Mlada ekonomistica otkrila kako je studirati u dalekoj Ukrajini
Dok svijet bruji o političkoj krizi i nemirima u Ukrajini mi smo iskoristili nenadanu priliku koja nam se ukazala na zagrebačkom projektu Croatian Youth Associationa i porazgovarali o studentskom životu s Mariiom Yatskovskom, budućom ekonomisticom iz Lviva.
U Ukrajini, najvećoj isključivo europskoj zemlji s više od 46 milijuna stanovnika, obrazovanje je bitno pitanje na koje već dva desetljeća nema pravog odgovora. Naime, kao i sve bivše socijalističke zemlje osamostaljene raspadom SSSR-a i Jugoslavije, i Ukrajinu muče uobičajni problemi.
Tržišna nekonkurentnost, sveprisutna korupcija i infrastruktura otežava kvalitetan razvoj te države.
S obrzirom na specifičan politički položaj ove velike zemlje većina dostupnih statistika nije pretjerano pouzdana. Stoga smo se mi potrudili uz pomoć Mariie Yatskovske, studentice ekonomije na Ternopil National Economical Universityu, približiti stvarne uvjete studiranja u Ukrajini te nam je ona tijekom razgovora u jednom zagrebačkom hostelu tijekom projekta Youth in Action u detalje otkrila prednosti i nedostatke koji se kriju iza vrata brojnih fakulteta u njenoj domovini.
Kako se studenti zabavljaju u Ukrajini
Skupo je studirati
Zanimljivo je, naime, da u Mariinoj domovini obavezno obrazovanje traje 11 godina, a da po informacijama koje nudi britanska Wikipedia, pismenost je gotovo stopostotna. Kao pozitivne strane ukrajinskog obrazovanja strani analitičari ističu iznimno kvalitetne temelje iz matematike i znanosti. Ipak, brojni problemi drmaju sustavom koji je daleko od reformiranog i uređenog.
– Najveći problem je to što je studiranje jako skupo. Prosjećna plaća je 400 eura, a ako želite studirati, na primjer medicinu, morate platiti oko tisuću eura za godinu dana što je cifra koju si ne mogu svi priuštiti, rekla nam je buduća ekonomistica Mariia Yatskovska bez ustezanja.
Osim skupoće koja je iz zapadnjačke perspektive relativna, korupcija je rak koji nagriza kvalitetu studiranja u ukrajinskim visokoobrazovnim centrima. Sudeći prema istraživanju Andersa Aslunda iz 2012. godine čak je trećina radnika u obrazovanju korumpirana.
Drastične razlike u kvaliteti
– Kvaliteta jako varira o sveučilištu i školi koju pohađate. U velikim gradovima škole imaju sjajne profesore koji učenicima nude jako puno informacija i dobro ih educiraju. Slična je situacija i na nekim boljim sveučilištima, uglavnom državnim, gdje profesori tjeraju učenike da uče što više. S druge strane imamo privatne fakultete koji su skuplji no na njima se puno manje uči i gotovo nitko ne pada, jer ne žele riskirati da izgube studente koji dobro plaćaju, tvrdi Mariia.
Iako prema vanjskim vrednovanjima Ukrajina ne kotira baš najbolje, nije sve tako crno. Naime, država pojedinim grupama osigurava i stipendije koje svakako olakšavaju. Kvote su za nadarene učenike vrlo male te je u toj kategoriji dobivanje državne potpore gotovo nemoguće.
– Ako dolazite iz velike obitelji ili ste pak jako siromašni, a imate potencijal država će u takvoj situaciji pomoći no vrlo je teško dobiti stipendiju drugog tipa. To uspjeva samo onim izuzetno pametnima, otkrila je Yatskovska.
Mariiu lijepe uspomene vežu za život u studentskom domu koji je, prema njenim riječima, bio savršen. Riječ je o državnom domu u Lvivu koji je stanarima pružao sve što je bilo potrebno i to praktički besplatno.
– Imala sam sreću živjeti u sjajnom studentskom domu koji je imao sve što je bilo potrebno i nisam ga plaćala. No nije to pravilo. Mnogi domovi su u katastrofalnom stanju. Zbog nedostatka novca zna se dogoditi da tuševi ne rade danima. Studenti znaju uništavati sobe, a nitko ih nakon toga ne popravlja. Ipak takve su situacije češće u malim gradovima gdje je kontrola slabija. U Kievu, Lvivu i drugim velikim gradovima stanje je prilično dobro, tvrdi naša sugovornica i dodaje kako su domovi uglavnom prvi izbor ukrajinskih studenata jer je iznajmljivanje soba mnogo skuplje.
Sobe je moguće dobiti po cijeni od 50 eura, ali s obzirom da je prosječna plaća oko 400, ta cijena i nije baš prihvatljiva velikom broju mladih ljudi.
Moguće je stisnuti dvije godine u jednu
– Opcija s domovima je znatno jeftinija jer se za deset eura uz krevet dobije i uporaba kuhinje, tuševa i svega ostalog za što se u drugim okolnostima morate pobrinuti sami, rezimira Mariia.
Posla nema, a plaće slabe
Mladi Ukrajinci nakon završetka studija muku muče i s pronalaskom adekvatnog zaposlenja. Mogućnosti zapošljavanja ovisi o struci, ali u globalu stanje je problematično, priča nam Mariia koja je uz studij ekonomije već završila pedagogiju.
– Nije svejedno koju diplomu imate. Ukoliko ste završili za profesora ili pedagoga, vrlo teško ćete dobiti posao, a ako ga i dobijete plaća je vrlo slaba. Mladi ljudi zbog toga ne žele biti profesori, zaključuje mlada Ukrajinka koja danas skuplja iskustvo u Češkoj nadajući se da će joj volontiranje u inozemstvu donijeti prednost prilikom traženja posla.
