Moraju li škole predočiti diplome svojih zaposlenika Ministarstvu? Ne znamo, ne žele nam odgovoriti
Naše škole dužne su upisati podatke svih svojih zaposlenika, čije plaće dolaze iz državnog proračuna, u poseban Registar zaposlenika u javnom sektoru. U taj sustav unose, osim tipičnih osobnih podataka, i informacije o razini obrazovanja, zvanja i diploma za svaku osobu. Kako pokazuju snimke zaslona sučelja tog sustava, u posebnoj rubrici škole navode i naziv obrazovne ustanove koja je izdala svjedodžbu ili diplomu zaposlenika. Jesu li to dužne činiti, ili im je tek ostavljeno kao opcija, nejasno je. Ministarstvo znanosti i obrazovanja tvrdi da nema odgovor na pitanje s kojeg faksa dolazi diploma pojedinog djelatnika u školi. Na naša pitanja kako je to moguće i zašto ne iskorištavaju takav mehanizam kontrole i nadzora – ne odgovaraju. Posebno je to problematično u kontekstu falsificiranih diploma iz susjedne Bosne i Hercegovine zbog kojih se niz privatnih fakulteta našao pod lupom istražitelja i državnog tužitelja. Diplome nekih od tih fakulteta, koje nikad nisu uspjele biti provjerene, prema riječima bivše ministrice obrazovanja Blaženke Divjak, ima i manji broj zaposlenika u našim školama.
Ilustracija: Unsplash
Još smo početkom travnja pisali o tome kako diplome manjeg broja naših učitelja – i drugih školskih djelatnika – izgledno dolaze i s fakulteta u Bosni i Hercegovini koji su pod velikom istragom upravo zbog falsifikata koji su se mogli kupiti i na benzinskoj crpki. Da su neke diplome ostale neprovjerene zbog nesuradljivosti bosansko-hercegovačkih fakulteta i tamošnjih obrazovnih vlasti potvrdila nam je bivša ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak koja je 2019. i pokrenula provjere u kojima je utvrđeno oko 70 nevjerodostojnih diploma djelatnika u školstvu.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja na naše je upite u više navrata, unatoč tim informacijama, kako su sve diplome prošle provjeru i kako je u tom postupku uspostavljen mehanizam provjere koji se primjenjuje i sada. Isto tako, rekli su nam da u sustavu ne mogu provjeriti s kojeg faksa dolazi diploma pojedinog zaposlenika u resoru. Nakon objave tog teksta, javili su nam se prosvjetari koji nas čitaju i rekli kako to jednostavno – nije točno.
Postoji registar u koji se unose diplome i nazivi fakulteta koji su ih izdali
Uz Centralni obračun plaća, u kojem se nalaze podaci o plaćama svih zaposlenika u javnom sektoru, pa tako i u resoru školstva, postoji i nešto što se zove Registar zaposlenika u javnom sektoru. Škole, kao dio javnog sektora, izuzev privatnih, u taj sustav upisuju sve svoje zaposlenike. U taj registar upisuju se imena i prezimena, osobno identifikacijski broj, detalji o obrazovanju i zvanje zaposlenika.
U sučelju sustava postoji posebna rubrika za dodavanje dokumenata koji potvrđuju, primjerice, razinu obrazovanja unesenog zaposlenika. Kada dodaju dokument, škole odabiru o kakvom se dokumentu radi – potvrdi o završetku obrazovanja, svjedodžbi ili diplomi – a tu uz urudžbeni broj, klasu i mjesto izdavanja dokumenta, imaju i prostor za upisati izdavatelja diploma.
Kako možete vidjeti na snimkama zaslona koje je srednja.hr dobila od izvora iz prosvjete, izvjesna škola za svojeg zaposlenika koji je magistar prava navodi diplomu koju je izdao Pravni fakultet u Zagrebu. Kako onda Ministarstvo znanosti i obrazovanja kaže da ne može provjeriti diplomu kojeg faksa ima pojedini djelatnik u školstvu? Nakon ovih saznanja odlučili smo ih još jednom upitati.
Snimke zaslona iz Registra zaposlenika u javnom sektoru
Izvor: čitatelj portala srednja.hr
‘Nije nam poznato koji online obrazac spominjete’
Iz Ministarstva su naš upit potvrdili da su sve školske ustanove, čiji zaposlenici dobivaju plaće iz državnog proračuna, uistinu obvezne unijeti njihove podatke u Registar zaposlenika u javnom sektoru. Takva obveza, štoviše, proizlazi iz specifičnog Zakona o registru zaposlenika u javnom sektoru, kojim je, kažu nam iz MZO-a, propisana uspostava i vođenje tog registra u elektroničkom obliku. Svaka ih škola, sukladno tim propisima, vodi i korisnik je podataka svojih zaposlenika.
