Mladi znanstvenici prosvjedovali: ‘Država je očito bolja u tome da ulaže u beton i cigle, nego u ljude’
Da je naša država očigledno puno bolja u tome da ulaže u beton i cigle, nego da ulaže u ljude, smatra Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja koji je organizirao prosvjedni skup s ciljem povećanja plaća. Žele bolje uvjete ne samo za mlade znanstvenike, nego za sve zaposlene u sustavu obrazovanja i znanosti. Predsjednik sindikata poručio je kako su došli u kritičnu poziciju s kojom se danas teško može izdržati, a moto skupa nosi također snažnu poruku – visokoobrazovani, a nisko plaćeni.
foto: Srednja.hr
Ispred spomenika Ruđeru Boškoviću, u krugu istoimenog Instituta, prosvjedovali su mladi znanstvenici u organizaciji Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja. U tijeku su pregovori za povećanje osnovice plaće u javnom sektoru, a mladi znanstvenici smatraju da su već dugi niz godina potplaćeni i žele upozoriti javnost da bez kvalitetnih znanstvenika koje će Hrvatska zadržati dobrim plaćama – nema budućnosti.
‘Došli smo u kritičnu poziciju’
Prosvjedni skup održan je pod motom ‘Mladi u znanosti – visokoobrazovani, nisko plaćeni‘, a upozoreno je na dugogodišnju potplaćenost mladih znanstvenika, čije plaće zaostaju za onima u gospodarstvu, te zatražena pravedna cijena rada za sve u sustavu znanosti. Predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, Tvrtko Smital, rekao je da su došli u kritičnu poziciju jer su plaće na razini s kojom se teško može izdržati.
– Plaće mladih znanstvenika, koji su okosnica sustava uistinu zaostaju, a bez njih ne možemo dalje. Svi pokazatelji ukazuju da postoje značajne mogućnosti za povećanje plaća i pozivamo resorno Ministarstvo i Vladu da ispune svoju ulogu i društveni odgovor jer mi svoju jesmo. Formalna je ponuda povećanja osnovice plaće od tri posto, no što će biti uredbom o koeficijentima još uvijek ne znamo, poručio je Smital.
‘Nadam se da će nas Vlada poslušati’
Istaknuo je kako asistenti doktoranti, koji se regrutiraju iz 10 posto najboljih studenata, nemaju pravo tražiti da mu plaća bude na razini prosječne u Zagrebu ili da bude plaćen koliko je prosječno plaćena osoba sa visokom stručnom spremom u gospodarstvu. Smital je dodao da ‘ni ne govorimo’ o plaćama tehničkog i administrativnog osoblja, o kojima također sustav ovisi.
– Ako želite od sustava ono što zemlja uistinu treba, onda ga morate i dostojanstveno platiti, a to je u ovom trenutku moguće i nadam se da će nas Vlada poslušati i postaviti odnos plaća kakvi trebaju biti, poručio je Smital.
‘Više se ulaže u beton i ciglu, nego u ljude’
Glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, Matija Kroflin, ustvrdio je kako se materijalni položaj zaposlenika u sustavu znanosti u posljednjih 15 godina kontinuirano degradira te da se došlo do točke kada to više dalje ne ide.
– Naša država očigledno je puno bolja u tome da ulaže u beton i ciglu, nego da ulaže u ljude. Asistenti, bez kojih nema znanstvene budućnosti, imaju potpuno nekonkurentne plaće. Znanstvenom savjetniku u trajnom zvanju plaća je rasla u svibnju dva posto. Rast plaća u privredi je četrnaest posto, a inflacija iznosi osam do devet posto. Plaća asistenata trenutno je apsolutno nekonkurentna onoj u gospodarstvu i želimo poslati poruku onima koji na to mogu utjecati da znamo kakva je situacija i da ju nećemo dopustiti, rekao je Kroflin.
Galerija 6 Fotografija
Otvori
Dodao je da plaća asistenta raste duplo manje od minimalne plaće, a plaća najvišeg radnog mjesta u sustavu raste duplo manje od plaće asistenta. Sada ih zbog novih uredbi Zakona o plaćama očekuje neadekvatan rast asistentskih plaća, a još veći rizik zanemarivanja drugih radnih mjesta. Ustrojava se novi sustav i odnosi među plaćama te su, kaže, spremni uložiti sav trud i resurse da bi sustav znanosti postavili na razinu na kojoj treba biti. Bez mladih, kako je naglasio Kroflin, budućnost u znanosti je vrlo upitna.
– Plaće godinama zaostaju te je teško privući mlade u sustav znanosti s ovim uvjetima. No, još ih je teže zadržati. Želimo pravednu cijenu rada za sve zaposlenike u čitavom sustavu znanosti. U ovom trenutku smo afirmativni i pristojni, a nadamo se da nas vlast neće tjerati na to da znanstvenici i profesori, umjesto u laboratorijima i za katedrama, moraju primjerenu cijenu rada tražiti na ulici, istaknuo je Kroflin.
Kakve su plaće na visokim učilištima?
Podsjetimo, prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, najmanje prosječne plaće u sustavu visokog obrazovanja, ispod državnog prosjeka, imaju asistenti. Oni su za srpanj dobili prosječnu neto plaću od 1.140 eura, odnosno medijalno 1.115 eura. U prosjeku se radi o ljudima koji imaju 32 godine.
Prosječna neto plaća redovitih profesora u trajnom zvanju na fakultetima za srpanj je iznosila 2.618 eura, odnosno medijalno 2.623 eura. Radi se o zaposlenicima koji imaju u prosjeku 59 godina. Cjelovite podatke možete vidjeti u nastavku.
Izvor: MZO
