Naša profesorica postala nezavisna odvjetnica Suda pravde EU: Prva je koja dolazi iz Hrvatske
Tamara Ćapeta, profesorica zagrebačkog Pravnog fakulteta, postala je nezavisna odvjetnica Suda pravde EU. Prva je na tom Sudu koja dolazi iz Hrvatske.
Tamara Ćapeta, profesorica Pravnog fakulteta u Zagrebu izabrana je za nezavisnu odvjetnicu Suda pravde EU
Foto: Youtube screenshot; Udruga Franak UF | Unsplash; Bill Oxford | ilustracija srednja.hr
Tamara Ćapeta, profesorica zagrebačkog Pravnog fakulteta postala je nezavisna odvjetnika na Sudu pravde Europske unije (ECJ), postavši tako prva odvjetnica na tom sudu koja dolazi iz Hrvatske.
Prva naša profesorica na tom sudu
Nezavisni odvjetnici članovi su Suda pravde Europske unije, pojašnjavaju s Pravnog fakulteta, čija je osnovna zadaća savjetovati Sud kako da riješi teške predmete. Mišljenja nezavisnih odvjetnika objavljuju se javno uz odluke Suda te pridonose razumijevanju i razvoju prava Europske unije. Upravo zbog toga, ta su mišljenja posebice važna akademskoj pravnoj zajednici.
– Države članice Europske unije zajedničkim su dogovorom 7. srpnja 2021. izabrale profesoricu Tamaru Ćapeta za nezavisnu odvjetnicu na Sudu Europske unije. Time je naša kolegica postala prva nezavisna odvjetnica iz Republike Hrvatske te tek šesta žena koja obnaša tu važnu funkciju na Sudu EU-a, objavio je Pravni faks.
Profesorica Ćapeta predstojnica je Katedre za europsko javno pravo, suvoditeljica Jean Monnet centra izvrsnosti te voditeljica poslijediplomskih studijskih programa iz europskog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu.
Sud pravde već donio odluke protiv Mađarske
O Sudu pravde Europske unije pisali smo već u kontekstu Lex CEU, spornog mađarskog zakona o visokom obrazovanju kojim su jedno od najboljih regionalnih i europskih sveučilišta selektivno istjerali iz zemlje. Nakon mišljenja nezavisne odvjetnice Julianne Kokott, u listopadu prošle godine Sud EU donosi odluku u korist Srednjoeuropskog sveučilišta. U njoj, ukratko, kažu kako je vlada Viktora Orbana donošenjem Lex CEU prekršila niz europskih zakona i propisa. Mlada pravnica i doktorandica komparativnog ustavnog prava Teodora Miljojković tada nam je objasnila što ta presuda znači za Mađarsku.
– Ova odluka ide naravno u prilog i CEU-u i samo je još jedan robustni potez ECJ-a (op. a. Europski sud pravde) da se izbori sa pokušajima narušenja principa vladavine prava kao jedne od temeljnih vrijednosti Europske Unije. Dakle, pozdrav za takvo postupanje suda, kazala nam je Miljojković.
No, što se same primjene presude tiče, dodala je, dolazimo do zaključka da postupanje ECJ-a kao EU institucije nije dovoljno da natjera ne samo zemlje iliberalne demokracije kao što su Poljska i Mađarska da ispoštuju odluke, već i recimo Njemačku. Što se tiče odluke o Lex CEU, ona je svakako obvezujuća, ali je pitanje kako će je i hoće li je uopće Mađarska implementirati. Oni, recimo, ističe nam mlada pravnica, mogu reći da će odluku podnijeti Ustavnom sudu na razmatranje jer Vlada drži da nije u skladu s mađarskim Ustavom.
– U prilog ni slučaj iz Njemačka gdje je Ustavni sud ljetos odlučio da je ECJ u presudi išao izvan svojih interpretacijskih kompetencija. To samo šalje signal Mađarskoj i Poljskoj da ni one moraju da poštuju odluke ECJ-a, što se već vidi na slučaju Poljske. U novembru prošle godine ECJ je donio presudu da osnivanje posebne disciplinarne komore Vrhovnog suda nije u skladu s EU pravom, no ta disciplinarna komora i dalje radi, zaključila je naša sugovornica.
