Naša istaknuta znanstvenica koautorica je rada o tsunamiju od 90 metara: ‘Ovo je poziv na uzbunu’
Kada je vulkan Tonga eruptirao u Pacifiku početkom godine, oslobodila se višestruko veća energija nego li kod najjače pokusne atomske bombe. Nastao je tsunami od 90 metara koji sustavi nisu adekvatno prepoznali pa su mnogi ljudi stradali. Zaključak je to znanstvenog rada koji potpisuje i Jadranka Šepić, profesorica splitskog PMF-a i naša istaknuta znanstvenica koja je upravo za istraživanje tsunamija dobila prestižni ‘znanstveni Oscar’ u vrijednosti od 6 milijuna kuna.
Ilustracija: Unsplash
Jadranka Šepić, izvanredna profesorica sa splitskog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, nedavno je s kolegama, kao jedna od autorica, objavila znanstveni rad o 90-metarskom tsunamiju koji je nastao nakon erupcije podvodnog vulkana Tonga u Pacifiku u siječnju ove godine.
Tsunami ubio pet osoba i razorio obalu
Profesorica Šepić, inače naša istaknuta znanstvenica i višestruka dobitnica financiranja Europskog vijeća za znanost, kolokvijalno poznatog kao ‘znanstveni Oscar’, ovaj je rad napisala u koautorstvu s kolegama sa Sveučilišta u Bathu (UK), novozelandske GNS Science, Udruge za razvoj predviđanja potresa u Japanu i londonskog Sveučilišta Brune. Znanstveni je članak prije nekoliko dana u časopisu Ocean Engineering.
Kako su izvijestili na stranicama Sveučilišta u Splitu, nakon erupcije vulkana Hunga Tonga-Hunga Ha’apai (skraćeno Tonga) formirao se početni val koji je bio visok oko 90 metara; visok gotovo kao Kip slobode. Usporedbe radi, najveći valovi tsunamija nakon podmorskih erupcija i potresa izazvanu su nakon potresa u Tōhokuu u blizini Japana 2011., kao i potresa u Čileu 1960., dosegnuvši početnu visinu od 10 metara. Ovi valovi, ističu sa splitskog sveučilišta, bili su razorniji što su se više približavali obali.
Mohammad Heidarzadeh s Odjela za građevinarstvo i arhitekturu Sveučilišta u Bathu, prvi autor članka, kaže da bi tsunami u Tongi trebao poslužiti kao poziv na uzbunu. Ističe da je potrebna bolja pripremljenost te razumijevanje uzroka i znakova tsunamija izazvanih vulkanskim erupcijama.
– Tsunami u Tongi ubio je pet osoba i izazvao razaranje velikih razmjera, ali njegovi su učinci mogli biti još veći da je vulkan bio lociran bliže naseljima. S obzirom na to da se vulkan nalazi otprilike 70 km od glavnog grada Tonge Nuku’alofe, ta udaljenost je značajno smanjila njegovu razornu moć, kazao je Heidarzadeh.
Atmosferski udarni val
Istraživanje koje opisuju u znanstvenom članku temeljeno je na analizi mjerenja razine mora, mjerenja tlaka zraka te računalnim simulacijama. Istraživački se tim fokusirao upravo na tsunami u južnom Pacifiku, konkretnije na obalama pacifičkih otoka najbližih vulkanu Tonga. Pokazali su da je tsunami kombinacija morskih valova nastalih zbog iznenadne promjene razine mora te morskih valova koje je generirao udarni val koji je nastao u atmosferi nakon erupcije vulkana.
Atmosferski udarni val, pojašnjavaju sa splitskog sveučilišta, propagirao se atmosferom brzinom od ~325 m/s, od vulkana prema nasuprotnoj točki na Zemlji te je zabilježen na niz atmosferskih postaja (između ostalog i na postajama u Hrvatskoj). Ovaj val je napravio krug oko Zemlje više puta. Navedeni ‘dvostruki mehanizam’ stvorio je, dakle, dvodijelni tsunami – na većini postaja u južnom Pacifiku prvo su zabilježeni oceanski valovi stvoreni udarnim atmosferskim valovima, a zatim, nakon više od jednog sata, valovi nastali zbog početnog pomaka razine mora zbog podmorske erupcije, odnosno eksplozije ispod razine mora.
‘Ono što je važno su učinkoviti sustavi upozorenja’
Drugim riječima, centri za upozoravanje na tsunami nisu otkrili početni val budući da su programirani za otkrivanje tsunamija na temelju pomaka vode, a ne valova atmosferskog tlaka. Istraživački tim u svom radu podcrtava da je siječanjski događaj bio jedan od rijetkih tsunamija koji su bili dovoljno snažni da obiđu cijeli svijet. Aditya Gusman, koja se bavi modeliranjem tsunamija u GNS Science (Novi Zeland), jedna od autorica znanstvenog rada kazao je nešto o opasnostima tsunamija za okolna obalna područja.
– Erupcije vulkana Anak Krakatau iz 2018. i vulkana Hunga Tonga-Hunga Ha’apai iz 2022. jasno su nam pokazale da su obalna područja koja okružuju otoke vulkana u opasnosti da budu pogođena razornim tsunamijima. Iako bi bilo bolje da na niskim obalnim područjima ne bude stambenih zgrada, takva politika možda nije praktična za neka mjesta jer se vulkanski tsunamiji mogu smatrati rijetkim događajima, kazala je Gusman.
Šepić je podcrtala najvažniju pouku iz slučaja gigantskog tsunamija iz siječnja, a to su efikasni sustavi upozorenja pa shodno tome i spašavanja ljudskih života.
– Ono što je važno su učinkoviti sustavi upozorenja, koji uključuju i upozorenja u stvarnom vremenu i edukaciju o tome što učiniti u slučaju vulkanske erupcije. Takvi sustavi spašavaju živote na ugroženim područjima. Osim toga, na vulkanskim područjima treba organizirati praćenje vulkanske aktivnosti, te provesti što više kvalitetnih istraživanja vulkanskih erupcija i ugroženih područja, kazala je Šepić.
OVO POSTAJE DIO ‘ZNANSTVENOG OSCARA’
Istraživanje tsunamija nastalog erupcijom vulkana Tonga uklapa se u projekt Europskog istraživačkog vijeća SHExtreme koji vodi upravo Jadranka Šepić. Unutar tog projekta se istražuju upravo tsunamiji nastali uslijed propagacije atmosferskih valova. Osim opisanog istraživanja profesorica Šepić sudjelovala je i u radu posvećenom analizi udarnog atmosferskog vala nastalog uslijed erupcije vulkana Tonga. U ovom radu pokazano je da je energija oslobođena erupcijom vulkana bila višestruko veća od energije oslobođene prilikom najjače pokusne detonacije atomske bombe. Cijeli znanstveni rad možete pročitati ovdje.
