Na Filozofskom u Rijeci postoji Centar koji se bavi rodnim studijima i feminizmom: Pokreću novi program
Dok traje bura komentara oko pokretanja Rodnih studija u Zagrebu, u Rijeci nešto nalik tome zapravo već postoji. Tamošnji Filozofski fakultet godinama ima Centar za ženske studije koji se bavi temama rodnih studija i feminizmom. Riječki studenti mogu upisati i kolegij Rod, seksualnost, identiteti – od opresije do ravnopravnosti. Od ove akademske godine nudi im se mikrokvalifikacija Rod u suvremenim kontekstima i prijeporima čijim završetkom dobivaju dodatak diplomi, a o istoj temi uskoro bi mogli učiti svi građani sa završnom srednjom školom u programu cjeloživotnog obrazovanja.
Brigita Miloš s Filozofskog fakulteta u Rijeci | foto: Filozofski fakultet u Rijeci, Sveučilište u Rijeci
Centar za ženske studije koji se bavi temom rodnih studija i feminizmom. Kolegij za studente Rod, seksualnost, identiteti – od opresije do ravnopravnosti, mikrokvalifikacija za studente Rod u suvremenim kontekstima i prijeporima koji bi uskoro pod istim nazivom trebao postati program cjeloživotnog učenja za sve zainteresirane građane sa završenom srednjom školom. Sve to već postoji u Hrvatskoj, u Rijeci, na njihovom Filozofskom fakultetu.
– Sve do sada je Centar za ženske studije pri Filozofskom fakultetu u Rijeci bio jedina visokoškolska ustrojbena jedinica posvećena isključivo temama roda i feminizma te stoga ovdje koristimo priliku uputiti velike čestitke kolegicama i kolegama na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, posebno kolegici Ankici Čakardić, na diplomskom programu i zaželjeti im dobar i plodonosan rad, započinje u razgovoru za srednja.hr Brigita Miloš, docentica na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i koordinatorica Centra za ženske studije.
Filozofija seksualnosti, Bioetika i žensko pitanje, Živjeti s dijabetesom – pogled s obzirom na spol neki su od kolegija na mikrokvalifikaciji
Takav Centar pri Filozofskom u Rijeci osnovan je još 2016. godine odlukom Fakultetskog vijeća. Miloš nam je rekla da je inicijativa za osnivanjem Centra posvećenog temama rodnih studija i feminizmom postojala i ranije, ali da pri pokretanju nije primijetila negativne komentare niti ikakve probleme. Jasnu podršku od Filozofskog, naglasila je, imaju cijelo vrijeme.
– Na Sveučilištu u Rijeci već gotovo dvije godine postoji i Vijeće za rodnu ravnopravnost koje svojim djelovanjem obogaćuje institucijsku politiku promicanja vrijednosti uključivosti i različitosti na svim sastavnicama riječkog sveučilišta. Također, Sveučilište u Rijeci bilo je prvo sveučilište u Hrvatskoj koje je donijelo Plan rodne ravnopravnosti, a realizaciju ciljeva zacrtanih Planom razumije kao važan aspekt unapređivanja kvalitete Sveučilišta, kazala je Miloš.
Jedan od ciljeva Centra istaknutih na njihovim internetskim stranicama jest pokretanje kolegija na svim razinama studija. To se, navela je Miloš, ostvarilo kroz kolegij za studente Rod, seksualnost, identiteti – od opresije do ravnopravnosti i mikrokvalifikaciju za studente Rod u suvremenim kontekstima i prijeporima. Na kraju mikrokvalifikacije studentima se dodjeljuje dodatak diplomi. Kolegiji u programu su Filozofija seksualnosti, Ljudska seksualnost, Bioetika i žensko pitanje, Živjeti s dijabetesom – pogled s obzirom na spol, Antidiskriminacijsko pravo, Ekonomija roda, Rod, seksualnost, identiteti – od opresije do ravnopravnosti te Feminizam i tijelo. Svi oni pokrivaju teme iz područja rodnih studija.
