Pretraga

Na hrvatske fakultete stižu ‘pametne olovke’ jer su profesori preopterećeni

A- A+

Sveučilišni profesori i asistenti gube dosta vremena, ali i živaca, oko evidentiranja studenata koji su izašli na ispite, ispravljanja ispita i slično. No uskoro bi sva ta muka trebala prestati jer će hrvatski fakulteti po uzoru na svjetska visoka učilišta uvesti ‘pametne olovke’. Prvi koji bi trebali dobiti spomenuti digitalni novitet su fakulteti u sklopu osječkog Sveučilišta.

www.made-in-china.com

Hrvatski fakulteti bi po uzoru na svjetska visoka učilišta uskoro trebali uvesti takozvane pametne olovke. Prvo sveučilište koje će dobiti ovaj digitalni novitet je ono u Osijeku, piše Glas Slavonije.

Što je digitalna olovka

Popularno zvana ‘pametna olovka’ pretvara ispisani tekst ili crtež u digitalni format koji se zatim može pohraniti, no i naknadno mijenjati.

Digitalna olovka umanjit će profesorima muku oko administracije

Zahvaljujući digitalnoj olovci profesori i asistenti će se riješiti muka oko vođenja evidenicije izlazaka na ispitne rokove, ispravljanja samih ispita te pravljena tablica s bodovima i unosa ocjena u studentske indekse.

– U više navrata nastavnici su se žalili kako im administracija oduzima mnogo vremena te da im je vrlo nezgodno za usmenog ispita slušati studenta, a praktički istodobno gledati u ekran, ispunjavati evidenciju izlaska studenta na ispit te ih kasnije unositi u takozvani ISVU informacijski sustav. Kako bi se studentu koji je položio ispit upisala ocjena potrebno je od tri do devet klikova mišem. I sama se susrećem s tim problemom. Ova digitalna olovka, koju mnogi nazivaju ‘pametnom’, riješila bi taj problem, a njezino korištenje je lako, izjavila je Irena Galić s Elektrotehničkog fakulteta u Osijeku za Glas Slavonije.

Izdvojeni članak

Split i Osijek idealni gradovi za život studenata

Vrijeme iskorišteno za upisivanje ocjena može se iskoristiti

Tehnologiju digitalnog papira i olovke, kako Galić kaže, izumila je i patentirala švedska tvrtka Anoto Group AB, a ista je izabrana je zbog točnosti prepoznavanja pisanog teksta. Dodala je kako mikroprocesor u olovci precizno određuje koordinate na mreži pomoću mape točaka, te ih smješta u memoriju.

Također se mislilo i na sigurnosti podataka, stoga samo nositelj – u ovom slučaju profesor ili asistent, može mijenjati i upisivati drugačije ocjene i podatke.

– O cijeni uvođenja ‘pametne’ olovke ne možemo govoriti prije nego što ovaj projekt prezentiramo po fakultetima. U svakom slučaju, vrijeme koje se utroši na upis ocjena u sustav moglo bi se iskoristiti za znanstveno istraživanje nastavnika, što bi svakako opravdalo troškove. Prvi su veliki interes za uvođenje ove olovke u Hrvatskoj pokazali osječki ETF i Ekonomski fakultet, te zagrebački Filozofski fakultet, za kraj je istaknula Galić s EFOS-a.