Muzička konačno osigurala novac za režije, ali problema još ima, studenti: ‘Voda dolazi do instrumenata’
Muzička akademija u Zagrebu je sklopila dogovor s Ministarstvom znanosti i obrazovanja te Sveučilištem u Zagrebu kojima će imati likvidnost za 2024. godinu. Fakultet će moći normalno funkcionirati, ali kako ističe dekan Igor Lešnik, za dugoročno rješenje problema je potrebno da Sveučilište u Zagrebu s MZO-om potpiše programske ugovore. Dok nam se studenti žale da im je u dvoranama hladno, a voda iz puknutih cijevi curi po instrumentima, dekan upozorava da su zgradi potrebni veći zahvati u kojima se nadaju i pomoći grada Zagreba koji je vlasnik zgrade.
Muzička Akademija u Zagrebu, foto: Ivor Kruljac/Srednja.hr
Nakon što je prošle godine povodom 100. obljetnice Muzičke akademije izostao svečani domjenak kojim je dekan Igor Lešnik želio upozoriti na nelikvidnost te institucije tražeći više sredstava za financiranje, ove godine je za sve studente, djelatnike i vanjske suradnike, sve skupa njih 800 stigla lijepa vijest. Kako je Lešnik javio na novinarskoj konferenciji, Muzička je akademija uspjela postići dogovor s Ministarstvom obrazovanja (MZO) i Sveučilištem u Zagrebu te su za ovu godinu osigurali likvidnost.
Muzička osigurala sredstva za režije i održavanje
– Zgrada nastavlja normalno funkcionirati uz dovoljno sredstava za energente i održavanje, a ustanova će redovito poslovati. MZO i Sveučilište u Zagrebu osigurat će i doznačiti sredstva kojima će Muzička akademija uredno nastaviti s izvođenjem nastave na akreditiranim studijskim programima te realizacijom ugovorenih projekata u optimalnim uvjetima, najavio je Lešnik.
Podsjetio je i kako sustav redovitog financiranja redovitog obrazovanja funkcionira prema broju upisanih studenata te je u slučaju Muzičke akademije broj studenata nedovoljan kako bi na taj način pokrili troškove. Problem je veliki rast cijena energenata, ali i redoviti popravci i intervencije koje su potrebne na zgradi otvorenoj 2015. godine, a koja, kao što je od ranije poznato, ima svojih problema.
Godišnji troškovi za Muzičku akademiju iznose oko milijun i 200 tisuća eura godišnje, a na konferenciji su uz dekana bili okupljeni i brojni podržavatelji Muzičke akademije kao što su Alen Novoselec, dekan Akademije likovnih umjetnosti i Davor Švaić, dekan Akademije dramske umjetnosti. No uz njih, na konferenciji su svoju podršku i važnost glazbene akademije dali i predsjednik Vijeća umjetničkog područja Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik Hrvatskog društva likovnih umjetnika Tomislav Buntak te bivši dekan Muzičke akademije, a danas potpredsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Frano Parać.
Niz bivših studenata podržao Muzičku
Bili su tu još i bivši studenti Muzičke koji se danas aktivno bave područjem glazbe, umjetnosti i kulture: Mladen Tarbuk (danas predsjednik Skupštine predstavnika Hrvatskog društva skladatelja), Iva Hraste Sočo (intendantica Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu), Nina Čalopek (ravnateljica Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski), Filip Fak (ravnatelj Zagrebačke filharmonije) te Ivana Kocelj (rukovoditeljica Radne jedinice Glazba Hrvatske radio televizije). Na konferenciji se, putem unaprijed snimljene poruke radi putovanja u Kinu, okupljenima obratio i Ivo Josipović, bivši hrvatski predsjednik, ujedno i skladatelj.
– Pripadam onoj generaciji koja je studirala završila umjetnički studij u Gundulićevoj. To je generacija koja je vježbala u hodnicima pa i toaletima Hrvatskog glazbenog zavoda. Srećom, to je vrijeme iza nas. Muzička akademija u Zagrebu, naša nova zgrada jedno je od velikih dostignuća naše mlade demokracije, na koje možemo biti ponosni. U 100 godina Muzičke akademije u Zagrebu, problem zgrade s rješavao, rekao bih, devedesetak godina, ali se riješio, naveo je između ostalog Josipović u poruci snimljenoj prije nego je potvrđen dogovor za likvidnost pa je tražio ministra Radovana Fuchsa pomoć Akademiji.
