[Najteži kolegiji u Hrvatskoj] Uz anatomiju, studente Medicinskog u Rijeci muči još jedan predmet
Teško je pričati o tome koliko je koji studij težak, zato što se radi o vrlo individualnim stvarima. S druge strane, jedna stvar je gotovo sigurna – koji god fakultet upisali, imat ćete onaj jedan predmet za kojeg mislite da je nemoguće položiti. Dobro, možda ne nemoguće, ali svakako ćete se morati baš potruditi oko njega.
Medicinski fakultet u Rijeci | foto: medri.uniri.hr
Medicina je jedan od onih fakulteta koji je na glasu kao težak, gdje se prolaz iz svakog kolegija teško zaradi. Biti liječnik je ipak nešto gdje nema puno mjesta za greške, ulozi su dosta veliki.
Ipak, čak i na faksu gdje je zaista bitno znati baš sve, postoje neki kolegiji koji su jednostavno zahtjevniji od ostalih. Upravo ćemo se tima baviti u ovom članku. Već smo pisali o najtežim kolegijima na Medicini u Zagrebu, a ovaj put smo razgovarali s nekolicinom studentica Medicine u Rijeci.
– Najteži kolegij mi je bila anatomija koja se sluša na prvoj godini medicine. Razlog iz kojeg mi je bio najteži je to sto inače volim učiti sve nekako u zadnji tren, a anatomiju stvarno treba redovito učiti i to kroz cijelu godinu. Gradivo je takvo da ga se jednostavno treba učiti napamet jer nema tu pretjerane logike, ima puno gradiva i jako puno detalja koji se lako zaboravljaju i tu nastaje dodatni stres jer su svi kolokviji i završni ispit usmeni, a ispitivači su u glavnom očekivali od nas da znamo sve te detalje, kaže nam Ankica (22).
Usmeni ispiti mnogima su veći stres nego pisani ispit, a pogotovo kada je riječ o gradivu gdje su detalji bitni – teško se je i sjetiti svega toga u jednom trenutku. Uračunajte u to i paniku koja sigurno ne pridonosi situaciji i imate recept za ‘lagani’ pad.
S time da je anatomija najteži ispit, se slaže i naša sljedeća sugovornica, Lea (24).
Traumatično iskustvo
– Po meni najteži kolegij na Medicini u Rijeci je anatomija, ona će mi definitivno ostati u pamćenju kao kolegij koji me najviše istraumatizirao. Naravno, ovo je subjektivni dojam. Postoje i drugi kolegiji koji su mi plesali po živcima kao npr. patologija, ali anatomija mi je uvjerljivo na prvom mjestu. Anatomiju slušamo na prvoj godini i ne znam točno za što je sve uvjet ali znam da ljudi koji padnu anatomiju s druge godine mogu upisati malo predmeta. Anatomija mi je bila zahtjevna jer je gradivo opsežno i meni je osobno bilo teško pamtiti sve detalje koje smo trebali znati. Izazovno mi je bilo i stvoriti sliku u glavi o odnosu nekih struktura, npr. kojim putem točno se određeni živac spusta rukom od lakta do šake, između kojih mišića prolazi, je li je bliže unutarnjoj ili vanjskoj strani ruke, itd. I onda još treba paziti da se put tog živca ne pobrka s nekim drugim živcem ili žilom. Stresno mi je bilo i zato što su nam svi kolokviji i završni ispit usmeni pa je onda trebalo sve to lijepo ispričati, a ja sam više tip kojem odgovaraju pismeni ispiti gdje sam ja sama sa sobom i s ispitom ispred sebe, priča nam Lea (24).
Iako se radi o kolegiju koji bi mogao biti eliminacijski, Lea nam kaže da to nije slučaj, a s njom se slaže i Ankica koja nam je rekla da sve to na kraju da naučiti, samo je potrebno natjerati se sjesti i početi učiti.
Komentar na tvrdnju da je upravo anatomija najteži kolegij na Medicini u Rijeci nam je dala i prof. dr. sc. Sanja Zoričić Cvek, koja je bila voditelj kolegija anatomija prije dvije godine, a trenutno još uvijek radi na istom zavodu.
Zašto je anatomija bitna?
– Moje je mišljenje da je anatomija prvi “ozbiljni” kontakt studenata sa strukom koju žele studirati. Rad na ljudskim truplima, impresivna količina znanja koju treba usvojiti, ozbiljnost kojom treba pristupiti proučavanju anatomije te potreba kontinuiranog rada i nadogradnje znanja veliki su izazov za brucoše koji još ne znaju što je to “akademska četvrt” (šalim se). Anatomija je ozbiljan i zahtijevan kolegij koji traži ne samo usvajanje teorijskih znanja (kojih ima u ogromnim količinama) već i specifičnih praktičnih vještina rada na anatomskim preparatima. Ono što je najteže u priči o anatomiji i njenom proučavanju je razumijevanje koje mnogi studenti shvate tek negdje prije ispita (kada je obično već kasno). Razumijevanje je ključna riječ i olakšava spremanje ispita. Anatomija je morfološka, opisna znanstvena disciplina pa je stoga možda i “dosadna” nekim studentima jer je njima svejedno da li je bubreg “oblika zrna graha” ili možda “oblika banane”. Kada taj student jednog dana postane kirurg ili radiolog itekako će mu biti važno da zna prepoznati normalan oblik bubrega od možda njegove malformacije ili varijacije, objašnjava prof. Zoričić Cvek.
Iako je anatomija očito jedan od težih kolegija, dobra mu je konkurencija i kolegij histologija i embriologija, koji nam je naša sljedeća sugovornica istaknula kao najteži.
