Na pravu Katoličkog sveučilišta predavat će istaknuti HDZ-ovci, a ovako je HZZ dao zeleno svjetlo za studij
Tomislav Sokol, HDZ-ov europarlamentarac i Ivan Malenica, HDZ-ov saborski zastupnik tek su neki do onih koji će predavati na novom studiju prava Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Među njima je i Plenkovićev savjetnik te profesorica koja je sudjelovala na okruglom stolu U ime obitelji o moliteljima. Dokumentacija kojom se odobrio studij pokazuje da je on ispunio sve uvjete, među kojima je i pozitivno mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – kažu da ima nezaposlenih pravnika, ali da je brojka traženih ipak veća.
Ivan Malenica i Tomislav Sokol | foto: Hrvatski sabor, Europski parlament, HKS
U ovoj akademskoj godini na studije prava u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku ukupno je upalo 1.180 osoba. Riječ je o zbroju redovnih i izvanrednih studija nakon oba upisna roka, na temelju analize podataka Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO). Naglašavamo da je riječ o broju maturanata koji su upali na fakultet jer se neki od njih na kraju ne pojave na upisima pa tako ni ne završe postupak.
Najveća brojka od tih svakako je u Zagrebu gdje je ove godine upalo 607 budućih pravnika na redovni studij i njih 29 na izvanredni studij. Što se tiče praznih mjesta, najviše ih je ostalo u Osijeku, 63, slijedi Split s 29, Rijeka sa 16 i Zagreb s 11. Kako god, sljedeće akademske godine Zagreb dobiva još jedan studij prava.
Nastavnici – Sokol, Malenica, savjetnik Plenkovića, profesorica s okruglog stola U ime obitelji
Kako smo već izvijestili, nadležna tijela odobrila su studij prava Hrvatskom katoličkom sveučilištu. S obzirom na to da je HKS privatno sveučilište, doduše koje se mahom financira iz državnog proračuna, studenti plaćaju participaciju. Ona ovisi o studijskom programu i koliko su studenti uspješni. Kvota na pravu će biti 40 studenata, dobit će se titula sveučilišni magistar prava, a studij najavljuju kao onaj tijekom kojeg će studenti moći upoznati potencijalne poslodavce te imati mnoštvo praktične nastave. Kao jedna od vrijednosti studija spominje se dakako i katolički identitet, ‘pri čemu katolički identitet nije prepreka, nego obogaćenje i usmjeravanje znanstvenog, istraživačkog i sveučilišnog rada prema širim obzorjima istine’. I sami su priznali da je pokretanje studija prava bio izazovan proces, o čemu smo isto pisali.
Na stranicama HKS-a već su objavljeni svi nastavnici i vanjski suradnici na studiju prava. Studij će imati 88 kolegija, 55 nastavnika i devet pravnika te drugih stručnjaka. Svi nastavnici imaju doktorat, a bit će angažirano 39 vanjskih suradnika, od kojih 28 ima doktorat. Tako će na njemu predavati Tomislav Sokol, docent na HKS-u i trenutačni hrvatski zastupnik HDZ-a u Europskom parlamentu. Na popisu je i Ivan Malenica, bivši HDZ-ov ministar pravosuđa i aktualni saborski zastupnik, zatim Vanja-Ivan Savić koji je 18 godina radio na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pa onda u 2023. otišao na HKS.
Tu je i Ivica Miškulin s Hrvatskog instituta za povijest koji se u medijima navodio kao savjetnik predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića. Za N1 je govorio kako je udžbenik povijesti koji je ministar obrazovanja Radovan Fuchs povukao u 2023. godini skandalozan te da je on bio recenzent, taj udžbenik nikada ne bi mogao proći. Nastavnici će biti i Mirza Hebib s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu, Atila Čokolić koji ima svoj odvjetnički ured u Osijeku, Petra Palić s Odjela za sociologiju HKS-a, Luka Šikić koji je na HKS-u profesor statistike.
Mato Palić isto je naveden, on je bio vijećnik u Gradskom vijeću Osijeka te prošle godine pokušao postati ustavni sudac. Predavat će i dekan Pravnog fakulteta HKS-a Kristian Turkalj, inače bivši državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa. Marijana Kompes s HKS-a također je na popisu, ona je primjerice sudjelovala na okruglom stolu U ime obitelji na predstavljanju Izvješća o kršenju prava na slobodu vjeroispovijesti muškaraca okupljenih u javnoj molitvi krunice u 2023. godini.
