Muzička akademija opet u financijskim problemima, dekan: ‘Potrebno nam je 2.739 eura dnevno’
Povodom 100. obljetnice Muzičke akademije u Zagrebu održana je prigodna sjednica Vijeća Muzičke akademije na kojoj je dekan Igor Lešnik predstavio i financijsku situaciju koja ih već godinama muči. Naime, radi se o troškovima energenata i održavanja zgrade Muzičke akademije na Trgu Republike Hrvatske koja je otvorena 2015. i od tada svake godine ima problema s velikim računima.
Muzička akademija i dekan Igor Lešnik | Foto: srednja.hr
‘Domjenka danas, simbolično, neće biti, kako bismo poslali jasnu poruku što se tiče naših financija’ rečeno je na kraju svečanog obilježavanja Dana Muzičke akademije u Zagrebu. Na prigodnoj sjednici Vijeća povodom 100. obljetnice dekan Igor Lešnik predstavio je financijsku situaciju koja se tiče troškova same zgrade akademije od 12.000 kvadrata koja je otvorena 2015. godine i koju financijski problemi još od tada muče.
‘U slučaju Muzičke akademije potrebno je 2.739 eura dnevno’
U bilanci Muzičke akademije financijske 2022. godine vidljivo je kako su ukupni materijalni troškovi, pod koje spadaju energenti i tekuće održavanje, iznosili više od milijun eura, odnosno 1.037.470 eura. Od toga je samo trošak energenata iznosio 415 tisuća eura, a održavanje je iznosilo 174 tisuća eura. Ostatak troškova odlazi na vanjsku suradnju što iznosi 344.044 eura, a ostali troškovi su 103.196 eura.
– U slučaju Muzičke akademije potrebno je 2.739 eura dnevno. Preostalo je i još 24 posto troškova za koje smo morali izdvojiti sredstva iz istraživačkih projekata i poslijediplomskog studija. Time smo potrošili sve zalihe, a da nažalost nismo sve troškove podmirili. Sredstva za studentski zbor, sistematske preglede te sredstva za poboljšanje uvjeta studiranja nismo dirali jer dobar položaj naših studenata te zdravlje naših zaposlenika nemaju alternative. Tako je lijepi dio duga vanjskim suradnicima u nastavi ostao nepodmiren četvrtu godinu za redom, objasnio je dekan.
‘Još tijekom gradnje smo upozoravali da će se to dogoditi’
Dodao je i kako akademija ne može upisati tako veliki broj studenata da bi njihove školarine mogle akumulirati dovoljnu količinu sredstava kao nadomjestak financija ili za kompenzaciju financijskih gubitaka uzrokovanih poremećajem tržišta energenata. Slična je situacija u cijelom umjetničkom području, tvrdi dekan. Smatra da vrijednost koju umjetničke akademije dodaju nacionalnom umjetničkom proizvodu ili uspješnost u očuvanju kulturne baštine nije djelatnost čijom zaradom bi se mogle platiti režije.
– Upravljanje financijskim resursima napregnuto je do maksimuma i nije ga moguće više racionalizirati. Sve izvore koristimo za energente i održavanje zgrade koja je namjenski građena i opremljena te se za projektiranu namjenu ne može koristiti uz manje količine energenata, potrošnog materijala i sati rada na održavanju. Namjensko resorno financiranje materijalnih troškova zadovoljavalo je sve naše potrebe samo do useljenja u novu zgradu. Od tada su se režije višestruko povećale, a još tijekom gradnje smo upozoravali da će se to dogoditi, rekao je dekan Lešnik.
‘Naš stvarni iznos materijalnih troškova sustavno nije pokriven od 2015. godine’
Nakon uvođenja sufinanciranja putem glavarina postalo je, kaže dekan, još gore. Pod pojmom ‘glavarina’ dekan se implicitno referira na model državnog sufinanciranja javnih visokih učilišta po glavi upisanog studenta. Država, naime, osim plaća nastavnicima, subvencionira fakultete, sveučilište i veleučilišta pokrivajući dio školarina za svakog upisanog redovnog studenta. Napomenimo, novim Zakonom o visokom obrazovanju uvedeno je novo tzv. programsko financiranje koje kasnije spominje i dekan.
