Naš najbolji učenik otišao na Cambridge: ‘U Hrvatskoj je dobar student onaj koji zna zbrajati razlomke’
Vjernim pratiteljima natjecanja u znanju ime Ilija Srpak nije strano. Mladi Varaždinac u prošloj školskoj godini bio je najuspješniji hrvatski učenik na natjecanjima – dobio je čak pet Oskara znanja. Nakon dodjele te nagrade za Ilijino je ime doznala i šira hrvatska javnost, sve zbog njegova maestralnog govora u kojemu nije štedio politiku, medije, profesore i NCVVO. Natjecanja nisu jedino u čemu je ovaj čudesni Varaždinac briljirao, lani je bio i jedan od najuspješnijih maturanata, riješivši čak dva predmeta sa sto posto. Danas je Ilija student na jednom od najboljih sveučilišta svijeta, Cambridgeu. Za srednja.hr otkrio je kako se ondje snašao i planira li se nakon faksa vratiti u Hrvatsku.
Ilija Srpak u iščekivanju jednog od pet osvojenih Oskara znanja u 2018. / foto: Ivan Božić|srednja.hr
Ilija Srpak, bivši učenik Prve gimnazije u Varaždinu, danas je student prirodnih znanosti na Cambridgeu. Još tijekom srednje otkrio nam je kako želi upisati to prestižno sveučilište, prema posljednjoj Timesovoj ljestvici, drugo najbolje na svijetu.
– Znao sam da je tamo vrlo kvalitetno obrazovanje, iako je daleko i ne poznajem puno ljudi, odlučio sam se odvažiti i pokušati. Nakon što su me primili sve više i više sam bio siguran da je to pravo mjesto za mene i da ne želim studirati u Hrvatskoj. U Hrvatskoj se dobrim studentom smatra onaj koji zna zbrojiti razlomke, u Cambridgeu olimpijce špotaju da nisu dovoljno dobri i da moraju više učiti. Htio sam biti u takvom okruženju, poticajnom i izazovnom, otkriva nam Ilija.
Popravnih rokova za ispit – nema!
Pojašnjava kako se ondje nudi nešto širi kurikulum nego na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu te je izbor puno veći.
– Morao sam izabrati tri od osam predmeta iz područja prirodnih znanosti, fizičkih ili bioloških, i jednu od tri razine matematike. Izabrao sam fiziku, kemiju, znanost o materijalima te najvišu dostupnu razinu matematike. Najveća je razlika to da, neovisno o odabiru predmeta, svi studenti koji odaberu neki predmet, slušaju ga zajedno. Na PMF-u postoji fizika za fizičare, fizika za kemičare, matematika za fizičare, matematika za kemičare, matematika za biologe itd., a na Cambridgeu ne postoje te razlike. Ja koji ću se baviti kemijom slušam istu fiziku i matematiku koju slušaju budući fizičari. Netko može studirati i biologiju i fiziku ako tako želi, velik je izbor i ljudi mogu izabrati kombinaciju koja njih zanima. Na višim godinama izbor predmeta postaje sve uži i ljudi odabiru čime će se baviti. Ja se sad tehnički mogu predomisliti i baviti fizikom ako želim, ništa me trenutno ne obvezuje da izaberem, primjerice, kemiju, pojašnjava nam Ilija.
Na Cambridgeu nema kolokvije, nego samo pismeni ispiti na kraju godine. Kaže, iako su mu do tokova ostala skoro dva i pol mjeseca, mora puno raditi da se dobro pripremi. Dio ocjene nose mu i praktikumi.
– Za premali postotak bodova pada se ispit i godina. Ovdje nema popravnih rokova. Godina je 9.250 funti pa ti padni ako hoćeš. To mi se jako sviđa kod Cambridgea, mislim da bi tako trebalo uvesti i u Hrvatskoj, samo jedan rok, inače da se pada godina i da se mora državi vratiti novac za sve što je uložila u studenta – subvenciju, školarinu i tako dalje, smatra Ilija.
‘Ni u jednom trenutku nisam požalio’
Svakako je najveća posebnost studija da svaki tjedan imamo po sat vremena s profesorom ili studentom, nešto poput dodatne nastave za malu grupu od par studenata. Naziva se to supervizijama.