Rektor HKS-a kaže da nema sveučilišta bez studija prava
Sudac u Kaznenom odjelu Vrhovnog suda Republike Hrvatske Zdenko Konjić isto će predavati, Jutarnji.hr pisao je svojedobno kako je Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu blokirao njegov izbor u zvanje docenta. Tu je i Jadranka Travaš, sutkinja Županijskoga suda za koju su 24.sata.hr pisala da je poznata po presudi u kojoj je homofobne izjave Zdravka Mamića okarakterizirala kao slobodu govora. Na kraju je tu presudu Vrhovni sud preinačio i rekao da je Mamić počinio izravnu diskriminaciju. Navedeni su i Josip Turkalj, sudac Vrhovnoga suda RH, Zvonimir Slakoper koji je isto pretendirao za ustavnog suda, Ana Garačić, sutkinja Vrhovnoga suda RH te Nenad Hlača s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci koji je nedavno gostovao u podcastu Željke Markić.
Nakon našeg upita AZVO je objavio dokumentaciju kojom je odobren studij prava. Kako to biva za svaki program, inicijalna akreditacija obuhvaća ocjenjivanje novog predloženog studija od neovisnih stručnjaka, a na kraju na temelju njihove preporuke Akreditacijski savjet AZVO-a daje sud. U konačnici su potpisnici novog studija AZVO i Ministarstvo obrazovanja.
Članovi stručnog povjerenstva bili su Hana Horak s Ekonomskog fakulteta u Rijeci, János Erdődy i László Komáromi s Katoličkog sveučilišta Péter Pázmány u Mađarskoj, Jerneja Prostor s Pravnog fakulteta u Mariboru te studentica Ivana Maligec s Pravnog fakulteta u Osijeku. Tijekom njihovog posjeta, stoji u dokumentaciji, rektor HKS-a Željko Tanjić rekao je da ‘bez studija prava nema sveučilišta’. Napomenimo kako Hrvatska broji deset javnih sveučilišta, a njih šest nema studij prava.
– Na temelju usporedbe i analize može se zaključiti da su minimalne institucionalne pretpostavke predloženog studijskog programa usporedive sa sličnim akreditiranim programima u Republici Hrvatskoj i zemljama članicama Europske unije. Također se može zaključiti da je novi studijski program jedinstven te da nema preklapanja sa sličnim programima u srednjoj i jugoistočnoj Europi i susjednim zemljama, kao ni u Republici Hrvatskoj. Predloženi studijski program koristit će različite metode učenja, uključujući terensku nastavu, samostalni rad te praćenje napredovanja studenata tijekom akademske godine. Te nastavne metode inače nisu tipične za studij prava u našoj sredini, stoji u izvješću.
Hrvatski zavod za zapošljavanje priznaje visok broj nezaposlenih, ipak kažu da se taj broj smanjuje
Jedan od ključnih dokumenata za pokretanje studija je i mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Ono je kazalo da postoji manjak pravnika i potreba za novima pa je studij prava na HKS-u usklađen s potrebama tržišta rada. Navode da iako nacionalno i na razini Zagreba te Zagrebačke županije postoji visok broj nezaposlenih s pravnim kvalifikacijama, taj broj se smanjuje u posljednje četiri godine.
– Istodobno, broj stručnjaka s diplomom pravnika koji su traženi na tržištu rada raste, kako na nacionalnoj razini, tako i u gradu i županiji, te je znatno iznad broja nezaposlenih s diplomom pravnika, piše u izvješću.
Povjerenstvo ocjenjuje da je kvota od 40 studenata niska te da time HKS želi pružiti kvalitetno obrazovanje. Ta brojka čini, izračunali su, oko tri posto u usporedbi s upisnim kvotama ostala četiri studija prava u Hrvatskoj, što je oko 1.300 godišnje. Isto, spominju da to povećava vjerojatnost da će dovoljan broj diplomanata nastaviti doktorski studij, što je u skladu i sa znanstvenim potrebama. Opisuju da su predstavnici tržišta rada zadovoljni predloženim studijskim programom koji nadilazi njihova očekivanja.
– Kao budući intelektualci, studenti prava trebali bi znati propitivati svaku tvrdnju. To znači da moraju biti sposobni kritički razmišljati. Planirani studij prava ističe se po tome što već nudi takve napredne nastavne metode. Program studija uključuje tradicionalne metode izvođenja nastave (predavanja, seminari i vježbe), ali i samostalan rad, mentorstvo, pa čak i terensku nastavu. Studijski program sadržava šest praktikuma. Pet obveznih praktikuma sastoji se od deset sati predavanja i 50 sati vježbi, a svaki nosi šest ECTS bodova. Kolegij ‘Izrada pravnih akata’ uključuje 45 sati praktične nastave, deset sati seminara, uz stjecanje četiri ECTS boda, stoji u izvješću povjerenstva koje je dostupno u dokumentu ispod, a ako vam nije vidljivo, osvježite stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
