Na zagrebačkom PMF-u kreće projekt vrijedan 2,1 milijun eura, omogućit će bolje praćenje potresa
Koncem proteklog tjedna u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova europske unije potpisan je ugovor vrijedan 2,1 milijuna eura za projekt čiji je nositelj Geofizički odsjek PMF-a, a partnerska organizacija iz Kraljevine Norveške je Sveučilište u Bergenu. Projekt će znanstvenicima, navode s PMF-a, omogućiti geofizičko-seizmološka istraživanja potresom ugroženih područja u RH i razvoj programa predviđanja seizmičkog gibanja tla.
Banovina nakon potresa, screenshot iz videa Ministarstva obrane RH
Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu provodit će se projekt vrijedan 2,1 milijun eura koji bi tamošnjim znanstvenicima trebao omogućiti bolje praćenje potresa. Ugovor za taj projekt potpisan je krajem prošlog tjedna, njime će se modernizirat će sustav procjene rizika od potresa u Hrvatskoj. Kako navode s PMF-a, projekt će ujedno doprinijeti unaprjeđenju planova pripravnosti za katastrofe te ublažavanju seizmičke opasnosti.
Modernizira se sustav procjene rizika od potresa u Hrvatskoj
– Riječ je o projektu punog naziva ‘Geofizičko-seizmološka istraživanja potresom ugroženih područja u RH i razvoj atenuacijskih relacija predviđanja seizmičkog gibanja tla’ čije je financiranje osigurano u sklopu programa ‘Lokalni razvoj i smanjenje siromaštva’, a u okviru Norveškog financijskog mehanizma za razdoblje od 2014. do 2021. Ukupna vrijednost ugovora iznosi 2,1 milijuna eura, od čega je 1,8 milijuna eura bespovratnih sredstava iz Norveškog financijskog mehanizma, dok 317,6 tisuća eura iznosi nacionalno sufinanciranje. Nositelj projekta je Geofizički odsjek PMF-a, a partnerska organizacija iz Kraljevine Norveške je Sveučilište u Bergenu. Upravitelj programa je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU), dok je donatorski partner na programu Norveški centar za međunarodnu suradnju i obrazovanje, priopćeno je s PMF-a.
Ugovor su nedavno u MRRFEU-u potpisali ministrica Nataša Tramišak te dekan PMF-a Mirko Planinić.
– U Hrvatskoj do sada nije postojao program posvećen isključivo istraživanju aktivnih rasjednih zona i utjecaja lokalnih uvjeta tla na distribuciju štete od potresa, a oba su ključna za istraživanje potencijalnih seizmičkih rizika i osmišljavanje učinkovitih strategija za ublažavanje posljedica potresa. Analizom podataka dobivenih u ovom projektu, kombiniranjem tih novih znanja s postojećim podacima, a u suradnji s norveškim partnerom, naši će znanstvenici doprinijeti modernizaciji sustava procjene rizika od potresa u Hrvatskoj, istaknuo je Planinić, te dodao kako je ovaj projekt još jedan korak naprijed u osiguravanju neophodnih uvjeta i opreme za provođenje geofizičko-seizmoloških istraživanja na korist sigurnosti građana.
Nedavni potresi u fokus stavili potrebu za provedbom smanjenja rizika od potresa
Kako pojašnjavaju s PMF-a Hrvatska se nalazi u seizmički aktivnom području gdje se godišnje bilježe tisuće potresa. U prosjeku četiri mogu biti dovoljno snažna da prouzroče materijalnu štetu, a ponekad dovoljno razorna da prouzroče i ljudske žrtve.
S PMF-a podsjećaju i da je u posljednjih stotinu godina bilo desetak takvih potresa, a posljednja dva dogodila su se u ožujku 2020. u te u prosincu iste godine u blizini Petrinje. Potres koji se dogodio u Zagrebu bio je najjači potres u posljednjih 140 godina u Zagrebu, dok je petrinjski bio najjači instrumentalno zabilježen potres u Hrvatskoj u modernoj eri digitalnih instrumenata. Osim što je u petrinjskom potresu život izgubilo sedmero ljudi i prouzročena je velika materijalna šteta, na vidjelo je izašla potreba za provedbom smanjenja rizika od potresa, navode s PMF-a.
– Naš je cilj u sklopu ovog projekta razviti i modernizirati metodologiju procjene seizmičke opasnosti u Hrvatskoj kako bi potaknuli aktivnosti za razvoj politike smanjenja seizmičkog rizika kroz širu znanstvenu infrastrukturu i izgradnju kapaciteta, prijenosa znanja i međunarodnu istraživačku suradnju, navodi voditeljica projekta, profesorica Snježana Markušić s Geofizičkog odsjeka PMF-a.
Moći će se izračunati modeli potresne trešnje i locirati potresno najugroženija područja
Voditelj jedne od dviju glavnih komponenti projekta, Josip Stipčević, ističe da će se ‘upotrebom novih metoda te kombiniranjem već dostupnih seizmoloških i geoloških podataka s novim podacima poboljšat ćemo poznavanje rasjednih sustava u blizini većih urbanih i ekonomskih središta u Hrvatskoj’.
– Sve ovo će nam u konačnici omogućiti da izračunamo modele potresne trešnje i lociramo potresno najugroženija područja, objašnjava Stipčević i dodaje kako će se provođenjem širokog raspona seizmičkih mjerenja malog obima napraviti veliki broj lokalnih modela brzine seizmičkih valova, koji će poslužiti kao osnova za izradu mikrozonacijske karte odabranog seizmički ugroženog područja u Hrvatskoj.
Kako stoji u priopćenju PMF-a ta će karta ocrtati zone koje su sklone pojačanju potresne trešnje i kojima prijeti opasnost od veće štete, što će omogućiti planiranje zaštite tih područja, ali i bolje prostorno planiranje i projektiranje u budućnosti.
– Rezultat ovih istraživanja doprinijet će boljem razumijevanju seizmičnosti, seizmičkog hazarda, ranjivosti i rizika odabranog područja, zaključuje Stipčević.
Nabavit će se nova oprema
Projektnim sredstvima PMF će nabaviti nove, sofisticirane instrumente te računalnu opremu. Ona će znanstvenicima biti ključna u izradi proračuna. To uključuje nabavku seizmografima i akcelerografima koji mjere podrhtavanje i akceleraciju tla, kao i specifičnu opremu za istraživanje plitkih struktura i amplifikacije gibanja tla. Na PMF-u se nadaju da će u sklopu projekta uspjeti nabaviti i moderni uređaj koji mjeri trešnju tla pomoću optičkih kablova. To će im, kažu, biti ključno za istraživanje seizmičnosti i strukture tla u urbanim područjima uz pomoć već postojeće optičke infrastrukture.
– Očekujemo da će projektni rezultati biti od velike važnosti za ublažavanje seizmičke opasnosti na teritoriju Hrvatske te da će pomoći nacionalnim tijelima, javnim i privatnim institucijama, agencijama za hitne slučajeve i urbanistima da unaprijede svoje planove pripravnosti za katastrofe. Vjerujemo da ćemo time dati doprinos poboljšanje sigurnosti hrvatskih građana, zaključila je profesorica Markušić.
Podsjetimo, na PMF-u je nedavno predstavljen i projekt u okviru kojeg su nabavljeni novi instrumenti i oprema višemilijunske vrijednosti kojima su opremljeni Računalni centar Kemijskog odsjeka te 14 novo uspostavljenih laboratorija. Više o tome možete čitati ovdje.