– Završetak ove faze realizacije cilja pokretanja novih kolegija i programa bit će program cjeloživotnog učenja također naziva Rod u suvremenim kontekstima i prijeporima za koji vjerujemo da će biti pokrenut iduće akademske godine. Na taj program cjeloživotnog obrazovanja moći će se upisati svi/sve zainteresirani/e građani/građanke sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem. Program je specifičan po tome što naglašava transverzalnost roda proučavanjem rodnih aspekata u različitim znanstvenim disciplinama poput filozofije, kulturologije, ekonomije, prava, medicine, naglasila je Miloš.
‘Vjerujem da bi reakcija dijela javnosti bila vrlo slična u slučaju da su se Rodni studiji pokrenuli u Rijeci, Osijeku, Zadru ili na bilo kojem hrvatskom sveučilištu’
Što se tiče samog kolegija Rod, seksualnost, identiteti – od opresije do ravnopravnosti na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog, Miloš pojašnjava da je metoda rada na njemu nešto drukčija. Uz pohađanje nastave na samom fakultetu studenti djeluju u udrugama civilnog društva u području relevantnom za teme kolegija.
– Te udruge su SOS Rijeka, Udruga Pariter te Udruga LORI Rijeka. Ove smo godine obilježile petu godinu izvedbe kolegija, uspjele smo prebroditi posebne uvjete izvedbe kolegija za vrijeme pandemije te nastavljamo s izvedbom i u idućoj akademskoj godini, spomenula je Miloš.
Nakon što nam je Miloš izrekla niz informacija o tome kako riječki studenti mogu učiti o rodu, pitamo je možemo li tvrditi da su Centar za ženske studije i sami spomenuti kolegiji svojevrstan pandan Rodnih studija. Objasnila nam je da niz kolegija koji se bave rodnostudijskim i feminističkim temama na prijediplomskom i diplomskom studiju kulturologije u Rijeci ipak nisu pandan ili najava zagrebačkog programa.
-Mišljenja sam da je program Rodnih studija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu posljedica intrinzične dinamike proučavanja i poučavanja rodnih i/ili feminističkih tema na toj instituciji. Kolegiji koji se predaju u Rijeci, na Odsjeku za kulturalne studije, osmišljeni su, strukturirani i izvode se u skladu s programskim ciljevima i osnovama prijediplomskog i diplomskog studija kulturologije. Vjerujem da bi reakcija dijela javnosti bila vrlo slična u slučaju da su se Rodni studiji pokrenuli u Rijeci, Osijeku, Zadru ili na bilo kojem hrvatskom sveučilištu. Svakako, najveće hrvatsko sveučilište, te Filozofski fakultet kao dio Sveučilišta u Zagrebu, institucije su od vodećeg nacionalnog znanstveno-kulturnog značaja i utoliko posebno zanimljive. Ipak, treba reći i to da reakcija dijela javnosti na informaciju o pokretanju Rodnih studija u Zagrebu donekle i čudi i to stoga što se brojni kolegiji koji se tiču rodnostudijskih ili feminističkih tema već odavno izvode na, primjerice, zagrebačkom Filozofskom fakultetu, a isto se tako kolegij koji se tiču rodnostudijskih tema izvode i na drugim hrvatskim sveučilištima, pojasnila je Miloš.
‘Rodnostudijske teme trebale bi moći biti podučavane na adekvatan način i na nižim obrazovnim razinama, a upravo kako bi se u javnosti otklonile pogrešne interpretacije rodnostudijskih sadržaja’
I dok se na nekim studijima bar ponešto uči o rodu, situacija u ranijem školstvu puno je gora. Kako smo pisali, s razlikom spola i roda u školama se susreće tek 30 posto srednjoškolaca na satovima Sociologije. Miloš pojašnjava da se o terminu roda u školama ne uči dovoljno, a o temama vezane za rodne studije izuzetno malo ili nikako.
