[Najteži kolegiji u Hrvatskoj] Studenti FSB-a se muče s Elementima konstrukcije
Rubriku o najtežim kolegijima započinjemo na FSB-u, gdje su studenti su kao jedan od najtežih kolegija izdvojili Elemente konstrukcija. Taj se kolegij izvodi na više smjerova, te neki studenti moraju slušati samo Elemente konstrukcije 1, dok drugi moraju slušati i EK2 i EK3. Studenti koji su nam rekli nešto više o kolegijima dolaze s proizvodnog inženjerstva, konstrukcijskog smjera i mehatronike i robotike. Iako dolaze sa različitih smjerova, iskustva su im slična, te su podijelili brojne teškoće s kojima su se susreli prilikom polaganja ispita. Jedan od studenata je podijelio savjete kako čim lakše položiti ovaj kolegij.
FSB, foto: Marta Matković
Studenti s kojima smo razgovarali su se složili oko toga da s izvedbom kolegija postoje brojni problemi. Primjerice, požalili su se na zahtjevne zadatke koje treba predati prije kolokvija i ispita, nedostatak literature i primjera riješenih zadataka. Također, jedan od studenata je istaknuo da brojni studenti izgube pravo studiranja radi Elemenata konstrukcije.
Zbog nedostatka literature koriste se nepouzdani izvori
Anonimni student sa proizvodnog smjera, kojeg ćemo za potrebe ovog teksta zvati Filip, osvrnuo se na nedostatak materijala koji mogu pomoći pri učenju. Najprije u vezi literature, a zatim dostupnih primjera riješenih zadataka.
– Sve što se nudi je knjiga i skripta s razbacanim formulama, u kojima se teško snaći i nije točno razjašnjeno koje se formule koriste kad i za što, rekao je.
Osim toga, rekao je da studenti nemaju dovoljno zadataka po kojima mogu vježbati jer ne postoji zbirka zadataka, a nema ni primjera riješenih starijih kolokvija. Na stranicama katedre postoje primjeri zadataka, no iako su oni dobri, uglavnom su prelagani. Stoga studenti formiraju timove za učenje, u kojima zajednički rješavaju zadatke sa starih kolokvija. Potonje je problem radi upitne točnosti postojećih rješenja.
S ovime se slaže i Ivan, student 5. godine mehatronike i robotike. On je istaknuo da ne postoji prikladna literatura na hrvatskom jeziku.
– Jedina knjiga koja nešto znači za taj predmet je priručnik koji nije u potpunosti dobro preveden s njemačkog jezika i to je to. Ne postoji neka vježbenica ili nešto sa riješenim primjerima. Jedini izvor su stari ispiti, koje su rješavali stariji kolege, a oni su ispitne točnosti, dodao je Ivan.
Nije dobro objašnjeno što se traži od studenata, a predispitni zadaci oduzimaju previše vremena
Filip je također istaknuo kako postoje dijelovi ispita i kolokvija, te preduvjeti za izlazak na kolokvije i ispite oko kojih se studenti podosta muče. Radi se o crtanju tehničke dokumentacije i predavanju riješenih zadataka. Zadaci koji se predaju prije kolokvija i ispita su, prema Filipu, zastarjeli. Njihovim rješavanjem studenti samo gube vrijeme koje bi mogli uložiti u svladavanje gradiva.
– Kroz kolegij nije dobro objašnjeno što se točno traži u toj tehničkoj dokumentaciji, već treba pasti i otići na konzultacije par puta da naučiš na vlastitim greškama. Iako mislim da je jako bitno za inženjera da zna crtati i stvoriti tehničku dokumentaciju, smatram da bi se to moglo malo bolje objasniti, dodao je Filip.
Domagoj, student 4. godine konstrukcijskog smjera je rekao nešto više o spomenutim zadacima. Osvrnuo se i na činjenicu da je nekim studentima lakše obaviti taj dio kolegija radi drugačijeg pristupa asistenata tom aspektu kolegija.
