikom zagrebačkog Instituta za društvena istraživanja u čijem su znanstveno interesu prvenstveno – mladi. Potanko nam pojašnjava participaciju mladih na izborima, kako na parlamentarnim i predsjedničkim tako i na ovim studentskim. Dok se o izborima u visokoj politici ne može sa sigurnošću govoriti o izlaznosti mladih, jer Državno izborno povjerenstvo ne vodi evidencije prema demografskim skupinama, neka istraživanja pokazuju da mladi po izlaznosti uglavnom ne odudaraju od ostalih dobnih skupina.
Na studentskim je izborima, pak, skroz drugačija situacija jer je jedino glasačko tijelo – ono studentsko. Podaci o izlaznosti su poražavajući. Ilustrira to podatak iz 2017. godine kada je od ukupno 70.139 studenata s biračkim pravom, na studentske izbore je izašlo njih 11.190, odnosno mizernih 15.95 posto. Kovačić nam kaže kako vjeruje da je niska izlaznost na studentskim izborima rezultat kombinacije više različitih faktora.
– Negativna reputacija studentskih zborova u smislu da su to ekspoziture stranačkih podmladaka, njihova alijeniranost od studentskog tijela, nerazumijevanje uloge studentskih predstavnika od strane studenata i nerazvijena demokratske politička kultura studenata koji su više usmjereni na studij i slobodno vrijeme su neki od faktora zašto studenti ne izlaze na izbore, kaže nam koncizno.
‘Potrebno je mijenjati Zakon’
Da ne ostanemo samo na kritikama, pitali smo Kovačića kako potaknuti studente da budu aktivniji po pitanju studentskih izbora. Prije svega, kaže nam, potrebno je mijenjati Zakon o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama. Imperativ je, ističe, modernizirati brojne aspekte što se posebno odnosi na reguliranje nadzora rada studentskog zbora kao i potrebu osnaženja obaveze njihovog javnog djelovanja i komunikacije sa studentima.
– Osim toga, studentski zborovi u suradnji sa studentskim udrugama trebaju od samih početaka studiranja raditi na vidljivosti tog aspekta studentskog života, tj. mnogo intenzivnije, proaktivnije i supstancijalnije komunicirati sa studentima. Mišljenja sam da bi bila dobra praksa uključiti studentske predstavnike u dekanske i rektorske kolegije kako bi se osnažila uloga SZ-a, a time i povećala vidljivost i primamljivost istog. Studentski projekti koji su financirani od strane SZ-a trebalo bi tematski diversificirati, promovirati među studentima i uvesti snažnu komponentu vidljivosti financijera, rekao nam je Kovačić.
Dodaje i da bi trebalo uvesti neovisne evaluatore studentskih projekata kako bi se izbjeglo pogodovanje udrugama koje je, prema njegovim riječima, trenutačno vrlo prisutno u nekim studentskim zborovima. K tome, bilo bi dobro, kaže, organizirati info dane i radionice za pisanje projekata te osnažiti razmjene primjera dobre prakse.
– Drugim riječima, potrebno je profesionalizirati rad studentskog zbora etičkim i drugim kodeksima koji mora postati odgovoran studentima, za što je potrebna intenzivnija i adekvatnija komunikacija te razviti svijest o važnosti SZ-ova za cijelo studentsko tijelo, zaključuje Kovačić.
Što će biti s izlaznosti ove godine?
Izlaznost na uvelike obesmislene izbore na zagrebačkom sveučilištu ove bi godine, iz nekoliko razloga, mogla biti manja no ikad. Vrijeme je aktivne pandemije, na snazi su stroge mjere, a većina fakulteta, kako u Zagrebu tako i drugim gradovima, nastavu izvodi u hibridnom obliku. To znači da velik broj studenata jedan dio vremena, ako ne i većinu, uopće ne mora fizički dolaziti na faks.
Neki od njih, što je posebno slučaj u glavnom gradu, dolaze iz udaljenih krajeva pa su se i vratili svojim kućama. Drugim riječima, u utorak i srijedu na zagrebačkim fakultetima, odnosno biračkim mjestima za studentske predstavnike na fakultetskoj i sveučilišnoj razini možemo očekivati zaista malen broj studenata pa tako i manju izlaznost nego prijašnjih godina. I o tome smo za mišljenje upitali glavnog predstavnika zagrebačkih studenata Mihovila Miokovića, kao i rektora Damira Borasa. Mioković nam je, sada već tradicionalno, dao baš urnebesnu izjavu, a Boras se uglavnom pozivao na pravilnik o studentskim zborovima. O tome više možete pročitati ovdje.
Ministarstvo: ‘Svjesni smo važnosti unaprjeđenja ovog područja’
Koncem ove godine, u sklopu planiranih aktivnosti, Ministarstvo znanosti i obrazovanja trebalo bi donijeti novi Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Kako nam kažu iz Ministarstva, upravo će ti propisi poslužiti kao osnova za izradu novog Zakona o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama.
“Svjesni smo važnosti dodatnog unaprjeđenja ovog područja, osobito u dijelu koji se odnosi na djelovanje studentskih zborova i udruga, kao i na problem strukture studentskih organizacija u Republici Hrvatskoj, sustava financiranja funkcioniranja i ustroja nacionalnih koordinativnih tijela, pravne osobnosti, sustava i provedbe izbora tijela studentskih organizacija te sustava nadzora i transparentnosti njihovog djelovanja, kao i svih drugih pitanja koje definiraju rad studentskih organizacija”, stoji u odgovoru Ministarstva našem portalu.
Prije pokretanja službene procedure za izmjenu Zakona o studentskom zboru, dodaju, izvijestit će javnost, akademsku zajednicu i studentske predstavnike koji “imaju ključnu ulogu u uređenju ovog područja”.
