Mladi u Hrvatskoj više vjeruju svećenicima nego novinarima, no jedan podatak opasno zabrinjava
Rezultati najnovije studije istraživača s Fakulteta političkih znanosti u najmanju su ruku zapanjujući. Mladi tako, recimo, više vjeruju svećenicima nego novinarima, a u odnosu na opću populaciju, najskloniji su izbjegavati vijesti. No, ono što opasno zabrinjavaja jest da čak trećina mladih nema jasan stav, odnosno uopće ne zna vjeruje li novinarima ili ne.
Foto: Unsplash; Saint John’s Seminary
Istraživači s Fakulteta političkog znanosti nedavno su objavili rezultate studije o percepciji medija, u sklopu projekta Jourlab, njihovog istraživačkog novinarskog laboratorija koji financira Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ). Istraživanje je iznjedrilo dosta zanimljive, da ne kažemo zabrinjavajuće rezultate; mi smo se posebno osvrnuli na mlade ispitanike i njihovo opadajuće povjerenje u medije.
Više vjeruju svećenicima, nego novinarima
To najbolje oslikava podatak da među različitim profesijama, mladi, dakle skupina ispitanika u dobi do 18 do 22, odnosno 23 do 29 godina, prema povjerenju novinarsku profesiju stavlja na deveto mjesto. Više vjeruju medicinskim sestrama, liječnicima, znanstvenicima, učiteljima, policajcima, javnim službenicima, čak i vojnicima te svećenicima. Jedan od istraživača na tom projektu, Dejan Oblak, kaže nam kako se tek oko 20 posto mladih izjasnilo da ima povjerenja u novinare, iako se oni realno nalaze na sredini ljestvice u ponudi profesija koje su ispitanici imali na raspolaganju. No, da bi se shvatio kontekst, ključno je obratiti pozornost na dno ljestvice.
– Ako pogledamo samo dno ljestvice vidimo da mladi, kao i opća populacija ima najmanje povjerenja u političare. To dakako nije ništa iznenađujuće, no rezultati ovog istraživanja zapravo pokazuju veliku korelaciju u percepciji politike i medija. Primjerice mladi ljudi koji vjeruju da se političkim djelovanjem nešto može promijeniti u njihovoj okolini, da mogu utjecati na politiku istovremeno imaju više povjerenja i u same medije. Naša anketa pokazuje da je gotovo 60% ispitanika vrlo nezadovoljno ili donekle nezadovoljno stanjem demokracije u Hrvatskoj, pa se taj dojam prelijeva i na medije, a samim time i na novinare koje se doživljava kao dio iste ‘političko-medijske elite’, komentira Oblak.
Međutim, pojašnjava, ono što doista zabrinjava u rezultati je veliki postotak onih koji uopće nemaju jasan stav. Konkretno, trećina mladih, a sličan je postotak i među općom populacijom, zapravo ne zna vjeruje li novinarima ili ne.
Najviše se informiraju preko interneta
Studija je pokazala i da mladi, kada je riječ o svakodnevnom informiranju o društvenim i političkim događanjima, prvo biraju internetske portale, preko kojih se informira čak 52,5 posto mladih ispitanika. Odmah nakon slijede društvene mreže koje je kao izvor dnevnog informiranja odabralo 50,1 posto ispitanika. Tek na trećem mjestu nalazi se televizija s 27, 1 posto, inače najpopularniji medij među općom populacijom, a tek onda slijedi razgovor s članovima obitelji, prijateljima susjedima i kolegama, kao i dnevni tisak, radio te tjednici i magazini.
Ako pak pogledamo za koji izvor vijesti mladi drže da svakodnevno servira najviše pogrešnih informacija, ili vijesti za koje vjeruju da krivo predstavljaju stvarnost, nailazimo na svojevrstan paradoks. Na prvom se tu mjestu nalaze društvene mreže, gdje 26,6 posto ispitanika drži da svakodnevno nalazi lažne vijesti. Odmah nakon idu internetski portali s 23,7 posto, a zatim Hrvatska radiotelevizija, odnosno javni servis s nemalih 16,2 posto. ispitanici u ovoj rubrici manje biraju komercijalne televizije, novine i radio kao medije koji svakodnevno iskrivljuju stvarnost.
– Ne bih rekao da biraju društvene mreže unatoč tome što smatraju da ih obmanjuju, već se radi o činjenici da mladi jednostavno koriste društvene mreže i u ostalim segmentima života, a informiranje putem društvenih mreža neizbježno dolazi uz to. To može ukazivati na to da mladi nemaju izgrađen odnos prema vijestima na način kakav su imale prethodne generacije koje su bili više vezani uz tradicionalne medije kao što su tisak, televizija i radio, objašnjava nam Oblak.