– Namjenska sredstva su od tada smanjena, umjesto da se povećaju. Tako da naš stvarni iznos materijalnih troškova sustavno nije pokriven od 2015. godine, a ovisni smo o dodatnom financiranju. Manjkove od prosječno 400 tisuća eura godišnje dijelom pokrivaju i interventna sredstva. Ministarstvo nam je dva puta dodijelilo po pola milijuna eura u mandatima Mornar 2015. i Divjak 2020. godine, istaknuo je dekan Lešnik.
‘Temeljne troškove energenata i održavanja Muzičke akademije treba podmirivati država kroz resorno ministarstvo’
Cijelo umjetničko područje muče slični problemi pa su dekani, govori Lešnik, u više prigoda upozorili izravno ministra Fuchsa o potrebi ponovne dodjele većih dodatnih sredstava akademijama u visini razlike između stvarnih materijalnih troškova i dodijeljene participacije u školarinama.
– Odgovor na službeni dopis nismo primili. I zato o egzistencijalnim pitanjima ustanove koje sam na čelu moram otvoreno govoriti. Temeljne troškove energenata i održavanja Muzičke akademije kao sastavnice javnog sveučilišta treba podmirivati država kroz resorno ministarstvo. Samo Muzičkoj akademiji prošle godine nedostajalo je 371.652 eura za 53 posto materijalnih troškova i to uz subvencionirane cijene energenata te izuzimajući vanjsku suradnju, rekao je dekan Lešnik.
Dekan tvrdi da bi im po tom pitanju pomogli programski ugovori
Jedini način za sustavno rješenje ovog problema, tvrdi dekan Muzičke akademije, bili bi programski ugovori koji bi akademijama ‘osigurali pravodobne doznake, osnovne proračunske komponente koja obuhvaća stvarni iznos materijalnih troškova poslovanja te vanjsku suradnju bez uskrate’.
– Budući da programskog ugovora još nemamo, nastavlja se ovisnost o dodatnim sredstvima ministarstva te interventnim sredstvima sveučilišta. Bez njih naša zgrada neće moći ostati otvorena unatoč uštedi energenata. Bilo da se smrzavamo zimi, pregrijavamo ljeti ili smo poluotvoreni zbog kovida. Ne dogodi li se žurna promjena u sustavu financiranja, 12. siječnja 2024. možda ćemo obilježiti na adresi Donje Svetice 38, kaže dekan misleći na adresu Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Studenti se htjeli pobuniti ako dođe do zatvaranja zgrade na mjesec dana zbog uštede, no izgleda da do toga neće doći
Upravo se zbog mogućeg zatvaranja prije same sjednice pobunio i Studentski zbor Muzičke akademije koji je na svojoj Facebook stranici objavio poziv studentima da dođu u što većem broju. Cilj im je bio upozoriti na to na ne žele da se njihov faks zatvori na mjesec dana kako bi se pokušali smanjiti troškovi. No, dekan je poručio kako po tom pitanju ima dobre vijesti za studente.
– Dobra vijest je da će nas naše Sveučilište ponovno poduprijeti da bismo održali likvidnost. Jer neplaćanjem dospjelih faktura ne smiju ući u nove ovršne klauzule, a dugovanja vanjskim suradnicima ne smije ugroziti sposobnost izvođenja studijskih programa u njihovom akreditiranom obliku, objasnio je dekan Lešnik.
Postoji formula za dodatno financiranje, ali…
Zatim je pročitao dio u dokumentu resornog ministarstva u kojemu je navedeno kako bi akademije mogle doći do dodatnog financiranja.
– Dodatno financiranje materijalnih troškova umjetničke djelatnosti temeljenom na rezultatima izračunat će se tako da bude proporcionalno broju stalno zaposlenih na umjetničko nastavnim radnim mjestima i broju studenata, a obrnuto proporcionalno broju vanjskih suradnika. Međutim, nisam uspio, prema ovoj formuli, izračunati bilo što, a kamoli konkretan iznos koji bi nam bio na taj način dodijeljen, poručio je dekan Muzičke akademije.
