Možete studirati forenziku bez bavljenja truplima: Provjerili smo kako to izgleda i kakva je zapošljivost
Studij forenzike zacijelo će zaintrigirati svakoga tko voli kriminalističke serije. U Hrvatskoj taj studij možete studirati jedino na Sveučilištu u Splitu. Studenti biraju jedan od pet modula, a zanimljivo je da možete biti forenzičar i ako se ne želite susretati s mrtvim tijelima. Iako je pročelnik Sveučilišnog odjela za forenzične znanosti zadovoljan zapošljivosti završenih forenzičara, naći posao forenzičara u Hrvatskoj nije lagan. Tako magistar Tomislav s kojim smo razgovarali sada radi u farmaceutskoj industriji. No, od sna da jednog dana rješava zločine kao forenzičar, kaže nam, ne odustaje.
Galerija 2 Fotografija
Otvori
Krimići, poglavito napeti trileri ili krimi serije uvijek su dobar izbor za gledanje kada želite malo napetosti i iščekivanja. Možda ste upravo zbog neke od epizode jednog od mnogobrojnih CSI-ova maštali da i sami postanete istraživač mjesta zločina. Za sve s ambicijama koji žele postati pravi forenzičari, u Hrvatskoj nema bolje adrese od Sveučilišta u Splitu koje ima svoj Sveučilišni odjel za forenzične znanosti.
Splitski sveučilišni Senat osnovao ovu instituciju 24. srpnja 2009. godine pod nazivom Sveučilišni studijski centar za forenzične znanosti. Ime se promijenilo, ali ne i obrazovna ponuda studentima koji mogu studirati i sveučilišni preddiplomski (tri godine) i diplomski (dvije godine) studij forenzike. Profesor dr.sc. Damir Piplica, aktualni pročelnik Sveučilišnog odjela za forenzične znanosti naveo nam je da je od osnutka, diplomski studij forenzike završilo 556 studenata. Od toga je 59 studenata svoj magistar obranilo u prošloj akademskoj godini. Svake godine upisuju po 90 studenata na preddiplomsku i diplomsku razinu. U aktualnoj akademskoj godini imaju 220 studenata na preddiplomskom i 139 studenata na diplomskom studiju.
– Studenti završenog diplomskog sveučilišnog studija Forenzika imaju mogućnost zapošljavanja kod poslodavaca iz različitih segmenata javnog i privatnog sektora. Samo neki od njih su: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, sigurnosne i obavještajne agencije, osiguravajuće tvrtke, državno odvjetništvo, sudovi, odvjetnička društva, banke, zavodi za sudsku medicinu, Porezna uprava, Državna revizija, revizorske i konzalting tvrtke. Zakon u Hrvatskoj forenzičarima dozvoljava rad u privatnom sektoru kao i uključivanje u sudske procese kao sudski vještaci čiji rad je propisan raznim aktima na razini države. Primjena znanja forenzičara nije isključivo vezana uz sudske procese. Dapače puno veći naglasak se u njihovom obrazovanju stavlja na prevenciju i sprječavanje svih oblika kriminalnog ponašanja i unutar svakog kolektiva mogu sa specifičnim znanjima i vještinama doprinijeti sigurnosti na svim razinama poslovanja i rada, kako javnih tako i privatnih poduzeća i tvrtki, opisao nam je Piplica što sve forenzičari mogu raditi jednom kada uspješno steknu svoje akademsko zvanje.
Šarolika znanost: Raznovrsni moduli
Studenti forenzike tijekom svojeg studija mogu birati pet modula: Istraživanje mjesta događaja, Forenzična kemija i molekularna biologija, Forenzika i nacionalne sigurnosti, Financijsko-računovodstvena forenzika i Menadžment u vatrogastvu i istrage požara.
– Moduli imaju nekih zajedničkih točaka u samom obrazovanju ali se već na drugoj godini slušaju i polažu kolegiji koji su jedinstveni za pojedini modul. Prilikom upisa na diplomsku razinu studija studenti mogu odabrati različite module s tim da na neke od modula nema posebnih zahtjeva u smislu završenog određenog prijediplomskog studija dok pojedini zahtijevaju završen diplomski studij na kojem su studenti savladali i dobili određena znanja i vještine, pojasnio nam je Piplica kako funkcioniraju pravila forenzičnog studiranja.
