Nakon prve online akademske godine, što studenti očekuju od iduće? Žele li uživo ili online?
Ova akademska godina se polako bliži kraju i to većinu raduje. Ne samo zato što to znače i ljetni praznici, već i zato što se polako bliži kraj ovoj noćnoj mori zvanoj online nastava. Ovo je prva godina koja je u potpunosti prošla u online obliku, a ostaje pitanje – čeka li nas nešto slično i sljedeće godine?
Foto: Unsplash
Nakon ove akademske godine, koja je počela, a čini se i završit će u online obliku, mišljenja su podijeljena, kao i u svemu. Neki vide samo pozitivne strane online nastave, dok su drugima negativne strane one koje su ipak prevagnule. O čemu je točno stvar i kako točno razmišljaju studenti?
To pitanje je ono koje bi trebalo biti u centru razmišljanja o obrazovanju, no posljednjih godinu i pol, to ipak nije slučaj. Obrazovanje je u potpunosti palo u drugi plan, a milijun ostalih stvari je dobilo pravo prednosti. Koliko je profesora uopće pitalo svoje studente jesu li zadovoljni s načinom izvođenja nastave? Jesu li studenti zadovoljni?
– Dojmovi online nastave su grozni… Jednostavno nije isto kad ti netko objašnjava uživo i online. Profesori se trude, ali to nije to to. Ne možemo se javljati kao što bismo uživo jer se dogodi da pet osoba uključi mikrofon u isto vrijeme pa se ništa ne razumije. Također, ako pišemo u chat, opet treba dosta vremena dok napišemo i dok profesor pogleda sve odgovore. Pozitivno je to što imamo više vremena, možemo raditi nešto dok slušamo predavanja, mišljenje je Tamare (18) s Učiteljskog.
Svi mogu pronaći neke pozitivne strane u online nastavi, no rijetki će reći da ih online nastava oduševljava. No, nakon ovoliko vremena, većina će reći da su se naviknuli na novi režim rada. Pa tako i naša sljedeća sugovornica.
– Lagala bih kad bih rekla se nisam naviknula na koncept online nastave. Naviknula sam na ovaj način života te će mi biti teško opet se priviknuti na nastavu uživo. Definitivno smatram da je puno bolji koncept kada profesori zadaju zadatke koje samostalno moramo obavljati nego predavanja koja su online uživo ili snimljena. Fali mi socijalizacija s kolegama i draže mi je bilo držati seminare i prezentacije uživo. Negativna strana je i definitivno manjak koncentracije. Pozitivne strane su dulje spavanje i ne gubljenje vremena na transport, objasnila nam je Tamara (19) s Filozofskog.
Distrakcije?
Manjak koncentracije je velik problem s kojim se susreće značajan broj studenata. Teško je održavati koncentraciju i u normalnim uvjetima, a kamoli u uvjetima online nastave. Sjećate li se da su nekada davno studenti učili u knjižnicama, jer im je bilo teško učiti doma, previše distrakcija?
– Mislim da online nastava svakako ima i prednosti, ali i mana. Prednosti su te da nema gubljenja vremena dok čekaš u razbacanom rasporedu novo predavanje i možeš samo muteati predavanja kako bi stigao obaviti nešto drugo, ali s druge strane negativne su te da se vrlo lako opustiš, ne znaš ni gdje ste s gradivom (dogodilo se…), ne prati se tko je na predavanju, a tko nije, iako je važan postotak za izlazak na ispit. Vježbe se održavaju preko Teamsa, a to nije ni približno pravim vježbama. Za online nastavu mislim da nekako i ne može više od ovoga sto je – interaktivan sadržaj, prozivanje, videi i slično. Stvarno mislim da je to maksimum što možemo izvući iz situacije. Da mogu birati, ja bih definitivno odabrala hibridnu nastavu. Vježbe bi, naravno, bile uživo, a predavanja online. Makar u ovo vrijeme pandemije bih da se tako izvodi nastava, rekla nam je Tara (20) s PMF-a.
Osim što je problem način izvedbe, problem su i profesori. Nije tajna da nekad znaju veći problem biti profesori negoli što je to samo gradivo. U vrijeme online nastave, dobra komunikacija je ključ. No, kako imati dobru komunikaciju, ako nije obostrana?
– Profesori bi trebali imati manju potrebu za iživljavanjem nad studentima jer studenti nisu razlog ove situacije. U bolje strane stavio bih veću fleksibilnost s ostalim obavezama mimo fakulteta. Upravo zato bih radije išao online. Nemam baš očekivanja za iduću godinu pošto i ne znam kako će biti, ali nadam se daljnjem nastavku online nastave s ponekim poboljšanjima u provođenju iste. Mada mislim da ćemo se vratiti uživo – što zbog cjepiva, ali i ostalih stvari, mišljenje je Franje (23) s FFPU-a.
Predviđanja
Teško je predviđati što će se dogoditi, pogotovo u ovo vrijeme, kada je praktički nemoguće predvidjeti kakva će situacija biti sutra, a kamoli za mjesec ili više. Ali, možemo se nadati i maštati o povratku uživo. Ili?
– Kad bih mogla birati, odabrala bih nastavu uživo i nadam se da ćemo na jesen opet biti uživo. Ne vjerujem da će se poboljšati kvaliteta online nastave jer se nije lagano koncentrirati i gledati u ekran pola dana. Koliko god da se nadam da ćemo prijeći na potpunu nastavu uživo, znam da to nije realno. Očekujem da će barem biti bolje nego do sad, da ćemo se uspjeti organizirati i koliko toliko imati normalnu nastavu uživo, nadanja su Tamare (18).
Trenutna je situacija takva da je teško uopće zamisliti da će ikad više doći do povratka na ‘staro normalno’, a kamoli da će se to dogoditi već na jesen.
– Iskreno, vise nisam ni sigurna hoćemo li se vratiti uživo ili nećemo jer se situacija svakodnevno mijenja, ali mislim da bi svi voljeli da se vratimo. Očekivanja ni nemam. Ne znam ni kakav mi je raspored za naredni tjedan, a kamoli za novu akademsku godinu. Postoji mogućnost da se kako tako vratimo u normalu, ali postoji mogućnost da se polovično vratimo. Ja svakako navijam za barem dio svega uživo jer je jako teško razlučiti kada se odmaraš, a kad učiš si po cijele dane vezan uz laptop u stanu, objasnila nam je Tara (20).
Postoje razne želje i snovi za iduću godinu – uživo je ono što bi svi željeli, ali nekako se čini realnije da ćemo dio opet provesti online. Trenutno se jedino realno čini željeti hibridnu nastavu. I upravo je to poželjela i naša sljedeća sugovornica.
– Idealna bi bila hibridna nastava: online predavanja, a vježbe i seminari uživo. Ne mogu reći da je jedna opcija isključivo idealna. Smatram da će se pokušati na jesen vratiti uživo, no da to neće funkcionirati… pa da će vjerojatno i sljedeća godina biti hibridna, otkrila nam je Tamara (19).