Histologija i embriologija
– Kolegij koji je meni zadao najviše stresa i muke je bila histologija i embriologija. Nalazi se na drugoj godini koja je kod nas u Rijeci jako pretrpana. Meni osobno, najgora godina do sada. Razlog tome je zbroj opširnog i jako detaljnog gradiva koje se mora naučiti unutar dosta zatrpane i zahtjevne godine. Također prepoznavanje mikroskopskih preparata različitih tkiva koji na prvu svi izgledaju isto uzelo mi je dosta energije. Embriologija je bila puno tezi dio nego sama histologija jer smo morali memorirati sve dane i tjedne kad se koji dio tkiva razvija i cijelu priču kako se razvija, kud putuje, kako se savija, gdje raste i ostalo. Položila sam na prvom roku i to s vrlo dobrim tako da ne mogu reci da je moj nerad ili loše iskustvo prouzročilo taj stres i odbojnost prema kolegiju. Možda je samo do mojih unutarnjih borbi, a ne do realne situacije. Zadovoljna sam znanjem koje sam dobila na tom kolegiju. To sam tek otkrila kad sam došla na patologiju na kojoj smo morali primijeniti znanje s histologije. To je bio jako lijep osjećaj, kad možeš primijeniti ono sto si naučio i shvatiš da nije bilo uzalud, iskustvo je Eve (22).
Komentar na tvrdnju da je histologija i embriologija najteži predmet na studiju medicine u Rijeci nam je dao i voditelj kolegija, prof. Stipan Jonjić.
– Misija svih katedri na fakultetu je izobrazba budućih liječnika i drugih biomedicinara u stručnom i znanstvenom smislu, kako bi se mogli nositi sa svim izazovima posla kojeg će raditi. Najnoviji primjer takvog izazova koji je pred svima nama je pandemija Covid-19. Nastavnici i suradnici Katedre za histologiju i embriologiju i Centra za proteomiku shvaćaju svoj posao odgovorno i nastoje maksimalno biti na raspolaganju studentima. Statistika prolaznosti na studiju MEDICINE – predmet Histologija i embriologija ničim ne ukazuje da je Vaš stav utemeljen. Štoviše, postotak ne samo ukupne prolaznosti nego i uspjeha u potpunost se uklapa u očekivane ishode učenja, rekao nam je prof. Jonjić.
Prema podacima koje nam je poslao prof. Jonjić, prolaznost je protekle četiri godine bila dosta visoka i skoro uvijek jednaka, pa se tako kreće između 86% i 88%. Broj upisanih studenata nešto više varira, pa je najveći broj upisanih studenata bio u akademskoj godini 2018/2019 (145 studenata, prolaznost 88%), a najmanji u akademskoj godini 2017/2018 (126 studenata, prolaznost 86%).
Zamolili smo naše sugovornike da ukratko objasne što bi najviše moglo pomoći studentima koje tek čekaju ovi kolegiji, pa smo tako dobili i naše odgovore.
Savjeti za manje stresa
– Mislim da direktno nije uvjet za ništa već ovisi o broju ECTS bodova, koliko si pao pa u skladu s time upisuješ ili ne upisuješ dalje kolegije. Jedini savjet koji mogu dati mladim kolegama je da uče redovito jer se teško izvlačiti jednom kad nakupite zaostataka, poručuje Eva.
Sličan savjet su dale i naše sugovornice koju su kao najteži kolegij istaknule anatomiju, naglašavajući i koliko je bitno zaista učiti s razumijevanjem i imati jasnu sliku onoga o čemu čitate.
– U svakom slučaju, onaj tko uči kako spada i tko se posveti tome, proći će i ovaj ispit, samo treba dobro grijati sjedalicu kroz cijelu godinu i važno je da se redovno uči. Kod učenja dobro dođu slikovni prikazi, svi smo imali atlase iz anatomije ali također postoje i dobre aplikacije. Meni su isto pomagale moje bilješke di bi skicirala npr. grananje neke žile ili živca, tako je bila veća šansa da mi se sve ne pobrka. Za sve one koji tek kreću s anatomijom, nemojte da vam bude slabo kao što je meni bilo, kako su drugi prošli tako ćete i vi, samo učite redovno i učite kako spada, Lein je savjet.
Iz perspektive profesora koji moraju voditi kolegije koji su na glasu kao ‘teški’, kratki komentar nam je to ponovno dala prof. Zoričić Cvek, koja je sigurna u svoj poziv nastavnika!
– Možda je studentima “najteži”, ali liječnicima je “jedan od najvažnijih”, a nama anatomima jedan od najdražih i najljepših kolegija na studiju medicine. Moj zadatak nastavnika i anatoma je ne da anatomiju učinim najtežim kolegijem na prvoj godini, već da dokažem potrebu studenata naših budućih liječnika da bez suverenog znanja iz anatomije ne mogu savladavati ostale kolegije koji su “teški” i ključni za medicinu – fiziologija, patologija, interna – što znači da je po meni anatomija Conditio sine qua non. I zato ovom kolegiju treba pristupiti ozbiljno, sistematično, ali i praktično. Prije svega s ljubavlju (con dolce violentia). To je zato što volim ne samo anatomiju već i studente koji uče anatomiju. Nagrada mi je uvijek onaj “ahaaaa” moment kada u očima studenata zaiskri oduševljenje spoznajom i sreća postignuća razumijevanja ozbiljne građe koju moraju savladati. Nije lako studentima, priznajem da je njihov zadatak na anatomiji jako težak. Ali tu smo da zajedno rastemo, razvijamo se i postanemo odgovorni, stručni i entuzijastični u svom budućem pozivu. Kada bih se opet rodila, opet bih studirala medicinu i opet bih radila na Zavodu za anatomiju., poručuje prof. Zoričić Cvek.