– Nadam se da će relevantne i odgovorene osobe i institucije u skoro vrijeme iznaći adekvatan način da se ovakva situacije promijeni nabolje. Vjerujem da bi osobe koje završe odgovarajuće studije, poput Rodnih studija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu ili primjerice Kulturalnih studija na Filozofskom fakultetu u Rijeci mogle biti izvrstan kadar za poučavanje raznih tema iz područja Građanskog odgoja, pa tako i rodnostudijskih. Ako su rodni studiji materija podučavanja tek na fakultetima, tada bih se usudila reći da ono što rodnim studijima nedostaje, te što im nužno i ograničava doseg i mogućnosti, jest manjak obrazovnih sadržaja o rodnim temama prije fakultetske razine. Rodnostudijske teme trebale bi moći biti podučavane na adekvatan način i na nižim obrazovnim razinama, a upravo kako bi se u javnosti otklonile pogrešne interpretacije rodnostudijskih sadržaja, te kako bi domaća javnost mogla o njima raspravljati informirano, pojasnila je Miloš.
Dio političara desnog spektra u Hrvatskoj doista nije štedio riječi oko pokretanja Rodnih studija u Zagrebu. Jedni su se zabrinuli da će im sinovi postati djevojke ili nebinarne osobe, drugi pokušavaju nasrnuti na autonomiju sveučilišta. Mnogi od njih vjerojatno se tijekom školovanja nisu ni sreli s pojmom roda i da je to, kako je na saborskom okruglom stolu objasnila Sanja Sarnavka iz Zaklade Solidarna, kada društvo upisuje određena očekivanja. Netko rođen kao žena ili muškarac, naglasila je Sarnavka, ne označava da netko mora biti muževan ili da žena primjerice mora obožavati kuhanje.
– Reakcije ne bi smjele iznenađivati jer one jesu u skladu s narativima desnih stranaka koje rabe sintagmu ‘rodna ideologija’ kako bi u javnosti proizvele koliko strah – razvidan, toliko i pomutnju u razumijevanju osnovnog terminološkog aparata rodnih studija. Rodnostudijske teme nisu teme koje mogu generirati vrstu straha. To može tek njihovo nepoznavanje. Suprotno tome, rodnostudijske teme su teme koje promiču civilizacijske vrednote ravnopravnosti, slobode, poštivanja, uključivosti i različitosti koje su u temeljima kako konstitutivnih akata naše domovine, tako su i dio našeg šireg društveno-političkog konteksta, onog Europske unije. Također, globalni napori vezani posebno za rodni mainstreaming upućuju na još obuhvatniju paradigmu koja promiče rodnostudijsku tematiku – UN i UNESCO, ustvrdila je Miloš.
‘Smatram da politika može učiniti sebi medvjeđu uslugu i pokušati ili čak i uspjeti u ograničavanju ili zabranjivanju nekih tema’
Rodni studiji u Zagrebu s izvođenjem bi trebali krenuti u akademskoj godini 2025./26., a do tada ih čeka i recenzija Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Naime, Ministarstvo je Sveučilištu poslalo odbijenicu oko Rodnih studija jer je njihova inicijalna akreditacija napravljena po starijim pravilnicima. Ivan Penava iz Domovinskog pokreta pak je najavio da oni implementaciju Rodnih studija neće podržati. Miloš nam je rekla da ne zna na koji bi način on osobno mogao spriječiti Rodne studije, no kako je moguć scenarij da politika ograniči akademske slobode, autonomiju, slobode promišljanja ili poučavanja.
– Prisjetiti se valja, primjerice, Afganistana u kojem je političkom odlukom od prije par godina djevojčicama odnosno ženama uskraćeno pravo školovanja, a što je odluka koja je diljem svijeta proizvela konsternaciju (zaprepaštenost, op.a.). Utoliko, da, smatram da politika može učiniti sebi medvjeđu uslugu i pokušati ili čak i uspjeti u ograničavanju ili zabranjivanju nekih tema ili aspekata znanstvenog i obrazovnog rada, no takve su odluke uvijek na štetu cijelog društva, pa time i na štetu onog dijela društva koji je samu zabranu i proizveo, zaključila je Miloš.
