Mnogima omiljena igra na PMF-u se uči kroz neobičan kolegij: Na ispitu nema ocjena, a nosi čak 4 ECTS-a
Već otprilike tisuću godina u Japanu se igra sudoku, vrsta matematičke zagonetke čije se rješavanje temelji na logici. Puno kraće, svega četiri godine, na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu studenti imaju priliku upisati kolegij koji će ih naučiti kako u toj igri briljirati. ‘Metode rješavanja sudokua’ fakultativni je kolegij na Matematičkom odsjeku, na njemu nema ocjena i nosi četiri ECTS-a, a na ispitu se, pogađate – rješava sudoku.
foto: pixabay
Otprilike 15 godina na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva postoji neobičan kolegij ‘Uvod u bridž’, na kojemu studenti mogu ‘zaraditi’ čak dva ECTS-a. O tom smo kolegiju pisali nedavno, nakon čega nas je nekolicina čitatelja informirala da i na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu postoji jedan jednako neobičan predmet – ‘Metode rješavanja sudokua’.
Kolegij nastao slučajno
Kako je u svojoj definiciji ta popularna igra zapravo vrsta matematičke zagonetke, logično je i da je kolegij pokrenut baš na tamošnjem Matematičkom odsjeku. Kako nam otkriva predavač Žarko Čulić, ‘Metode rješavanja sudokua’ na PMF-u su nastale sasvim slučajno.
– U ruke mi je dospjela izvrsna knjiga profesora Nikole Sarape pod nazivom ‘Sudoku od početnika do majstora’, koja me kao ljubitelja svih društvenih igara osvojila. Kako sam magistrirao na FER-u bio sam upoznat s postojanjem kolegija bridža i šaha na tom sveučilištu, te sam predložio profesoru Sarapi osnivanje kolegija Sudoku na PMF-u. Iako pred mirovinom, profesor Sarapa je s oduševljenjem podržao ideju uz dogovor da ću ja predavati i držati vježbe. On je pomagao svojim iskustvom i podukom za sistematičan rad koji minimizira pogreške, te ubrzava otkrivanje uzoraka i eliminaciju pojedinih kandidata. Nakon odlaska profesora Sarape prije dvije godine u mirovinu preuzeo sam kolegij i stalno ga unapređujem, kaže nam Čulić.
Dodaje, cilj ovog jednosemestralnog kolegija je zainteresirati studente i promovirati tu lijepu i jednostavnu igru koja ujedinjuje logiku, kombinatoriku i zabavu.
Za prolazak studenti dobivaju četiri ECTS-a
Kroz četiri sata tjedno, od čega se dva dijele na predavanja i dva na vježbe, studenti prolaze i usvajaju najvažnije grupe metoda rješavanja sudokua, koje, kako nam kaže Čulić, pokrivaju preko 50 pojedinačnih metoda.
– Na predavanjima se detaljno opisuje i definira određena grupa metoda sa svim varijantama, potom se kroz vježbe pokaže način rješavanja konkretnih mreža i zajednički se rješavaju zadaci. U praktičnom dijelu studenti pojedinačno pred pločom (koristimo dva projektora, LCD platno i bijelu ploču s raznobojnim flomasterima) rješavaju pojedine primjere uz praćenje i potporu svih studenata u učionici. Također, rješavaju se konkretni tiskani zadaci na papiru ili na praznim obrascima (imamo više različitih obrazaca) gdje studenti sami upisuju početno zadane brojeve, pri čemu ih u određenim vremenskim razdobljima pratim i usmjeravam s djelomičnim rješenjima prikazanim na LCD platnu. Na web stranici kolegija dodatno se nalaze zadaci za vježbanje kod kuće. Broj sati predavanja i vježbi je fleksibilan, jer je bitno da studenti razumiju i usvoje pojedinu metodu, ocjenjuje Čulić.
Nakon što odslušaju ovaj kolegij, studenti će biti osposobljeni rješavati vrlo teške sudokue, gotovo sve osim onih najtežih. Osim toga, za uspješni prolazak u indeksu se dobivaju i četiri ECTS-a.
Na ispitu nema ocjena, a predavanja nisu obavezna
Cilj je oduvijek bio nagnati studente da zavole sudoku pa tako ocjena iz ovog kolegija nema. No, ispit svakako postoji, samo možda ne baš u klasičnom obliku. Pogađate – studenti na njemu usvojeno znanje pokazuju rješavajući sudoku.
– Profesor Sarapa i ja smo dvoumili što učiniti po tom pitanju: provjeravati znanje iz teorije, odnosno ispitivati pojedine metode i davati ocjene od 1 do 5 kao na standardnim kolegijima ili nešto drugo. Budući da se radi o fakultativnom kolegiju koji može upisati bilo koji student, moja ideja je od početka bila da budemo što fleksibilniji kako bi studenti prihvatili i zavoljeli sudoku kao zanimljivu logičku razbibrigu, te uz našu pomoć postali eksperti za rješavanje. Stoga smo se odlučili na kolegij bez ocjena, u indeks se upisuje „Položio/Položila“, a za prolaz treba proći dva kolokvija ili ispit na kraju semestra ili popravni ispit u rujnu. Na kolokvijima, odnosno ispitima treba točno riješiti jedan sudoku i navesti samo korištene napredne metode koje su dovele do točnog rješenja, objašnjava Čulić.
Kao što smo već spomenuli, ‘Metode rješavanja sudokua’ fakultativni je kolegiji, a mogu ga upisati studenti na bilo kojoj godini Matematičkog odsjeka.
– Također, nema ograničenja slušanja i vježbanja za vanjske osobe – na prvoj godini je predmet pohađala profesorica matematike jer ju je to zanimalo. Kolegij je maksimalno otvoren, a uvjeti fleksibilni: nije nužna prisutnost na nastavi, nema ocjenjivanja domaćih zadaća niti dodatnih uvjeta i zahtjeva, zaključuje Čulić za čiji kolegij nedvojbeno vlada velik interes među studentima – po semestru ga upisuje i do 90 osoba.
