Pretraga

MZOS želi Sveučilište Sjever učiniti javnim

A- A+

Premijer Zoran Milanović je još krajem prošle godine najavio osnivanje novog javnog sveučilišta na sjeverozapadu Hrvatske odnosno Sveučilišta Sjever. No 29. siječnja na sjednici Vlade je odbijen prijedlog Zakona o osnivanju tog Sveučilišta, na što su oštre prosvjede uputili predstavnici Narodne stranke – Reformisti. No poslije te ‘odbijenice’ je održana javna rasprava o prijedlozima rješavanja ‘pitanja Sveučilišta Sjever’ te su iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta na kraju predložili da ono postane javno.

Foto: Ivan Božić/srednja.hr

Iako je krajem prošle godine najavljivano osnivanje Sveučilišta Sjever, točnije njegovo preoblikovanje u javno, ipak odluka ili zakon koji idu u tom smjeru nisu doneseni. Ipak, priča se ponovno aktualizirala javnom raspravom o ‘Nacrtu prijedloga iskaza o procjeni učinaka Prijedloga Zakona o prijenosu osnivačkih prava nad Sveučilištem Sjever na Republiku Hrvatsku’. Nakon što je provedena rasprava u kojoj su ponuđene četiri opcije rješavanja ovog pitanja, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta predložilo je da se javnim učini Sveučilište Sjever.

Izdvojeni članak

Priča o osnivanju javnog Sveučilišta Sjever pada u vodu

Sjeverozapad Hrvatske daleko zaostaje po broju visokoobrazovanih

Naime, u dokumentu dugačkog naziva (Prijedlog iskaza o procjeni učinaka prijedloga Zakona o prijenosu osnivačkih prava nad Sveučilištem Sjever na Republiku Hrvatsku) u nadležnom Ministarstvu navode kako je prema zadnjem popisu stanovništva iz 2011. Hrvatska imala 26 posto visokoobrazovanih u populaciji od 30 do 34 godine, a županije sjeverozapadnog dijela zemlje u prosjeku 17 posto, što ukazuje da ovaj dio Lijepe naše daleko zaostaje za prosjekom.

Obzirom da je cilj Hrvatske do 2020. doseći 35 posto visokoobrazovanih u navedenoj populaciji i prijedlog ovog propisa se gleda kao jedna od aktivnosti kojima će RH ispuniti navedeni cilj.

Na tragu toga je od 19. veljače do 21. ožujka 2015. na stranicama MZOS-a bila otvorena javna rasprava, unutar koje su zainteresirane strane mogle birati jednu od četiri ponuđene opcije rješavanja pitanja Sveučilišta Sjever. Zaprimljeno je 175 očitovanja, od kojih je 169 iskazalo podršku opciji četiri, a šest očitovanja bilo je protiv ove opcije uz primjedbe da ne postoji potreba za novim javnim sveučilištem u tom dijelu zemlje.

desni klik => povećaj sliku

Izdvojeni članak

Hrvatska dobiva osmo javno sveučilište

Iz MZOS-a obrazložili kako je optimalno preoblikovati Sveučilište Sjever u javno

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta je nakon provedene javne rasprave također podržalo opciju četiri te donošenje normativnog rješenja kojim bi se prenijela osnivačka prava nad Sveučilištem Sjever na Republiku Hrvatsku.

To su iz MZOS-a obrazložili na sljedeći način:

Donošenjem ovog propisa postiže se optimalan razvoj visokog obrazovanja u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske uz preoblikovanje i razvoj postojećih visokih učilišta u najkraćem roku.

S obzirom da analiza postojećih visokih učilišta i njihovih studijskih programa u sjeverozapadnom dijelu RH pokazuje da se tom području studijske programe izvodi pet visokih učilišta, od čega tri sastavnice Sveučilišta u Zagrebu, Međimursko veleučilište i Sveučilište Sjever, ovo normativno rješenje preoblikovanja postojeće institucije je optimalno.

Cjelovit Prijedlog iskaza o procjeni učinaka prijedloga Zakona o prijenosu osnivačkih prava nad Sveučilištem Sjever na Republiku Hrvatsku možete naći ispod teksta u dokumentu pdf formata.

Studijski programi Sveučilišta Sjever

Nastava se već sada izvodi na 11 studijskih programa tehničkog, bio-medicinskog, društvenog i umjetničkog područja. Od toga je devet studija na preddiplomskoj razini (Elektrotehnika, Primijenjeno strojarstvo, Multimedija,oblikovanje i primjena, zatim Tehnička i gospodarska logistika, Graditeljstvo, Sestrinstvo, Novinarstvo, Medijski dizajn, Poslovanje i menadžment u medijima) te dva na diplomskom nivou (Odnosi s javnošću i Poslovna ekonomija). Ove godine Medijsko sveučilište Koprivnica-Varaždin u suradnji sa Sveučilištem u Rijeci izvodi i sveučilišni poslijediplomski studij Izdavaštva i medija. Prvu generaciju čini 25 polaznika, a nastava se počela izvoditi u ožujku.