Možda postanete novi Rimac ili Musk: Još jedan grad dobio studij mehatronike i robotike
Mehatronika i robotika studijski je program koji se do sada mogao studirati samo na zagrebačkom FSB-u. No, upravo je pokrenut i na Tehničkom fakultetu u Rijeci. Maturantima je već vidljiv u sustavu Postani student. Uz obavezne predmete mature – Hrvatski, Matematiku na A razini i strani jezik na B razini – na upisu se boduje i Fizika, čije uspješno polaganje nije obavezno, ali nosi dodatne bodove. Pravo na izravan upis ostvaruju kandidati koji su zauzeli prva tri mjesta na državnom natjecanju iz Matematike, Fizike ili Informatike.
Tehnički fakultet Rijeka (RITEH) | screenshot: Google Maps
Ako sanjate postati novi Mate Rimac ili Elon Musk, možda je za vas dobar prvi korak upis studija u tehničkom području. Recimo, studij mehatronike i robotike. Do sada se on mogao upisati samo na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje, a upravo je pokrenut i na Tehničkom fakultetu u Rijeci (RITEH).
Traženi kadar na tržištu rada
Pokretanje tog studija, navodi prodekan za nastavu Jonatan Lerga, bilo je nekako prirodno, budući da on predstavlja sinergiju nekih od tehničkih polja u koje spadaju postojeći studiji RITEH-a. Uostalom, nastavnički kadar fakultet već ima. Dodatno ih je motivirala i činjenica da u neposrednoj blizini nema takvog studija, a uvjereni su da će studentice i studenti koji završe mehatroniku i robotiku biti iznimno traženi na tržištu rada. Prvi korak u pokretanju studija bio je istražiti postoji li uopće za njim potreba.
– Veliki broj strukovnih škola već nudi programe u poljima mehatronike i robotike, što ukazuje na potrebu za srodnim studijem. Informacije koje smo prikupili od poslodavaca nedvojbeno su pokazale da je ovakav kadar tražen u Hrvatskoj. Također, budući poslovi sve će više tražiti multidisciplinarna tehnička znanja i ovisit će upravo o stručnjacima ovog profila. Valja napomenuti i da prema statistici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) gotovo i nema nezaposlenih studenata koji završe Tehnički fakultet u Rijeci. Štoviše, broj slobodnih radnih mjesta na razini RH je na kraju 2023. godine u kategoriji ‘Stručne znanstvene i tehničke djelatnosti’ iznosio 8.232 – što znači da stručnog kadra manjka. Anketa poslodavaca o broju nedostajućih domaćih radnika na uzorku od 1.068 poslodavaca u rodu zanimanja znanstvenici inženjeri i stručnjaci, koju je 2020. proveo HZZ, ukazuje na brojku od 10.965 nedostajućih domaćih radnika za ovaj rod zanimanja, što čini gotovo 8 posto svih nedostajućih radnika u odnosu na ostala zanimanja, navodi Lerga.
Što se boduje na upisima?
Studij je odnedavno dostupan u sustavu Postani student i može se upisati u ovom, ljetnom roku. Maturantima prosjek svih ocjena iz srednje škole nosi 30 posto bodova, dok uspjeh na državnoj maturi nosi preostalih 70 posto bodova. Kako nam pojašnjava Lerga, uz obavezne predmete mature, boduje se i izborni predmet Fizika, čije uspješno polaganje nije obavezno, ali nosi dodatne bodove. Dio učenika ima i pravo na izravan upis, a to su kandidati koji su zauzeli prvo, drugo ili treće mjesto na državnom natjecanju iz Matematike, Fizike ili Informatike. Bodovanje za maturante vidljivo je i u tablici ispod. Podsjetimo da je državna matura završena, ali maturanti do 17. srpnja u 13:59 sati mogu prijavljivati studije. Istog dana iza 15 sati bit će objavljene i konačne ljestvice upisa na fakultete
Koje će kolegije imati budući studenti?
Interesiralo nas je, kao i kod pisanja o pokretanju bilo kojeg novog studija, kakve će kolegije imati studenti koji upišu mehatroniku i robotiku. Među ostalim, navodi prorektor, studenti će kroz kolegije poput Programiranja steći znanja programiranja u programskim jezicima, dok kroz Inženjersko oblikovanje uče o tehnologijama 3D modeliranja, skeniranja i printanja.
– Tehnički usmjereni kolegiji uključuju Hidrauliku i pneumatiku, potrebnu za razumijevanje pokretanja velikog broja modernih robota koji se koriste u industrijskim okruženjima. Studenti će slušati i kolegije poput Konstruiranja mehatroničkih sustava, kroz koji će naučiti razvijati i konstruirati mehatroničke sustave. Kroz kolegij Automatska regulacija naučit će razvijati algoritme upravljanja robotima i mehatroničkim sustavima sukladno potrebama proizvoda ili procesa u kojem se takvi sustavi nalaze, dok će u sklopu kolegija Elektronika učiti o hardveru i elektroničkim uređajima koji pokreću ove sustave. Na zadnjoj godini studija, studenti će se kroz kolegij Primijenjeni mehatronički sustavi baviti mehatroničkim i robotskim sustavima kao što su robotski manipulatori i mobilni roboti, dok će se kroz kolegij Robotski sustavi baviti industrijskim robotima, ističe Lerga.
Naglašava i da studij nudi veliku izbornost kolegija, pri čemu studenti biraju čak sedam izbornih kolegija tijekom tri godine studiranja i tako sami kroje svoj put kroz studij i područja u kojima se žele specijalizirati.
Gdje će se zapošljavati oni koji završe mehatroniku i robotiku?
Čitav proces neće stati samo na prijediplomskom studiju, već je u postupku izrade i diplomski program. Zanimljivo je da će studenti praksu obavljati i kroz suradnju s raznim tvrtkama, a i izrada završnih radova bit će moguća u suradnji s industrijom. Studentima će, navode s fakulteta, za vježbe i radove dostupna i suvremena oprema. No, što kada jednom studenti završe ovaj studij. Prorektora pitamo i gdje se oni mogu zaposliti.
– S obzirom na to da će studenti koji završe ovaj studij imati znanja iz različitih područja kao što su elektrotehnika, strojarstvo i računarstvo, ali i mogućnost stjecanja dodatne mikrokvalifikacije odabirom skupina izbornih predmeta, to će im omogućiti zapošljavanje u tvrtvrtkama koje se bave djelatnostima iz područja elektrotehnike, strojarstva i računarstva. Primjerice, moći će raditi na poslovima industrijske automatizacije, robotike, automatizacije postrojenja i procesa, programiranja industrijskih računala, integracije mehaničkih, električnih i upravljačkih sustava, kao i mnogim drugim tehničkim i inženjerskim zanimanjima. Zaključno, smatramo da smo osmislili moderan i zanimljiv studij koji će našim studentima, nakon završetka, omogućiti ne samo dobar posao, već i uspješnu karijeru, rezonira Lerga.
