Nastavak sage o birokratskom zlostavljanju znanstvenika: Zaklada kaznila voditeljicu projekta
Krajem prošle godine objavili smo priču o istraživanju Violence Research Laba, u kojem su se znanstvenici požalili da ih Hrvatska zaklada za znanost zlostavlja golemom administracijom. O istraživanju su se tada oglasili i iz Zaklade, no nisu porekli da od traže gomilu dokumentacije, a za istraživanje rekli kako nije dio njihova projekta. Saga ipak nije stala na tome – etički su kaznili voditeljicu projekta tog istraživanja. Ipak, Pravni fakultet stao je na stranu prof. Anne Marie Getoš Kalac te o svemu obavijestio rektora, ministricu, ali i javnost.
foto: Headway on Unsplash
– Povjerenstvo smatra da se voditeljica projekta neprimjereno ponašala i narušavala međuljudske odnose članova istraživačke skupine i u komunikaciji s vrednovateljima, odnosno zaposlenicima Zaklade, piše Hrvatska zaklada za znanost zagrebačkom Pravnom fakultetu.
Kaznili ju jer ih je kritizirala?
Zaklada je etički kaznila izv. prof. Annu Mariu Getoš Kalac, voditeljicu jednog od njihovih projekta, čije je istraživanje dokazalo kako se naši znanstvenici osjećaju frustrirano jer ih Zaklada maltretira birokracijom.
Priču o istraživanju Violence Research Laba, podsjećamo, prvo je objavila srednja.hr, a voditelji Zakladinih projekata tada su nam, između ostalog, ispričali i kako im papire vraćaju i jer ‘pečat nije dovoljno vidljiv’.
O istraživanju su se tada oglasili i iz Zaklade, no nisu porekli da od traže gomilu dokumentacije, a za istraživanje rekli kako nije dio njihova projekta.
Žele joj dodatno vrednovati projekt
Saga ipak nije stala na tome.
Zaklada je 13. siječnja obavijestila Pravni fakultet, na kojem radi prof. Getoš Kalac, da je Upravni odbor HRZZ odredio dodatno vrednovanje projekta kroz provođenje službenog posjeta Fakultetu. Takvoj se praksi inače pristipa kada se na nekom projektu pojave problemi.
Da stvar bude bolja, Zakladino Povjerenstva za znanstvenu čestitost utvrdilo je ‘lakšu povredu znanstvene čestitosti’ voditeljice projekta.
Izabrala krivu domenu i e-mail adresu
Razlozi zvuče zanimljivo. Jedan od njih je ‘neprihvaćanje hijerarhije odlučivanja’. Zamjeraju joj i što nije poštivaka procedure, što iščitavaju u komunikaciji sa zaposlenicima Zaklade.
No jedna od zamjerki tiče se i odabira imena domene te e-mail adrese. Zaklada, naime, zamjera Getoš Kalac što u imenu domene i e-maila koristi naziv laboratorija ‘Violence Research Lab’, a ne odobreni naziv projekta ‘Hrvatski monitoring nasilja.
– Primjerice, e-mail adresa i službena web stranica Projekta koriste nastavak violence-lab.eu, dok u potpisu e-maila stoji ‘Ureda voditelja Laboratorija za istraživanje nasilja CroViMo projekt’, objašnjavaju joj zašto je u prekršaju.
Fakultet je podržao
Pravni fakultet je ipak stao na stranu svoje profesorice.
Obratili su se Sveučilištu u Zagrebu, saborskom Odboru za kulturu, znanost i obrazovanje te Ministarstvu znanosti i obrazovanja s obrazloženjem da ‘netransparentnost postupka Zaklade izaziva nedoumice o pravnoj svrsi nadzora, ali i nepovjerenje u objektivnost samog postupka zaklade, te izrazio potrebu da se osigura zakonito postupanje Zaklade’.
– Razlozi za određivanje dodatnog vrednovanja kao i postupak u kojem je ono određeno ozbiljno dovode u pitanje zakonitost i pravilnost postupanja Zaklade, smatraju na Pravu.
‘Problematičan trenutak’
Nabrojali su i nekoliko činjenica.
Prvo, mišljenje Povjerenstva doneseno je, a da Zaklada nije upoznala voditeljicu projekta s pritužbom i niti joj je dala mogućnost očitovanja, što predstavlja povredu temeljnog pravnog načela da se stranci omogući očitovanje o predmetu postupka te posljedično pravilno utvrđivanje relevantnih činjenica. Štoviše, voditeljici projekta nije dostavljeno ni mišljenje Povjerenstva, kao ni sama odluka Upravnog odbora.
Drugo, osobito je problematičan trenutak u kojem je Zaklada odlučila pokrenuti postupak pred Povjerenstvom, budući da je u prosincu 2019. provedeno istraživanje čiji rezultati ukazuju na ozbiljno nezadovoljstvo voditelja projekata načinom suradnje sa Zakladom.
Treće, Zaklada je bila dužna o mogućim etičkim povredama obavijestiti voditeljicu projekta odmah po saznanju, dati joj mogućnost očitovanja, ali i mogućnost otklanjanja mogućih propusta, posebice ako se radilo o lakšim etičkim povredama.
Zaključuju kako bi, osim navedenog, voditeljica projekta svega nekoliko dana nakon najavljenog izvanrednog nadzora trebala predati godišnje izvješće o radu na projektu. Zakladi će to, naglašavaju, u redovitoj i transparentnoj proceduri omogućiti objektivno vrednovanje napretka projekta.