Registar i Centralni obračun plaća su povezani jer se svi za plaće relevantni podaci unose u prvi, a u drugom se sustavu reflektiraju kroz sam obračun plaće. Ipak, na naše pitanje tvrde da u Registru ne postoji mogućnost unosa naziva fakulteta niti rubrika u koju se navedeno unosi, već se unosi, vele nam, razina obrazovanja zaposlenika kao i njegovo zvanje.
– Nije nam poznato koji online obrazac spominjete. Registar sadrži grupe podataka o ustanovi, o radnim mjestima, o zaposlenima i podatke potrebne za obračun plaća. U podacima o zaposlenima postoji rubrika ‘Dokumenti’ u kojima školska ustanova može popisati sve dokumente vezane uz radno-pravni status zaposlenika poput ugovora o radu, diplome, potvrde o položenom stručnom ispitu, odluka o napredovanju u zvanje i slično, stoji u službenom odgovoru Ministarstva za srednja.hr.
Precizirali smo pitanja, ali odgovor nismo dobili
Budući da im nije bilo jasno na koji se online obrazac referiramo, Ministarstvu znanosti i obrazovanja uputili smo follow-up dopis sa snimkama zaslona koje ste vidjeli poviše i dodatno precizirali naša pitanja. Ministarstvo smo, konkretno, pitali jesu li im uopće vidljivi dokumenti koje škole dodaju u rubrici ‘dodavanje dokumenta’ kada popisuju podatke svojih djelatnika, uključujući i njihove diplome.
Osim toga, problematizirali smo i dio ranijeg odgovora MZO-a u kojem su nam rekli da škola ‘može popisati sve dokumente vezane uz radno-pravni odnos zaposlenika poput ugovora o radu, diplome, potvrde o položenom stručnom ispitu, odluka o napredovanju u zvanje i slično’. Pitali smo ih jesu li škole obvezne to učiniti ili je to samo mogućnost koja im je opcionalno otvorena. Shodno tome, zanimalo nas je, ako dodavanje dokumenata poput svjedodžbi i diploma nije obvezatno, zašto nije.
Na koncu, podsjetili smo ih da, bez obzira na to što se diplome u školstvu, kako kažu, kontinuirano provjeravaju, pitanje godinama neprovjerenih diploma s pojedinih bosansko-hercegovačkih fakulteta još uvijek stoji. Ponovimo, to nam je potvrdila i bivša ministrica, koja je upravo zbog nesuradljivosti institucija u susjednoj zemlji, preporučila zabranu novih zapošljavanja osoba koje imaju diplome s problematičnih fakseva koji nisu surađivali u postupku provjere vjerodostojnosti diploma. Taj smo upit poslali 21. ožujka, a onda i požurnicu 3. travnja. Odgovor još uvijek nismo dobili.
Zašto je ovo problematično?
Bosna i Hercegovina je u veljači provela, kako je tamošnji tužitelj podcrtao, najveću akciju usmjerenu na sumnjive diplome niza privatnih fakulteta. Neki djelatnici u našem školstvu sigurno – a možebitno i šire u javnom sektoru – imaju diplome s fakulteta obuhvaćenih u istrazi. Te diplome nikada nisu adekvatno provjerene zbog nesuradljivosti bosansko-hercegovačkih institucija. U našim školama, dakle, izgledno još uvijek rade ljudi koji možebitno imaju kupljeni falsifikat umjesto diplome.
Osim toga još uvijek ostaje nejasno moraju li škole, pa tako i druge institucije čiji se zaposlenici plaćaju iz državnog proračuna, u Registar zaposlenika u javnom sektoru uopće unositi dokumente koji potvrđuju stečeno obrazovanje i zvanje svojih zaposlenika. Ako im to nije obveza, imamo ozbiljnu rupu u postojećim propisima gdje država vjeruje na riječ školama i drugim ustanovama, i ne koristi dostupan mehanizam kontrole. Ako škole i druge ustanove u javnom sektoru imaju obvezu unijeti diplome u spomenuti registar, ostaje nejasno zašto država i, konkretno, Ministarstvo znanosti i obrazovanja u ovom slučaju, nemaju jednostavan pristup tim podacima budući da kažu da ne znaju diplomu kojeg faksa ima pojedini prosvjetni djelatnik.
Ministarstvo, koje je u provjeri diploma prije nekoliko godina u našim školama otkrilo oko 70 falsificiranih diploma, i shodno tome podijelilo otkaze, prema odgovorima koje su nam dali – i onima koje nikad nismo dobili – izgleda da nema namjeru pojačati mehanizme kontrole i nadzora. Tako je u susjednoj, korupcijom opterećenoj BiH lov na krivotvorene diplome najveća akcija otkrivanja korupcije u visokom školstvu, a u Hrvatskoj, zemlji članici Europske unije, postojanje sumnjivih, neprovjerenih diploma nešto što ne zavrjeđuje niti odgovor na poprilično jednostavna novinarska pitanja.
