Naš znanstvenik, član savjeta Sveučilišta, bit će direktor gradnje najmoćnije zvjezdarnice na svijetu
Član znanstvenog savjeta riječkog sveučilišta, inače profesor astrofizike na Sveučilištu u Washingtonu Željko Ivezić imenovan je za direktora izgradnje najmoćnije zvjezdarnice na svijetu. Radi se o projektu vrijednom 700 milijuna dolara, a sam opservatorij ime je dobio po znanstvenici Veri Rubin koja je 1960-ih došla do važnih otkrića o svemiru.
Ilustracija: Unsplash; Ruoyu Li
Željko Ivezić, član međunarodnog znanstvenog savjeta Sveučilišta u Rijeci, imenovan je za direktora izgradnje po mnogočemu najmoćnije zvjezdarnice na svijetu ‘Vera Rubin’.
Uključen u projekt od samog početka
Ovaj inače profesor astrofiziku s prestižnog Sveučilišta u Washingtonu, na dužnost direktora stupit će 3. siječnja 2022. godine. Ivezić je u rad na spomenutom opservatoriju uključen od njegova osnutka. Bio je projektni znanstvenik i voditelj projektnog tima, a rujnu prije tri godina imenovan je za zamjenika direktora izgradnje.
Tada je bio zadužen za upravljanje podacima, obrazovanje i pristup javnosti, odnosno komunikaciju i interakciju s vanjskom znanstvenom zajednicom. Kao projektni znanstvenik, Ivezić ima odgovornost osigurati da projektiranje i izgradnja sustava zvjezdarnice Rubin budu optimalni za misiju koju treba obavljati.
Kao direktor izgradnje, Ivezić će voditi projektni ured, predstavljati projekt znanstvenoj zajednici, međunarodnim partnerima i drugim skupinama zainteresiranima za projekt. Za uspjeh projekta odgovoran je i agencijama koje ga financiraju, kao što su Nacionalna zaklada za znanost i Odjel za energiju SAD-a. Također je odgovoran za radne uvjete, poštivanje svih legalnih propisa i proceduru, a uz to, kako su redom izvijestili s riječkog sveučilišta, još i mentorirati mlađe kolege.
Projekt vrijedan 700 milijuna dolara
Ovaj projekt vrijedan je 700 milijuna dolara, a otprilike toliko stajat će i desetogodišnje snimanje neba te obrada oko šezdeset tisuća terabajta slika. Zbrajanjem podataka zabilježenih teleskopom i kamerom u računalu dobit će se karta neba s oko dvadeset milijardi zvijezda te sličnim brojem galaksija.
Ovaj opservatorij, smješten u planinama Čilea, prvi je koji je nazvan po jednoj znanstvenici. Vera Rubin bila je američka znanstvenica čiji su izračuni gibanja zvijezda oko središta galaksija u 1960-im i 1970-im godinama pokazali da osim vidljive tvari u svemiru mora postojati i tzv. tamna tvar.
