Naš poznati fizičar istaknuo veliki problem: Zašto bi strani znanstvenik došao ovdje raditi?
Istaknuti hrvatski profesor i teorijski fizičar Goran Senjanović, čije ime nosi težinu u akademskim krugovima diljem svijeta, gostovao je u našem podcastu. U više od sat vremena razgovarali smo o njegovom radu u fizici, kako se uopće zaljubio u to znanstveno područje, zašto se odlučio vratiti raditi u Hrvatsku i to na poziciju koja do sada nije postojala u visokom obrazovnom sustavu. Također je komentirao i maturu, odnosno rezultate prošlogodišnjih maturanata koji su mahom padali ispit iz Fizike. Uz to je istaknuo i veliki problem s kojim se suočavaju znanstvenici u Hrvatskoj.
Goran Senjanović | foto: srednja.hr
Kada vam netko kaže da je začetnik teorije prema kojoj elementarne čestice neutrini imaju masu te teorije o lijevo-desnoj simetriji koja se istražuje u Velikom hadronskom sudaraču (LHC) u CERN-u, trebali biste istražiti što ti pojmovi uopće znače. No, naš istaknuti znanstvenik, profesor i teorijski fizičar Goran Senjanović koji je začetnik ove dvije teorije u našem je podcastu objasnio o čemu se tu zapravo radi.
Što je chair pozicija na sveučilištu?
Inače je rodom iz Splita, a trenutno radi na Sveučilištu Ludwig Maximilians u Münchenu i kao profesor emeritus ste na International Centre for Theoretical Physics (ICTP) u Trstu. Ali, u svojoj 74. godini ipak je odlučio kako će se vratiti raditi u Hrvatsku, točnije u Split i to na poziciju koja do sada u sustavu visokom obrazovanja nije postojala.
– Radi se o chair poziciji na Sveučilištu u Splitu, a kako stvari sada stoje moguće je da bi počeo raditi u narednih mjesec dana. I ta opcija mi se otvorila sasvim slučajno. Ta pozicija se ravna po globalnim kriterijima i zapravo je istog nivoa svugdje, a ideja je da se na toj poziciji razbije hegemonija velikih sveučilišta i da se okupi tim međunarodnih znanstvenika. Time bi Split postao novo središte, odnosno međunarodni centar za fiziku, rekao je Senjanović.
Centar u Splitu kao pozitivna konkurencija Zagrebu
Istaknuo je kako bi volio da centar nosi ime koje se može povezati s Hrvatskom, odnosno s Jadranskim morem ili nekim sličnim prepoznatljivim hrvatskim simbolom. Dodao je i kako mu je drago da je dobio ponudu na Sveučilištu u Splitu jer neće sve biti centralizirano u Zagrebu.
– Na neki način to će biti dobra konkurencija, ona pozitivna. Jer ipak u Zagrebu dominira znanost, tehnologija, tako da nema ništa bolje od toga da ovaj centar bude u Splitu, dobro je i za jedne i za druge. Ali, najviše se veselim radu s mladim ljudima, ispričao je Senjanović.
‘Bi li moj kolega iz Venezuele došao raditi u naš centar za plaću 2.000, ako ima drugu ponudu od oko 5.000 eura?’
No, Senjanović je istaknuo i glavni problem što se tiče privlačenja znanstvenika iz stranih zemalja u Hrvatsku. Kaže kako Hrvatska nema problem s odlaskom mladih znanstvenika u druge zemlje gdje su ujedno i traženi, već da ima problem s dovođenjem stranih znanstvenika u našu zemlju.
– Na primjer, bi li moj kolega iz Venezuele došao raditi u naš centar za plaću 2.000, ako ima drugu ponudu od oko 5.000 eura? Dakle, plaće su kod nas relativno male u usporedbi s drugim zemljama i s time nećemo privući znanstvenike. Ali, ono s čime ih možemo privući je stil života i prirodne ljepote Hrvatske. Svi koji su došli u Split na neku konferenciju bili su zadivljeni kako je ovdje lijepo, mirno i da bi tu voljeli živjeti i raditi. Dakle, na to treba ciljati, ali i raditi na dizanju plaća jer ipak moramo imati neki standard, poručio je Senjanović.
Cijeli podcast pogledajte na našem YouTube kanalu, poslušajte na Spotifyu ili u videu ispod.
