Mnogi liječnici krivim pisanjem titula, posebice uoči izbora, lažno se predstavljaju kao doktori znanosti
Završetkom studija medicine stječe se akademski naziv doktora medicine, čija se kratica ‘dr. med.’ zakonski piše iza prezimena osobe. Međutim, neki liječnici titulu stavljaju ispred imena, štoviše napišu samo ‘dr.’, čime se, slučajno ili namjerno, predstavljaju kao doktori znanosti i stvaraju privid da posjeduju taj akademski stupanj. Liječnike doktorima znanosti često krivo predstavljaju i novinari.
diploma Foto: srednja.hr
– Problem sa svom tom glorifikacijom titula i akademskih naziva je što oblikuju narativ da su ti (liječnici) bolji od drugih zanimanja. Iako to nitko ne kaže, implicitna je pretpostavka da je netko vrjedniji ako mu iza/ispred imena piše niz slova, kaže dr. sc. Marko Kovačić, asistent na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu.
Upravo je Kovačić primijetio kako mnogi liječnici krivo navode svoju titulu, što se često može vidjeti i na predizbornim plakatima. Naime, na plakatima HDZ-ova nositelja liste za Gradsku skupštinu Grada Zagreba Mislavu Hermanu ispred imena stoji kratica dr..
Ovakvo navodjenje akademskog naziva suprotno je clanku 4, stavku 6 Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju. pic.twitter.com/CVNpWN7BZz
— Mar Ko (@mark_with_o) May 14, 2021
Titula se, kako je zapazio Kovačić, krivo piše i SDP-ovki Sari Medved, kojoj se također ispred imena naglašava da je doktorica.
Ovakvo navodjenje akademskog naziva suprotno je clanku 6, stavku 4 Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju. https://t.co/eQ4D0D4jfW pic.twitter.com/OTTvLlAY4K
— Mar Ko (@mark_with_o) May 14, 2021
Nisu doktorirali nego samo diplomirali
Zakon je, međutim, jasan. Ispred imena se pišu samo kratice akademskog stupnja, a to su doktor znanosti (dr. sc.), doktor umjetnosti (dr. art.) i magistar znanosti (mr. sc., što je titula koja se više ne dodjeljuje). Imena akademskih naziva pišu se iza imena i prezimena osobe. Tako se i završetkom studija medicine stječe se akademski naziv doktora medicine, čija se kratica dr. med. treba pisati iza prezimena osobe, kao što se, primjerice, piše i akademski naziv magistra psihologije. Ukratko: kad završe studij medicine, liječnici su diplomirali, a ne doktorirali. Ako, dakle liječnici kraticu dr. pišu ispred imena stvaraju privid da imaju doktorat znanosti, što nije istina.
– Meni je svejedno pišu li samo dr. ili dr. med. ispred imena, oboje je pogrešno, ističe Kovačić.
Štoviše, zakon za fizičku osobu koja protuzakonito upotrebljava akademski ili stručni naziv ili akademski stupanj i njegovu kraticu predviđa novčanu kaznu od 300 do 15.000 kuna.
I novinari pišu krivo
A ne griješe samo liječnici, već ih krivo često prikazuju upravo novinari koji ih u člancima krivo tituliraju.
Ovakvo navodjenje akademskog naziva suprotno je clanku 6, stavku 4 Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju. https://t.co/G3x5N5w0bY pic.twitter.com/9JrA79MhT0
— Mar Ko (@mark_with_o) May 14, 2021
– Nije samo do liječnika, nego i do novinara koji perpetuiraju taj malograđanski ideal gdje je liječnik bog. Do liječnika je jer ih ne ispravljaju. No, strahopoštovanje prema liječnicima nam je utkano u kolektivnu svijest, jer nam realno trebaju kad smo najranjiviji, smatra naš sugovornik, koji nije pobornik kazni.
– Sumnjam da bi kazne bile pametne, čini mi se da je novinare potrebno informirati o tome kroz novinarski kodeks, novinarsku etiku i na faksu, dodaje Kovačić.
Povezano s tim, ukazuje na još jedan apsurd. Iako je donošenjem Hrvatskog kvalifikacijskog okvira ukinut pojam stručne spreme, on se i dalje koristi, umjesto da se u natječajima za posao naglašava da se zapošljava primjerice prvostupnika ili magistra struke (a ne VŠS i VSS, koji više ne postoje).
– Totalno je apsurdno da državne i javne institucije, pa čak i Sabor, još uvijek koriste terminologiju stručne spreme koja je ukinuta 2013.!, zaključuje Kovačić.
