Ne, ne šalimo se: Boras je do sada na filmiće spiskao vrtoglavih 800.000 kn
Sveučilište u Zagrebu, uz vino i odvjetnike, izrazito voli i film. Sugeriraju to vijesti o naručenim djelima o sportskim legendama i počasnim doktorima. No o toj, među hrvatskim institucijama rijetko viđenoj filmofiliji najbolje govore same brojke. U prethodne dvije godine Sveučilište je na raznorazne filmove i usluge snimanja potrošilo 807.437,50 kuna javnog novca.
Damir Boras
Foto i montaža: srednja.hr
Kada sve zbrojimo, Sveučilište u Zagrebu prošle i pretprošle godine za usluge snimanja i filmova potrošilo je ukupno 807.437,50 kuna javnog novca. Ukupno su surađivali s trima tvrtkama. U sve iznose koje navodimo u ovom tekstu uračunat je PDV.
Ogromne pare rektorovu savjetniku
Tvrtka Opis film u vlasništvu Darija Bajurina, u posljednje je dvije godine dobila najviše novca za usluge snimanja ili proizvodnje filma. Prvo su u 2018. godini za film o počasnim doktorima Sveučilišta dobili 198.750 kuna. Nakon napisa u medijima i višestrukih upita novinara, jučer je konačno objavljen na Youtube kanalu Sveučilišta. Na što je utrošen silni novac i sami se možete uvjeriti klikom na video ispod.
https://www.youtube.com/watch?v=Z7bWKg0tDxc
No, to nije sve. Prošle, 2019. godine Opis film sklapa dva ugovora sa Sveučilištem – jedan za usluge snimanja redovne promocije doktora znanosti, za što su dobili 35.625 kuna, a drugi za “snimanje na različitim događanjima vezano za Sveučilište u Zagrebu” na iznos od čak 234.312,50 kuna, otkrio je Strah od slobode. Bajurinova tvrtka je, dakle, kroz posljednje dvije godine, putem ugovora za usluge od Sveučilišta ukupno dobila 468.687,50 kuna.
Oluja film, tvrtka rektorovog savjetnika za kulturu Jakova Sedlara također se može pohvaliti dobrom i lukrativnom suradnjom sa Sveučilištem. Prošle su godine za film o hrvatskim sportskim legendama od Sveučilišta dobili 274.750 kuna preko dva ugovora. Da to stavimo u kontekst – toj je tvrtki Sveučilište isplatilo više novca nego za sve diplomske filmove studenata diplomskog (MA) studija, tri igrana i tri dokumentarna filma Akademije dramske umjetnosti. Zanimljivo, Sedlar je povezan i s gore spomenutom tvrtkom Opis film. Za 24sata je rekao da je upravo on redatelj filma o počasnim doktorima Sveučilišta.
Kako smo doznali, rektorov savjetnik Sedlar filmove je radio i za neke sastavnice Sveučilišta. Tako je za film o ljepoti studiranja od Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta dobio 62.500 kuna. Naš novinar tom je prigodom razgovarao sa Sedlarom te ga, među ostalim, pitao i što je s novcem koji je dobio od Sveučilišta za film o sportskim legendama.
– Nisam uzeo ni jednu kunu od ni jednog filma koji sam radio za zagrebačko sveučilište. Ja nisam uzeo nikakav honorar. Već nekoliko godina režiram promocije doktoranada i ni za to nisam uzeo ni kune. Redatelji prije mene za to su uzimali i po 25, 30 tisuća kuna po promociji, rekao je Sedlar.
Usluge dviju tvrtki nisu bile dovoljne pa je Sveučilište u posljednje dvije godine angažiralo i treću – Croatia film – koja je ukupno dobila 64.000 kuna kroz dva ugovora. Ta se tvrtka u suradnji sa Sveučilištem ‘specijalizirala’ za produkciju i snimanje obilježavanja Dana Sveučilišta.
Zanimljiv je i podatak da su dvije od tri tvrtke koje su dosta dobro surađivale sa Sveučilištem relativno nedavno osnovane. Opis film, u vlasništvu Darija Bajurina, osnovana je 28. studenog 2017. godine. Temeljni kapital iznosio je 10 kuna, a prošle godine uplatom u novcu povećan je na 20.000 kuna. Sedlarova tvrtka Oluja film je, pak, osnovana tek 16. travnja 2019. godine s temeljnim kapitalom od 10 kuna koji od tada nije uvećavan. Treća tvrtka od koje je Sveučilište dobilo usluge, Croatia film, postoji od 1997.
Vino i odvjetnici
Podsjetimo, Sveučilište u Zagrebu na još nekoliko stavki u svojem godišnjem budžetu izdavaja pozamašne svote. Prva od tih stvari su odvjetnici. Na odvjetničke usluge raznih društava i individualnih pravnika prošle je godine potrošeno 834.851,47 kuna. Najviši iznos, više od pola milijuna kuna, dobilo je odvjetničko društvo Mihočević&Bajs. Mihočević & Bajs poznati su već kao odvjetnici koji su u ime Sveučilišta medijima i novinarima poslali izvjestan broj ispravaka netočnih navoda. Osim toga, odvjetnici su to koji zastupaju Sveučilište u procesima koje ono vodi protiv medijskih kuća i novinara. Na početku prošle godine pobrojali smo aktivne sporove Sveučilišta protiv medija i novinara, o tome više možete pročitati ovdje. No, od svih procesa u kojima Mihočević & Bajs zastupaju Sveučilište posebno valja izdvojiti jedan. Naime, upravo je to odvjetničko društvo zastupalo Sveučilište u tužbi protiv vlastitog studenta Luke Kovača zbog izjave koju je dao medijima.
Pisali smo i o tome kako je na vino za potrebe rektorata u posljednje dvije godine Sveučilište potrošilo 116.639 kuna. Od tog iznosa najviše odlazi Agromonskom fakultetu koji je dobio 115.800 kuna. Dekan Agronomije Zoran Grgić rekao nam je prošlog mjeseca da su Sveučilištu isporučili ukupno 2.325 butelja raznog vina. Preciznije, Rektoratu je u 2018. godini temeljem narudžbenica isporučeno ukupno 1.328 butelja vina. Među naručenim našao se Chardonnay, Crni vitez (cuvee crno vino), Zlatarevo zlato (traminac) i Kontesa Nera (cuvee crno) te pjenušac. Da preko tisuću butelja u toj godini nije bilo dovoljno dokazuje i podatak da je Rektorat naručivao i ‘točeno’ vino. Tako su im s Agronomije te godine isporučili, uz spomenutih više od tisuću butelja, i 140 litara Chardonnay i crnog i bijelog vina Jazbina u rinfuzi. Za butelje i točeno vino u toj je godini Rektorat ukupno izdvojio 64.424 kuna javnog novca.
U 2019. godini, opet temeljem narudžbenica, Agronomija je Rektoratu isporučila 997 butelja Crnog viteza, graševine Dora Krupićeva, Zlatarevog zlata te pjenušca. Za tu je turu narudžbe Rektorat izdvojio 51.376 kuna javnog novca. U prošloj godini, pak, nije bilo daljnje potrebe za vinom pa se ono u rinfuzi nije naručivalo. Konteksta radi, izračunali smo da je između prvog sklopljenog ugovora za nabavu vina u 2018. i zadnjeg zaključenog u 2019. godini prošlo ukupno 614 dana. Drugim riječima, to znači da je rektorat mogao potrošiti do čak 189 kuna na vino, odnosno više od tri butelje – dnevno.
