‘Mlađahni’ fakulteti se snažno probijaju među najboljih sto na svijetu
Godine i tradicija više nisu presudne za reputaciju obrazovnih institucija, pokazalo je istraživanje QS Top Universities. Prosjek godina najboljih stotinu fakulteta već nekoliko sezona pada, ponajviše zahvaljujući sve jačim naporima novih azijskih sveučilišta koja se uz pomoć države i privatnih investitora probijaju ka vrhu.
Prateći rangiranja visokoobrazovnih ustanova tijekom godina logično bi bilo zaključiti kako će prosjek godina onih najboljih i najelitnijih rasti iz godine u godinu. Analizirajući vlastite liste ugledna stranica QS Top Universities došla je do zaključka da to ipak nije tako. Naime, prosjek starosti najboljih 100 fakulteta s ovogodišnje liste zamjetno je niži u odnosu na onaj iz 2010. godine.
Fakultetska smjena generacija
Razlog leži u činjenici da je pet razmjerno starih fakulteta tijekom posljednjih godina izgubilo svoje pozicije, a na njihovo su mjesto uskočile znatno mlađe institucije. Sveučilište Mississippi, Sveučilište Erasmus u Rotterdamu, Sveučilište u Freiburgu, Lomonosovljevo moskovsko državno sveučilište i Sveučilište u Oslu je ispalo iz elitne skupine, a u prosjeku imaju respektabilnih 229 godina.
Njihove zamjene su Tohuko, GIT, Sveučilište Fudan, Sveučilište u Adelaideu i POSTECH. Ove su institucije mlađe od stotinu godina u prosjeku, s tim da najsvježije sveučilište među njima POSTECH je osnovano ne tako davne 1986.
Elitne katedre u Velikoj Britaniji i SAD-u već desetljećima, ako ne i stoljećima rade na vlastitoj reputaciji i sustavno ulažu ogromna sredstva u podizanje kvalitete nastave. Počevši od srednjovjekovnih institucija Oxforda i Cambridgea preko Harvarda i Yalea pa do UCLA-e najprestižnijih deset ima gotovo tri i pol tisuće godina povijesti iza sebe.
Inovacija naspram tradicije
Ta činjenica ne ometa prvenstveno azijske institucije da daju sve od sebe kako bi ih sustigli. Njihov napredak je posebno izražen tijekom posljednjeg desetljeća. Posljedica je to planskog rada na inovacijama i visokoj tehnologiji, često snažno poticanog od strane država koje obrazovne institucije smatraju zamašnjacima gospodarstva.
Tehnološko sveučilište u Nanyangu ogledni je primjer uspješnosti tog koncepta. Naime, NTU je samo 20 godina nakon osnutka našao svoje mjesto među stotinu najboljih sveučilišta svijeta. Slična je situacija i sa hongkongškim Sveučilištem znanosti i tehnologije koje je utemeljeno 1991. godine, a danas je najmlađa institucija u top 50.
Bitno je napomenuti kako uspjeh tim mlađahnim sveučilištima nije pao s neba. Oni stotine milijuna ili pak milijarde dolara povlače iz raznih fondova zahvaljujući kvalitetno osmišljenim projektima.
Njihov će napredak i dalje ovisiti o sposobnosti privlačenja privatnih i državnih investitora, ali očigledno je kako u Aziji raste nova obrazovna elita.
