Mrak Senata Sveučilišta u Zagrebu: O kaznenim prijavama na Filozofskom ni riječi, koeficijenti tek pod točkom ‘Razno’
Jučer je održana posljednja sjednica Senata Sveučilišta u Zagrebu prije ljetne stanke. Bila bi to i pretposljednja sjednica Senata ove akademske godine, no u rujnu će se, kako doznajemo, održati dvije sjednice, zakazana redovna i izvanredna 28. rujna. Jučer održana sjednica trajala je skoro četiri i pol sata. Iako u dnevni red nisu bile uvrštene točke o prekoračenju obračunskog koeficijenta, uvjetima Rektorskog zbora za napredovanja te kaznenoj prijavi koju je Sveučilište podnijelo protiv profesora na Filozofskom fakultetu, na inicijativu pojedinih članova Senata, o tome se ipak raspravljalo.
Sveučilište u Zagrebu
Jučerašnja maratonska sjednica Senata Sveučilišta u Zagrebu po mnogočemu se može svrstati u jednu od zanimljivijih u mandatu rektora Borasa i trenutačne uprave Sveučilišta.
Kako nam je prenijela profesorica Meri Tadinac, članica Senata i predstavnica Filozofskog fakulteta, na samom početku sjednice, po nalogu Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, zatražila je da se u dnevni red sjednice uvrsti točka o kaznenoj prijavi koju je Sveučilište u Zagrebu podnijelo zbog održavanja sjednice Vijeća FFZG-a 21.11.2016.
Bez rasprave o kaznenoj prijavi na Filozofskom; jedno senatsko mjesto FFZG-a dodijeljeno Filozofskom fakultetu Družbe Isusove
Podsjećamo kako je krajem lipnja profesor FFZG-a Vladimir Mateljan obavijestio javnost da je u svojstvu svjedoka pozvan na obavijesni razgovor na temelju kaznene prijave koju je podnijelo Sveučilište u Zagrebu. Profesor Mateljan u svojem pismu javnosti pojasnio je da ga je v.d. dekana Željko Holjevac obavijestio o tome da je upravo Sveučilište podiglo kaznenu prijavu. I dalje nije poznato protiv koga je točno kaznena prijava podignuta.
Kako nam kaže profesorica Tadinac, rektor Boras na jučerašnjoj sjednici Senata odbio je tu točku uvrstiti u dnevni red. Osim što ju je odbio uvrstiti u dnevni red, rektor je odbio i komentirati postupak u tijeku. Na izravno pitanje profesora Nevena Budaka, također člana Senata ispred FFZG-a, a o tome je li Sveučilište u Zagrebu podnijelo spomenutu kaznenu prijavu, rektor Boras kazao je da – ne može komentirati.
Na sjednici se raspravljalo i o raspodjeli senatskih mjesta za novo mandatno razdoblje od 4 godine, a koje započinje s novom akademskom godinom. Na Senatu je predloženo i prihvaćeno da se jedno senatsko mjesto Filozofskog fakulteta ‘prebacuje’ i dodijeljuje Fakultetu filozofije i religijskih znanosti (Filozofski fakultet Družbe Isusove). Tako će umjesto dosadašnja četiri, Filozofski fakultet imati tri predstavnika u Senatu.
Rektor i prorektor ne vide problem u tome što Sveučilište u Zagrebu nije sudjelovalo u oblikovanju uvjeta Rektorskog zbora za napredovanja
Raspravljalo se i o Odluci Rektorskog zbora o nužnim uvjetima u postupku izbora ili reizbora u znanstveno-nastavna zvanja. Kako smo već pisali, Sveučilište u Zagrebu nije dozvolilo svojim sastavnicama sudjelovanje u pripremi i oblikovanju tog dokumenta. Štoviše, nisu dobili niti priliku za očitovanje na Nacrt koji je procurio u javnost.
Kako nam priča profesor Damir Bakić, član Senata s PMF-a i predsjednik Vijeća prirodoslovnog područja, nekoliko je članova Senata izrazilo stav da je Sveučilište u Zagrebu trebalo imati veći utjecaj u inicijalnoj fazi kreiranja uvjeta Rektorskog zbora za napredovanja, a prije ulaska u samu javnu raspravu. Članovi Senata koji su sudjelovali u ovoj raspravi, smatrali su kako bi to rezultiralo kvalitetnijim prijedlogom.