Radio drže najpouzdanijim
Kada je u pitanju medij čiji sadržaj smatraju pouzdanim tu – opet dosta zanimljivo – među mladima prednjači radio. Kako smo gore spomenuli, rezultati sugeriraju da radio uopće nije popularan među mladima, no ipak, njih 42 posto smatra da su vijesti i informacije objavljene putem tog medija pouzdane. Isti postotak to misli i za internetske portale, a onda i za društvene mreže i televiziju, čiji sadržaj pouzdanim ocjenjuje 40 posto mladih ispitanika. Oblak nam pojašnjava kako je to samo percepcija mladih o radiju te da uopće ne implicira da se mladi informiraju putem tog medija.
– Postoji nekoliko mogućih objašnjenja za taj paradoks. Može se reći da se djelomično radi o pretpostavci s obzirom na to da su njihovi roditelji imali veću povezanost s radijem te ga percipiraju kao tradicionalno pouzdan medij. S druge strane mladi ne slušaju radio prvenstveno da bi se informirali te su vijesti na radiju bržeg i kraćeg formata od ostalih medija i samim time nisu podložne nekoj dubljoj analizi ili propitivanju, navodi nam moguća objašnjenja rezultata ove studije.
Još jedan među stručnjacima zabrinjavajuć podatak je da su mladi skloni izbjegavanju vijesti. Njih 40 posto ne prati vijesti jer samo potiču napetosti i svađe u društvu, isto toliko ih ne čita vijesti jer smatraju da se previše bave stvarima koje nisu važne. Gotovo četrdeset posto ne prati vijesti jer ih ne zanimaju pokrivene teme, a preko trideset posto ne čita jer, jednostavno, ne vjeruje informacijama koje pružaju mediji.
‘Mediji bi se trebali zabrinuti’
U izvješću istraživači ističu kako je “sklonost izbjegavanju vijesti najviše je vezana uz dob” jer su upravo mladi “dominantno najskloniji aktivno i svjesno izbjegavati vijesti”. Osim toga, napominju kako oni koji drže da su vijesti istinite i imaju veće povjerenje u političare te očekuju da mogu utjecati na politiku, manje izbjegavaju vijesti. Na temelju ranijih istraživanjima objavljenih u digitalnom izvješću Reutersa, Hrvatska je na samom vrhu liste zemalja u kojima postoji trend izbjegavanja vijesti, i to pogotovo među mlađom populacijom. Razlozi za izbjegavanje su, kako rezultati koje gore navodimo i pokazuju, raznoliki, no Oblak napominje kako je tu “povezana percepcija da su mediji izvor negativnosti u društvu i samim time nešto što žele izbjeći”.
– To je nešto oko čega bi se mediji trebali zabrinuti jer se pokazuje da negativan odnos prema vijestima u medijima ima više povezanih dimenzija, što opet ukazuje da velik dio populacije, a posebno mladi, zapravo imaju negativan ili u boljem slučaju apatičan odnos prema medijima. Isto tako, kao i kod povjerenja u novinare, izbjegavanje vijesti direktno je vezano uz njihov odnos prema politici. Mladi koji imaju povjerenja u politički sustav i percepciju da mogu utjecati na politiku, imaju više povjerenja u medije i nisu skloni izbjegavati vijesti. Iz toga proizlazi očekivanje da bi se jačanjem povjerenja u politički sustav i demokratske procese u Hrvatskoj popravila i negativna slika o medijima i novinarima te se smanjilo svjesno izbjegavanje informativnih sadržaja u medijima, pojašnjava.
Rezultati ove studije pokazuju da bi se mediji trebali zapitati, možda i promijeniti ako žele postati relevantni mlađoj publici. I to se uopće, kao što bi netko pomislio, ne tiče forme, već sadržaja. Mladi su tako kao problematične aspekte navodili nedostatak konteksta i pozadine priče, odnosno neke opće tendencije da se teme prate kontinuirano.
– Upravo je sadržaj medija naš sljedeći fokus u sklopu projekta Jourlab. Koji je to sadržaj koji bi bio zanimljiviji, prihvatljiviji mlađoj publici? U sljedećoj fazi projekta analiziramo kakav je trenutni sadržaj medija, konkretno televizije, internetskih portala te tiska. Nakon toga, u fokus grupama na mlađoj publici, testirat ćemo drugačije pristupe i pomake u sadržaju i formi. Ideja nije ostati na teoretskoj razini već ta saznanja podijeliti s medijima i medijskim profesionalcima u redakcijama kako bi zajedno kreirali bolji sadržaj za mlade, a samim time gradili veće povjerenje u medije, zaključuje Dejan Oblak.
Cijelu prezentaciju rezultata možete vidjeti u dokumentu ispod. (Ako se ne prikazuje ispravno, potrebno je osvježiti stranicu)
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
