Mladi najčešće pauziraju godinu nakon srednje škole
Prema rezultatima istraživanja Eurostudent provedenog 2010. godine među skoro 4 500 tisuće hrvatskih studenata, njih 18 posto imalo je prekid školovanja duži od godinu dana. Navedeni postotak obuhvaća studente koji su na duže pauzirali sa školovanjem nakon srednje ili, pak, tijekom fakultetskog obrazovanja.
Jeste li ikada, nakon završetka srednje škole, prekinuli svoj studij na dulje od godinu dana?
Hrvatska je prije četiri godine po prvi put sudjelovala u istraživanju Eurostudent čiji su nam rezultati ukazali na navike, učenje, poslove i druge detalje iz života 4 664 studenta sveučilišnih i stručnih fakulteta. Osim zdravstvenog stanja, socio-ekonomskog profila ili mjesta stanovanja, zahvaljujući spomenutom istraživanju doznali smo koliko je studenata imalo prekid školovanja duži od godinu dana.
Najčešće pauze su bile po završetku srednje škole
Iz priloženog grafa možete uočiti kako je većina studenata imala kontinuirano obrazovanje od srednje škole pa sve do završetka fakulteta. Međutim, njih 18 posto u nekom periodu je prekinulo školovanje na duže od godinu dana.
Najveći udio studenata s prekidom školovanja zauzimaju oni koji su uzeli pauzu nakon završetka srednje škole (40 posto), a najmanji na studente koji su na neko vrijeme prekinuli obrazovanje između preddiplomskog i diplomskog, ili diplomskog i doktorskog studija (svega pet posto).
– S 18 godina nisam bio siguran što želim i zato sam nakon maturiranja odlučio pauzirati godinu, iako se ni ovaj izbor koji sam donio godinu dana kasnije nije pokazao najboljim. Bilo mi je dosta učenja i jednostavno sam trebao godinu dana kako bi izlazio i odmorio se od knjige, rekao nam je Marko, student novinarstva na FPZG-u.
Dodao je kako ne žali za ‘izgubljenom godinom’ koja mu je bila dobar poticaj za upis fakulteta. – Radio sam na benzinskoj postaji i to mi je bila lekcija da ne želim raditi svaki dan po 13 sati, otkrio je Marko.
Usporedbom studenata sveučilišnih i stručnih studija vidljivo je da po pitanju pauze nakon srednje škole prednjače oni na stručnim fakultetima (24 posto). Za razliku od njih, svega pet posto kolega na sveučilišnim studijima nije upisalo fakultet odmah nakon završetka srednje škole.
Obrazovaniji roditelji – manje prekida u školovanju
– Htjela sam upisati Farmaciju, što mi je bila želja još od osnovne škole, no kad su stigli rezultati prijemnog ispita shvatila sam da se moj san neće ostvariti. Nisam htjela upisati bilo što, nego sam uzela pauzu koju sam iskoristila na spremanje i učenje za sljedeću godinu, što se kasnije isplatilo, rekla nam je Marina, sad već magistrica Farmacije.
Kad se uzme u obzir status studenata, izvanredni su češće imali prekid kontinuiranog obrazovanja (64 posto) u usporedbi s redovitim studentima.
Bitno je istaknuti i činjenicu da su studenti od obrazovanijih roditelja u manjoj mjeri imali prekide školovanja nakon srednje škole, nego što je to slučaj s fakultetlijama čiji su roditelji neobrazovani ili stekli primarnu naobrazbu.