Dodao je i da je ideja diplomskog studija forenzike nadogradnja preddiplomskog obrazovanja studenata, ali s naglaskom rješavanja problema u sudskim procesima. Stoga su tijekom godina studenti različitih preddiplomskih diploma došli na magistarski studij forenzike. Ne samo, što biste mogli očekivati, prvostupnici kriminalistike ili prava, već je Piplica pobrojao i studente medicine, stomatologije, medicinsko-laboratorijske dijagnostike, kemije, biologije, čak i ekonomije i građevine.
Motivacija studenata je jača od nervoze zbog susreta s lešom
Većina ljudi je zasigurno svjesna da stvarni forenzični rad ne izgleda onako možemo vidjeti na TV ekranima. No, ono što zasigurno svima prvo padne napamet kada čuju riječ forenzika je rad s mrtvim tijelima. Toga je svjestan i pročelnik Piplica. No, kako nam navodi, strah ili neugoda od susreta s posmrtnim ostacima ne mora vas nužno obeshrabriti za ovaj studij.
– Prva asocijacija na riječ forenzika jest istraživanje mjesta nekog teškog kaznenog djela koje najčešće uključuje ljudsku žrtvu. No, studirati forenziku možete i bez tog dijela budući da postoje moduli i usmjerenja koja ne uključuju rad s tom vrstom kaznenih djela i možete završiti cjelokupni studij bez da dođete u susret s mrtvim tijelom. Naravno, isto tako postoje i moduli na kojima je to nemoguće izbjeći i studenti tih modula se sa stresom nose na različite način. No, isto tako imaju želju da svojim znanjem i vještinama pomognu u potrazi i identifikaciji počinitelja takvog kaznenog djela i posvećeni su traženju i otkrivanju istine, naveo je Piplica.
Akademsko bavljenje forenzikom: Split podučava, Zagreb samo istražuje
Forenziku u Hrvatskoj na razini nacionalnog sveučilišta možete studirati samo u Splitu, ali forenzičnim znanostima se možete baviti i u glavnom gradu. Tamo djeluje Ured za forenzične znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Misija i zadaća je istraživanje svih aspekata forenzične znanosti te se u njemu okupljaju znanstvenici i stručnjaci različitih znanstvenih disciplina.
Kako navode, razvijaju nove pristupe i metode analiza, a istraživanja im se fokusiraju na devet područja. Autohtona forenzična znanost, biomedicinsko inženjerstvo, forenzične grane antropologije, arheologije, biologije, kemije, stomatologije te veterinarske forenzike. Zagrebački ured također istražuje i forenzičnu problematiku u okviru sudske medicine. Ipak, Ured za forenzične znanosti Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišni odjel za forenzične znanosti trenutno nemaju nikakvu zajedničku suradnju.
Pročelnik o zapošljivosti studenata: ‘Na zadovoljavajućoj razini’
Srećom, Hrvatska je relativno sigurna zemlja, bez serijskih ili masovnih ubojica, iako su zločini, kao što vidimo po stranicama crne kronike, svakodnevni. Stoga smo Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) upitali kakva je zapošljivost forenzičara. Prema podacima koje smo dobili na uvid, u prosincu 2023. godine, bilo je 13 nezaposlenih magistara forenzike. Od toga, navodi HZZ prema njima dostupnim podacima, njih troje je bilo bez ranijeg radnog iskustva. Najviše nezaposlenih, njih pet, nisu imali nikakvu specijalizaciju, a slijedili su ih oni sa specijalizacijom forenzike i nacionalne sigurnosti (4), zatim specijalista forenzične kemije i molekularne biologije kojih je, baš kao i stručnjaka za istraživanje mjesta događaja, bilo po dvoje nezaposlenih.
No, upitan o zapošljivosti forenzičara, Piplica je ocijenio da je ‘zapošljivost na zadovoljavajućoj razini. Zaslugu za te brojke je pripisao raznolikosti modula i područja unutar koji završeni studenti mogu raditi.
– Sveučilišni odjel će kao i dosad voditi računa o potrebama tržišta rada i sukladno tome prilagođavati upisne kvote. Sukladno potrebama razvoja Sveučilišnog odjela ali i dozvolama za nova zapošljavanja od strane nadležnog Ministarstva do sada smo u radni odnos primili nekolicinu naših studenata od kojih su neki već stekli titulu doktora znanosti i imaju izbore u znanstveno-nastavna zvanja i Sveučilišni odjel ima namjeru nastaviti s takvom praksom jer želimo izvrsne studente koji pokazuju interes za znanost i istraživanjima zadržati unutar sustava. Studij Forenzike je kao takav jedinstven u Republici Hrvatskoj a s nekim svojim specifičnostima i u zemljama u okruženju Republike Hrvatske te smatramo da je kao takav dostatan u ovom trenutku za potrebe našeg tržišta, uvjerava nas Piplica.
