Na zagrebačkoj medicini neće otvoriti jesenski rok iako su prazna ostala 33 mjesta: Maturanti razočarani
Zagrebačka medicina definitivno neće popuniti svoju kvotu ove godine. Nakon ljetnog roka prazna su ostala 33 mjesta na studiju na hrvatskom jeziku, no fakultet neće otvoriti upise u jesenskom roku ni ponovno održati prijemni ispit za taj studij. To su, inače, napravili 2021. godine. Maturantice s kojima smo razgovarali razočarane su, tvrde da se Hrvatsku zakida za 33 potencijalna liječnika. U istom trenutku u preporukama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje stoji da bi se na zagrebačkoj medicini trebala povećati kvota i stipendirani studenti.
Na studiju medicine Medicinskog fakulteta u Zagrebu nakon ljetnog roka prazna su ostala 33 mjesta. Naime, pravo upisa ostvarilo je 267 studenata, a kvota je bila 300, pokazuju podaci Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO). Rezultat je to toga što je prijemni palo 65 posto kandidata koji su mu pristupili, a on je uvjet za upis. No, tih 33 mjesta neće biti popunjeno u jesenskom roku jer je fakultet odlučio ne otvoriti drugi rok.
– Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu neće imati jesenski upisni rok bez obzira na preostala slobodna mjesta, odgovorili su nam s fakulteta bez odgovora na drugi dio upita o razlozima takve odluke.
U 2021. na zagrebačkoj medicini isto je ostalo praznih mjesta, ali su otvorili jesenski rok i ponovno održali prijemni
Kako je vidljivo u objavi Sveučilišta u Zagrebu o upisnim mjestima za jesen, Medicinski fakultet upisivat će studente samo na svojem studiju medicine na engleskom jeziku koji se plaća 12.000 eura godišnje. Za to će imati online prijemni ispit 5. rujna. Napomenimo da se za medicinu na engleskome prijemni online polaže od 2020. godine.
Ova situacija u jednom dijelu podsjeća na onu iz 2021. godine. Tada zagrebačka medicina nije popunila svoju kvotu u ljetnom roku, prazno je ostalo 59 mjesta. Bio je to šok za mnoge jer je zagrebačka medicina od 2010. godine do tada redovno popunjavala svoju kvotu od 300 mjesta u ljetnom roku. No, te 2021. na zagrebačkoj su medicini otvorili jesenski rok pa je još 46 kandidata upalo na studij. Ipak, treba reći da je te godine na jesenskom roku prijemni palo 128 kandidata i da zagrebačka medicina i dalje nije popunila svoju kvotu, prazno je ostalo još 13 mjesta, pisao je tada Jutarnji list. Ali je 46 studenata ipak uspjelo zadovoljiti kriterije za upis.
Maturantica koja želi upisati medicinu: ‘Zakidaju Hrvatsku za 33 potencijalna doktora’
Ovogodišnji maturanti s kojima smo razgovarali ne kriju razočaranje ovakvom odlukom fakulteta. Nika kaže da joj je medicina bila prvi izbor ovo ljeto te da ima veliku želju studirati je. Do prolaza su joj na prijemnom ispitu dijelila tri boda. Iako je položila fiziku i biologiju, to joj nije pošlo za rukom na kemiji. Podsjetimo, prijemni na medicini polaže se iz biologije, kemije i fizike. Na svakom predmetu treba imati 40 posto točnih rješenja, a za prolaz maturanti moraju imati i 55 posto točno riješenog cijelog ispita. Prolazak prijemnog je uvjet za upis, a nosi 60 posto svih bodova.
– Njihovu odluku o neprovedbi jesenskog roka smatram pogrešnom. Opće poznata je činjenica da je u Hrvatskoj manjak liječnika te dobrovoljnim smanjenjem svoje kvote doprinose tome da zakidaju Hrvatsku za 33 potencijalna liječnika. Mislim, također da se fakultet ne treba bojati da bi se na jesenskom roku upisali lošiji studenti. Preko raznih grupa upoznala sam maturante koji su jako motivirani i koji su odmah poslije ljetnog roka počeli učiti za jesenski i kojima, kao i meni, nije nedostajalo puno bodova za polaganje prijemnog. A moramo biti svjesni da je na polaganju, osim naravno znanja, svoje odradio i stres i trema, a pomalo i sreća, govori Nika koja je upisala svoj drugi izbor, strojarstvo na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu.
Kada je čula da neće biti jesenskog roka u Zagrebu, Nika veli da je ostala u šoku. Bila je uvjerena da će se ponovno održati prijemni ispit, baš kao i one 2021. Kako nije dobro napisala maturu iz kemije, dodaje Nika, nije uspjela upisati ostale studije medicine u Hrvatskoj. Nika će ponovno pisati izborne predmete na maturi ove jeseni kako bi poboljšala svoje ocjene te će se prijaviti na Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci. Naime, sa Sveučilišta u Rijeci objavili su da se na jesenskom roku na njihov studij medicine može upisati još dva hrvatska studenta u redovitom statusu. Prema ranijim podacima Agencije za znanost i visoko obrazovanja (AZVO) riječka medicina popunila je svoju kvotu, ali to u konačnici ne znači da su se svi maturanti doista upisali. Ti podaci govore da su svoju kvotu popunili studiji medicine u Splitu, Osijeku i na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.
– Ne planiram odustati od medicine jer ju volim i smatram da je ona pravi izbor za mene, objašnjava Nika.
HZZ preporučio povećanje kvote i stipendija baš za zagrebačku medicinu
Spomenimo i da svake godine Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) izdaje preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja. U ovogodišnjima za područje Grada Zagreba i Zagrebačke županije upravo je medicina navedena kao sveučilišni studij u kojima bi se trebao povećati broj upisanih i stipendiranih studenata. Te se preporuke temelje na analizi i prognozi potreba tržišta za pojedinim zvanjima. Prema Atlasu liječništva Hrvatske liječničke komore u Hrvatskoj iznad 60 godina ima 20,4 posto liječnika, a Novi list u listopadu je pisao da Hrvatskoj nedostaje oko 2.000 liječnika. Sljedeća maturantica zamolila je za anonimnost pa ćemo je za potrebe ove priče nazvati Marija. Tvrdi da su ovom odlukom maturanti ogorčeni.
– Na ljetnom roku u Zagrebu nisam bila, prijavila sam Rijeku, Split i Osijek. Nedostajalo mi je malo bodova, ali ne u tolikoj mjeri da ne bih mogla položiti prijemni na jesenskom roku. Oni su mi hladno savjetovali pauzirati godinu. Razlozi neodržavanja prijemnog ispita su nepoznati, navode se troškovi postupka, a svatko im je platio 65 eura na ljetnom roku. Nisam upisala ništa na ljetnom roku iako sam mogla jer želim samo studij medicine. Što se tiče upisa medicine na engleskom jeziku mislim kako cijena nije primjerena društvenim standardima u Republici Hrvatskoj, navodi Marija.