– Kolegiji su zahtjevni zbog programskih radova. Oni zahtijevaju dosta vremena za proračunati i napraviti. Neki studenti imaju sreće, pa imaju asistente kod kojih je lakše predati te programske zadatke, ali studenti kod zahtjevnijih studenata obično nauče više iz programskih zadataka, tako da sve ima svoje pozitivne i negativne strane, rekao je Domagoj.
Zašto su ispiti toliko teški?
Ispiti se sastoje od pismenog i usmenog, to jest teorijskog dijela. Na pismenom dijelu potrebno je dobro poznavati gradivo, te se usredotočiti na detalje.
– Ispiti su teški jer se ne sastoje od konvencionalnih zadataka, već se dobije konstrukcija za koju je bitno na početku skužiti kako radi. Ako se ne shvati zadatak onda se ne može ni riješiti. Na ispitu se također traži tehnički crtež sa kojim mnogi studenti imaju problema jer u je crtežu jako lako zaboraviti neku važnu stvar, ističe Domagoj.
Nakon toga dolazi teorijski dio. Prema Domagoju, on je zahtjevniji jer iziskuje najviše razumijevanja.
– Problem kod pripremanja ispita je kaj nikad ne znaš koja će se konstrukcija trebati proračunati. Nema nikakve šablone po kojoj se radi već svo gradivo treba znati razumjeti i i primijeniti na sasvim novom i do sad neviđenom slučaju, rekao je.
Slično viđenje ispita ima i Ivan. No, osim što se slaže oko težine ispita, istaknuo je neke probleme koji se javljaju pri njihovoj provedbi.
– Svi zadaci su vezani. Pogriješiš prvi zadatak, za ostalih 5 imaš krive ulazne podatke i mozeš se pozdravit s prolazom. Dosta često ispit zna biti zadan sa greškom, odnosno bit nerješiv, pa se izgubi vremena dok katedra to ne skuži i kaže studentima ispravku. Izašao sam osam puta na ispit, tri puta se to desilo. Uzme jedno pola sata od ispita, nekad i više, požalio se Ivan.
Kako uopće proći taj kolegij?
Iako na ove izjave o problemima koje su studenti istaknuli nismo uspjeli dobiti komentare, dobili smo savjete za polaganje ispita iz studentske perspektive. S obzirom da Domagoj ima iskustva s kolegijima jer je držao instrukcije iz EK1 i EK2, podijelio je s nama nekoliko savjeta za lakše prolaženje kolegija.
Pri rješavanju ispita studenti se smiju služiti literaturom, ali ona nije od velike pomoći. Ispit traje sat i 45 minuta, ali knjige pritom mogu poslužiti samo za izvlačenje tabličnih podataka, tako da se pri rješavanju ispita studenti ne bi smjeli oslanjati samo na donošenje literature. Također, važno je znati da je za razumijevanje ovog kolegija potrebno predznanje s drugih kolegija, a to su; Mehanika 1, Nauka o čvrstoći, Računalna i inženjerska grafika, te Oblikovanje pomoću računala.
Zatim, treba učiti iz predavanja profesora ili barem od studenata koji razumiju kolegij, s obzirom da se kroz predavanja prenose informacije kojima se stvaraju temelji za razumijevanje literature. Nakon toga je lakše koristiti se knjigama i priručnicima. Kao važnu literaturu naveo je dvije knjige.
– Strojarski priručnik Bojana Krauta je jako bitan za traženje standardnih strojnih dijelova, te svojstava materijala. Zatim Karl-Heinz Decker, Elementi strojeva, to su dvije najbitnije, istaknuo je.
Nažalost, unatoč više pokušaja, pokušali smo stupiti u kontakt s nositeljem kolegija, kako bi s njime porazgovarali o težini kolegija, jer ako je nešto teško, ne znači da je to nužno loše. Štoviše, u ovom slučaju je riječ o izrazito važnom znanju za buduće poslove inženjera, bez kojeg se ne može raditi taj posao. Nažalost, naši pokušaji nisu urodili plodom.
O najtežim kolegijima na ostalim fakultetima više pročitajte ovdje.
