Najstarije hrvatsko sveučilište danas slavi 348. rođendan
Najstarije i jedno od najstarijih europskih sveučilišta, Sveučilište u Zagrebu na današnji dan slavi svoj 348. rođendan. Osnovano je davne 1669., što u usporedbi s najstarijim europski sveučilištima iz 11. stoljeća djeluje dosta kasno, no s obzirom na povijesni položaj Hrvatske napori u 17. stoljeću doista su zadivljujući. Evo kako je od Isusovačke akademije Sveučilište u Zagrebu postalo ustanova kakvu danas poznajemo.
Fotografije: unizg.hr/srednja.hr
Sveučilište u Zagrebu osnovano je 23. rujna 1669. godine kada je kralj Leopold I. priznao status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj Isusovačkoj akademiji u Zagrebu. Dvije godine kasnije, 3. studenoga sabor Hrvatskoga kraljevstva tu je odluku prihvatio, pa se taj datum danas slavi kao Dan Sveučilišta.
Broj studenata rastao je iz godine u godinu
Počeci ustanove koja je obrazovala većinu hrvatske inteligencije
Od tada filozofski studij u Zagrebu, koji je počeo godine 1662., djeluje i formalno-pravno kao Neoacademia Zagrabiensis, odnosno kao javnopravna visokoškolska ustanova. Akademijom su sve do 1773. upravljali isusovci.
Tri godine kasnije, carica Marija Terezija izdaje novi dekret kojim se osniva Kraljevska akademija znanosti unutar koje djeluju tri fakulteta: Filozofski, Bogoslovni i Pravni.
Akademija u Zagrebu u svakoj je fazi svojega neprekinutog djelovanja, iako su se organizacijski oblici mijenjali, do godine 1874. ostala najvišom školskom ustanovom u Hrvatskoj i Slavoniji, ustanovom koja je obrazovala većinu hrvatske inteligencije.
Godine 1861. Hrvatski je sabor -na poticaj velikog mecene hrvatske prosvjete, kulture i umjetnosti biskupa Josipa Jurja Strossmayera – donio zakonsku osnovu o Sveučilištu u Zagrebu, a moderno Sveučilište u Zagrebu svečano je otvoreno 19. listopada 1874. godine. Iste te godine za prvog je rektora Sveučilišta izabran hrvatski povjesničar i pedagog Matija Mesić.
Godine 1984. Sveučilište trebalo imati četiri fakulteta: Pravni, Bogoslovni, Filozofski i Medicinski. 1882. u krilu Filozofskoga fakulteta osnovan Farmaceutski tečaj, a 1898. i Šumarska akademija. U toj akademiji organiziran je 1908. Geodetski tečaj koji je 1919. uključen u sastav Tehničke visoke škole. Akademske godine 1917./1918. osnovan je Medicinski fakultet.
Dva svjetska rata i poslijeratno razdoblje
Nakon Prvog svjetskog rata, broj fakulteta na Sveučilištu raste. 1918. osnovana je Tehnička visoka škola s nastavom na četiri odsjeka. Godine 1919. osnovan je Gospodarsko-šumarski fakultet i Visoka veterinarska škola. Broj fakulteta u međuratnom razdoblju porastao je na sedam, a tijekom Drugog svjetskog rata, 1942. osnovan je i Farmaceutsko-biokemijski fakultet.
Po završetku rata, 1946. osnovan je Prirodoslovno-matematički fakultet te 1947. Ekonomski fakultet.
Sveučilišno vijeće je 26. ožujka 1960. godine donijelo Odluku o osnivanju studentskog doma, a istu je potvrdio Sveučilišni savjet.
Godine 1962. osnovani su Fakultet političkih znanosti i Stomatološki fakultet, 1967. Kineziološki fakultet (Fakultet za fizičku kulturu), 1973. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet (Fakultet za defektologiju), 1974. Fakultet organizacije i informatike te 1981. Prehrambeno-biotehnološki fakultet.
Počasni doktorati
Sveučilište u modernom dobu
U samostalnoj Republici Hrvatskoj, još u tijeku Domovinskoga rata, Sveučilište se preustrojava na temeljima europske visokoškolske tradicije. Hrvatski studiji osnovani su 1993., a od akademske godine 1997./1998. stručni se studiji izdvajaju iz Sveučilišta i osnivaju se veleučilišta, odnosno visoke škole.
Godine 1999. u sastav Sveučilišta ulazi Učiteljska akademija, danas Učiteljski fakultet
Sveučilište u Zagrebu na sjednici Senata 1999. odlučilo je uvesti europski sustav prijenosa bodova (European Credit Transfer System – ECTS). Nakon što je Republika Hrvatska 2001. pristupila Bolonjskoj deklaraciji (europski sustav visokoga obrazovanja), ECTS bodovni sustav postaje instrument harmonizacije visokoga školstva u zemlji.
Dužnost rektora od 2014. obnaša profesor Damir Boras.