– Rektor Boras i prorektor Čović rekli su kako su druga sveučilišta doduše sudjelovala u oblikovanju konačnog teksta te kako je taj tekst u tom smislu i izmijenjen. Dodali su kako ne vide problem u tome što Sveučilište u Zagrebu nije imalo priliku dati doprinos tekstu u nastajanju te kako će SuZG imati priliku u javnoj raspravi o uvjetima, a koja je u tijeku. Rekao sam i nije poreknuto: javna rasprava je često divergentna i nemamo kontrolu nad njom. Jedno je javna rasprava, drugo je aktivno učešće u formiranju dokumenta. Mi na SuZG nismo imali priliku niti ćemo je imati za usporediti naše stavove, usuglasiti, argumentirano korigirati. Sad idu naša pojedinačna očitovanja (fakulteti, vijeća…) koja nismo imali priliku uskladiti i objediniti, kaže nam profesor Bakić.
Oštar istup prorektora Čovića prema Ministarstvu obrazovanja i ‘medijima koji rade afere’
Kako nam dalje prepričava Bakić, tema prekoračenja obračunskog koeficijenta, o kojoj smo opširno pisali u nekoliko navrata, nije uvrštena u dnevni red sjednice Senata. Vijeće prirodoslovnog područja uputilo je prije dva tjedna službeni zahtjev za uvrštavanje navedene teme u dnevni red sjednice, zajedno s evidencijom koju SuZG može podastrijeti.
– Ipak, o prekoračenju obračunskog koeficijenta raspravljalo se pod točkom ‘Razno’. Prorektor Čović oštro je istupio prema Ministarstvu obrazovanja i ‘medijima koji rade afere’, istaknuvši kako se bruto obračunom koeficijenata radi o nekorektnoj i nepotpunoj računici, za koju je utvrdio da je metodološki pogrešna. Prorektor Čović dodao je i kako se, vezano za koeficijente, radi o neprimjerenom odnosu Ministarstva prema Sveučilištu te da će Sveučilište dokazati da je po tom pitanju djelovalo potpuno u skladu s pravilima i unutar zadanih okvira, priča nam Bakić.
On je, naime, uz molbu za uvrštavanjem problematike koeficijenata u dnevni red, zamolio i da se Senatu predoči pregled stanja koeficijenata za Sveučilište u cjelini i za svaku sastavnicu posebno, odnosno, oslobođenih koeficijenata i izdanih suglasnosti u referentnom razdoblju. Bakić smatra da bi Senat SuZG na tu informaciju u ovako kriznoj situaciji trebao imati ultimativno pravo.
– Ako bismo pregledom tih podataka uspjeli dokazati da SuZG nipošto nije prekoračilo zadane granice, bili bismo u znatno povoljnijoj situaciji u trenutnom sporu, zaključuje Bakić.
Dragi čitatelji, čitajte Universitas, gdje je sve istinito i bitno
Na kraju, spomenimo kako je na jučerašnjoj sjednici Senata imenom i prezimenom prozvana autorica ovih redaka. Prema riječima profesora Bakića, prorektor Čović govorio je o malicioznim medijima, izmišljenim aferama (op.a. referirajući se na naše tekstove o ‘aferi Koeficijenti’) te o, u ovom slučaju, činu ministrice Divjak koji je nesklon Sveučilištu u Zagrebu.
Rektor Boras bio je još konkretniji.
– Boras je spomenuo Doru Kršul (imenom i prezimenom) kao nezavršenu studenticu, u dobi od 27 godina, kao osobu koja svojim tobožnjim otkrivanjem afera, tzv. istraživačkim novinarstvom želi doći u fokus javnosti, a Sveučilištu nanosi štetu iz neznanja ili zle volje. A da pritom sve istinito i bitno lijepo piše u Universitasu, prepričao nam je rektorovu bravuru sa Senata Damir Bakić.
Drage čitateljice i čitatelji, čitajte hrvatske sveučilišne novine Universitas. Jednom mjesečno možete ih pronaći uz Jutarnji list, a uskoro i uz Večernji. U njima lijepo piše sve istinito i bitno.