Galerija 8 Fotografija
Otvori
Studenti u problematičnoj zgradi: Hladne dvorane, stalna puknuća cijevi
Prije same konferencije, razgovarali smo sa studentima Muzičke akademije o najvećim problemima svakodnevnog studiranja na Muzičkoj akademiji. Svi su kao glavni problem detektirali hladnoće u dvoranama gdje moraju svirati u jaknama, a jedna studentica udaraljki na trećoj godini navela nam je da problema, barem za neke ima i u toplijim mjesecima.
– Po ljeti je dobro, samo što je za puhače problem zbog zraka. Ako je pretoplo ili prehladno, pucaju instrumenti te uglavnom nema klime. A i sve je u staklu te se prozori ne mogu otvoriti, opisala nam je.
Prisjetila se i kako se ranije pričalo o mogućnosti da bi se sama zgrada zatvorila na mjesec dana radi uštede, ali da je to srećom izbjegnuto. Istaknula je i da su svi studenti ranije bili skupili kako bi poslali poruku da im je stalo do njihovog obrazovanja i žele sredstva za normalno funkcioniranje. Uz grijanje i prozore koji se ne mogu otvoriti, zgrada muku muči i s vodom.
– Zna biti dosta puknuća i curenja iz cijevi, voda se slijeva niz zidove i dođe do instrumenata. Majstori dođu popraviti, ali onda puknu cijevi na drugom mjestu pa konstantno moramo seliti instrumente, požalila nam se studentica udaraljki.
Jedna od tih scena, dodala je, bila je i u podrumu. Kako nam je pojasnila, dosta glazbenih instrumenata je izrađeno od drveta ili metala pa je veliki problem ako se smoče.
‘Imamo prilično procurivanje i pucanje cijevi’
Od ovih problema ne bježi ni dekan Lešnik koji nam je rekao da će troškovi radova, barem za ovu godinu, biti pokriveni. Ne samo zbog dogovora s Ministarstvom i Sveučilištem već i preko drugih izvora financiranja kao što su osiguravajuća društva. Naglasio je, na temelju ranijih medijskih napisa, kako su ‘sve gljive u podrumu pobrane još prije dvije godine’, ali da sada osim gljiva, u podrumu nema ni studenata ni nastavnika.
– Imamo prilično procurivanje i pucanje cijevi i nešto se mora popravljati svaki tjedan. Ali, to ne može beskonačno trajati i potrebni su veći zahvati za hidroizolaciju, poručio je Lešnik koji napominje da ovdje računa i na pomoć Grada Zagreba u čijem je vlasništvu zgrada u kojemu se Muzička akademija smjestila.
Iako je zadovoljan time da je Muzička akademija pokrivena za ovu godinu, Lešnik naglašava da su jedino, dugotrajno rješenje za kvalitetno financiranje ove institucije programski ugovori koje bi Sveučilište u Zagrebu trebalo potpisati s MZO-om. Kako je upozorio, umjetničko područje ne može nadoknaditi troškove dodatnom zaradom od usluga na tržištu.
-Programski ugovori svojom osnovnom proračunskom komponentom podrazumijevaju pokrivanje temeljnih materijalnih troškova, sada ponovno potvrđenih i jasno definiranih, naveo je Lešnik zašto priželjkuje potpisivanje tih ugovora.
No, kako je istaknuo, problem kod Sveučilišta u Zagrebu je što ima puno sastavnica pa sami dogovori dugo traju. Ipak, zadovoljan je ovim rješenjem, nadajući se da će se ugovori što prije potpisati, a trenutno premošćivanje financijskih problema s hladnim pogonom omogućit će Akademiji lakše disanje.
-Uprava će sada radnu energiju moći mirnije usmjeriti ka temeljnim obrazovnim zadaćama kojima ispunjavamo najveći dio svrhe osnivanja i rada ustanove, zaključio je Lešnik.
Studenti samo priželjkuju poboljšanje
Vijest o osiguranim sredstvima za ovu godinu, razveselila je i studenticu glazbene pedagogije i pjevanja, Vlatku Kladarić. Poručila je da se s pokrivenim sredstvima treba osigurati da zgrada uvijek bude ugrijana, što je njoj kao pjevačici posebno bitno, kao i poraditi na vlazi. Upitana dijeli li mišljenje svog dekana da su programski ugovori jedino rješenje za dugoročne financije Muzičke akademije, navela nam je da sa samim konceptom tih ugovora nije upoznata niti je o tome pričala previše sa svojim kolegama. No, problemi u zgradama su česta tema studenata, a kako kaže, unatoč svemu, nije nezadovoljna. nam je da s cijelim
– Znala sam da će se kad tad to riješiti. Ali, situacija je ovakva i moramo biti realni, znati što se događa i očekivati poboljšanje, ustvrdila je studentica glazbene pedagogije i pjevanja.
