Nakon tri propala, Filozofski krenuo u četvrti pokušaj izbora dekana: Hoće li konačno uspjeti?
Filozofski fakultet u Zagrebu, nakon tri propala pokušaja, krenuo je i u četvrti izbor redovne dekanice ili dekana. Podsjetimo, nakon što su ih dvaput sabotirali rektor Boras i senatori, u posljednjem pokušaju predstavnici Filozofskog nisu se mogli dogovoriti što žele pa su od dvoje kandidata izabrali – nijednog.
Glavni ulaz u zgradu Filozofskog fakulteta u Zagrebu
Foto: Ivan Božić, srednja.hr
Filozofski fakultet u Zagrebu u nešto više od godinu dana pokrenuo je četvrti po redu redovni proces izbora za dekanicu ili dekana. Prvi i drugi je podsjetimo, zaustavio rektor zagrebačkog sveučilišta Damir Boras i njemu vjerni senatori. Treći se put, pak, profesori i studenti Filozofskog nisu uspjeli dogovoriti što točno žele pa su od dvoje kandidata izabrali – nijednog. Ovo je, valjda, neka treća sreća.
Dvojica kandidata
U četvrtim po redu redovnim izborima ikristalizirala su se imena dvojice novih predloženika sa svojim dekanskim programima. Jedan od predloženika je Domagoj Tončinić, inače privremeni prodekan za poslovanje u trenutnoj, privremenoj upravi na FFZG-u. Nastavnik je na Katedri za antičku provincijalnu i ranokršćansku arheologiju, a tijekom karijere više je puta na projektima surađivao s Mirjanom Sanader, sveučilišnom profesoricom i suprugom notornog hrvatskog premijera Ive Sanadera.
Drugi predloženik je Kruno Kardov, profesor mlađe generacije s Odsjeka za sociologiju, koji je u privremenoj upravi također obnašao dužnost prodekana. On je na toj funkciji rukovodio sektorom znanosti i međunarodne suradnje na Filozofskom fakultetu. Usavršavao se na inozemnim institucijama, od kojih je jedna od istaknutijih Sveučilište u Gothenburgu u Švedskoj.
Još sve stigne propasti
Dekanski predloženici svoje će programe, koje možete pregledati na ovoj poveznici, morati predstaviti članovima Fakultetskog vijeća, temeljnog tijela koje upravlja Filozofskim fakultetom. Nakon toga vijećnici će glasati o njihovim kandidaturama. Prihvatit će jednu, obje ili, premda bi bilo malo neočekivano, nijednu. Nakon toga o programima se očituje rektor pa suglasnost na dekanske programe ili odbijenicu, kako je već dvaput učinio, stavlja na dnevni red sjednice zagrebačkog Senata.
Senatori, ljudi koji de facto upravljaju zagrebačkim sveučilištem, o rektorovom se prijedlogu potom moraju očitovati na jednoj od redovnih sjednica. Tek nakon što rektor i oni prihvate kandidate i njihove programe, proces se vraća na Filozofski fakultet. Fakultetsko vijeće na sjednici glasa o kandidatima. Ako nitko ne osvoji potrebnu većinu, onaj s više glasova odlazi u drugi krug. Kako bi pobijedio u drugom krugu, mora osvojiti natpolovičnu većinu glasova. Tek nakon što se to dogodi, izbor dekana ide na verifikaciju senatora u rektorat.
Podsjetimo, ovo su četvrti redovni izbori za dekanicu ili dekana Filozofskog, nakon što su tri takva procesa propala u posljednjih nešto više od godinu dana. Rektor je dvaput uskraćivao suglasnost, a jednom su zakazali predstavnici faksa. Drugim riječima, ako je učiti iz povijesti, ovaj proces nije ni približno gotov ni okončan jer se na svim stepenicama koje gore spominjemo može dogoditi – i već je – neka blokada.