Diplomski iz forenzike: Zabranjena bojila u kurkumi
Jedan od magistara forenzike je i 28-godišnji Tomislav Lukić koji je nakon studija u Splitu došao živjeti u Zagreb. U diplomskom se radu bavio određivanjem bioaktivnih spojeva i zabranjenih bojila u dodacima prehrani na bazi kurkume. Dakle, odabrao je modul forenzične kemije i molekularne biologije. Za njega je to bio logični nastavak, budući da je ranije završio preddiplomski studij kemijskog inženjerstva.
– Oduvijek su mi bile zanimljive kriminalističke serije i filmovi, pa me to i potaknulo da se školujem u tom smjeru. Bio sam svjestan da u stvarnom svijetu stvari ne funkcioniraju kao na televiziji, tako da nisam znao što me čeka, i nisam imao neka konkretna očekivanja, ali unatoč tome, studij je bio iznimno zanimljiv i koristan. Završio sam samo diplomski studij. U trenutku upisivanja studija, preddiplomski studij forenzike još uvijek nije postojao. Generalno imam pozitivno mišljenje o cjelokupnom studiju. Predavači su bili iznimno susretljivi i iskusni, imali smo široku paletu vrlo zanimljivih kolegija, ali nas se unatoč tome nije zamaralo nerelevantnim informacijama. Jedino što ih volio je više praktične, odnosno terenske nastave. Mislim da bih uz malo prakse mogao vrlo uspješno obavljati taj posao, sumirao je Tomislav svoje dojmove sa studija.
Magistar forenzike radi u farmaciji: ‘U laboratorij MUP-a je teško upast’
Iako je istaknuo da bi volio malo više terenske nastave, naveo nam je da ju je ipak imao. U njoj su se simulirala mjesta zločina ali i posjećivala arheološka nalazišta u sklopu kolegija forenzične antropologije. U laboratorijskoj nastavi su provodili razne kemijske i biološke analize. No, kaže nam, nisu posjećivali forenzički laboratorij.
Laboratorijska nastava sastojala se o provedbe raznih kemijskih i bioloških analiza, a terenska nastava se sastojala od simulacija mjesta zločina te posjeta arheološkim nalazištima u sklopu kolegija forenzična antropologija. Na žalost nismo imali priliku posjetiti forenzički laboratorij. Nakon završetka studija 2020. godine, kaže nam nije uspio naći posao u forenzičnoj struci.
– Na žalost, u Hrvatskoj su mogućnosti vrlo ograničene. Konkretno, s modulom koji sam ja završio, jedina opcija je rad u forenzičkom laboratoriju MUP-a, gdje posao nije lako dobiti. Trenutno radim u farmaceutskoj industriji, i zadovoljan sam tim poslom, ali rad u forenzici nikad neću otpisati kao mogućnost, pojasnio nam je Tomislav.
Ne vjerujte serijama: Analize traju dugo, katkad ne uspiju
Govoreći o razlikama a između CSI serija i stvarnosti, Tomislav nam je objasnio da istrage i analize dokaza u stvarnosti traju puno dulje. Često, istaknuo je, nisu ni uspješne dok tv forenzičari, sasvim suprotno od stvarni riješe svaki slučaj s malom količinom dokaza. Tomislav je tijekom studiranja svjedočio i obdukciji. To mu doduše, kaže nam, nije bio prvi susret s mrtvim tijelom jer je završio srednju medicinsku školu.
– Osobno mi to ne predstavlja problem, ali vjerujem da velikom broju ljudi, osobito onima koji se nisu s time susretali prije, može stvoriti osjećaj nelagode. Zanimljivo je bilo vidjeti kako dijelovi tijela izgledaju u stvarnosti u odnosu na ilustracije u udžbenicima. Većina ljudi forenziku asocira s ubojstvima i istraživanjima takvih slučajeva, međutim, forenzika je vrlo širok pojam i bavi se istraživanjem raznih kaznenih djela, kao npr. financijskim kriminalom, tako da je moguće baviti se forenzikom bez da se ikada susretnete s mrtvim tijelom, napomenuo je Tomislav koji je to dokazao i ranije spomenutom temom svojeg diplomskog rada.