– Svaki tjedan napišem i po 30-40 stranica zadaće za supervizije koju predam supervizorima, oni je isprave i onda skupa to komentiramo. Tako se najviše nauči, kaže Ilija.
Ispite još nije pisao, ali dodaje, zadovoljan je jer vidi koliko dobro savladava gradivo i koliko su supervizori zadovoljni njime.
– Ni u jednom jedinom trenutku nisam požalio što sam upisao studij na Cambridgeu. Mogu reći da sam požalio što sam uopće razmatrao da studiram u Hrvatskoj, otkriva Ilija.
Pitali smo ga i smatra li da mu je obrazovanje u Hrvatskoj pružilo dobru podlogu za studiranje na tom prestižnom studiju.
– Hrvatsko obrazovanje? Ne. Došao sam ovdje kao netko tko već zna puno stvari koje učimo, ali ne zbog obrazovanja koje sam dobio tu, nego onog što sam se sam učio i što sam stekao na natjecanjima. Tu na prvoj godini radimo stvari koje se u Hrvatskoj rade na drugoj i trećoj. Srednjoškolsko obrazovanje koje sam dobio definitivno me ne bi pripremilo za to, smatra Ilija.
Studentski život na Cambridgeu različit je od onoga u Hrvatskoj
Najteža stvar s kojom se suočio po dolasku na Cambridge je probuditi se u 8 ujutro i otići na predavanje koje je u 9. Zato ih uglavnom preskače, lakše mu je, kaže, raditi po noći.
– Samo pokupim tzv. handout, kao skripta, iz koje sve naučim i većinu vremena, 6 do 10 sati na dan, provedem rješavajući zadaće za supervizije. Većinom samo prespavam predavanja jer nisu obavezna, veli Varaždinac.
A spava u svojoj sobi na koledžu koju opisuje kao dom u Harryju Potteru. Sobu ne dijeli s cimerima, a prema onome što nam je Ilija ispričao, studentski život u Velikoj Britaniji nešto je drugačiji od onog u Hrvatskoj.
– Menze postoje, ali su dosta skuplje od hrvatskih pa si sam pripremam hranu u kuhinjici koju dijelim s drugim studentima. Uspio sam potrošiti manje od jedne hrvatske mirovine za dva mjeseca hrane i namirnica, bez stanarine naravno. Malo je intenzivniji studentski život nego u Hrvatskoj, gdje većina ljudi ide jednom u tjedan ili dva tjedna doma. Mi ne idemo doma, roditelji nam ne dolaze u posjet, ne možemo odnijeti veš doma da se opere. Osobno ne razumijem ljude koji su sretni jer studiraju tamo gdje žive. Presretan sam da imam mogućnost biti samostalan i brinuti se za sve aspekte samostalnog života, veli Ilija.
‘Moguće je da ću ostati u Velikoj Britaniji i tu nastaviti istraživanja’
Svoje društvo na Cambridgeu ima. Naime, Ilija nije jedini Hrvat na tom sveučilištu – ondje još studiraju i Petar Nizić-Nikolac, Adrian Beker, Petar Suman i Filip Marijanović te Karlo Šerbetar iz Koprivnice. Svi su sudjelovali na raznim natjecanjima i olimpijadama iz prirodnih znanosti pa su se tako i upoznali.
Prije godinu dana, taman prije no što će maturirati i biti proglašen najuspješnijim hrvatskim učenikom, Ilija nam je otkrio kako se želi baviti istraživačkom kemijom. Hoće li se uopće vratiti u Hrvatsku po završetku studija, nije siguran.
– Moguće je da ću ostati u Velikoj Britaniji i tu nastaviti istraživanja, ali do toga ima još puno vremena i teško je reći, zaključuje ovaj genijalac.
Ilijina poruka maturantima koji žele na Cambridge
– Ima ljudi koji prođu prvu godinu fakulteta u Hrvatskoj pa se onda prebace, ali mislim da je bolje samo upisati kad i ostali. Također, rezultati mature niti ocjene njima skoro ništa ne znače, i da ste cijelu srednju imali prosjek 5.0 i da ste sve predmete na maturi položili s odličnim, ne znači skoro ništa oko upada. Treba se proći proces prijave i intervju, tek se tako odlučuje tko dobiva mjesto. Ako netko ima želju, neka samo pokuša, isplati se, ali treba se biti spreman na puno rada, poručuje Ilija ovogodišnjim maturantima.
